Stranice

 

  Naslovna

 Starije objave - str. 14

 

  Baragnir Zag Nehar

  Sveta Magija

  Svete Knjige

 Biblioteka

 Arhiva

  Zag Kia

  Zvezdarijum

 Kalendar

 Galerija

 Multimedia

 Psyradio FM

 Chat

 Linkovi

 Alexanthorn

 Kontakt

 

 

Alexanthorn

 

Lice i Naličje - Galerija slika

 

  Autorski postovi

  Dnevničke bele�ke

  Rarzgovori s povodom

  Javna predavanja

  Autobiografske bele�ke

 

 

Hram

 

Baragnir Zag Nehar

 

Hram Senke Crne Svetlosti

Svetilite Drevnog i Primitivnog Obreda Svetlosti i Tame

 

  Hram

 

 

Zag Kia

 

 

  Zag Kia Kodeks

  Tajna dru�tva

  Ekosfera

  Putopisi

  Lepota planete

 

Chat Channel

 

 

 

Facebook

 

 

 

 

 

 

          

         

 

 

Linkovi

 

  Linkovi

Razmena banera

 

Kontakt

 

E-mail

 

[email protected]

[email protected]

 

 

Posetioci

 

 

 

 

 

 

STARIJE OBJAVE

 

<<<  14  >>>

 

08.12.2011

Nehargil - Dnevničke bele�ke >>> 

Prva Objava Svetlosti

U susret Kratkodnevici, Danu Mladog Sunca

 

Najveći praznik ikada slavljen među svim narodima sveta, Kratkodnevica je dan Mladog Sunca, dan Rađanja Sunca i Objave Svetlosti koja izranja iz Tame, dan Objave �ivota.

Prvi Nehar, Prva Objava Svetlosti u sumerskoj tradicji označava Rođenje �amma�a. Ritualno se proslavlja kao Svetkovina Nove Godine Bratstva Crnih Sve�tenika, Zagmuk Neharpap. Svetkovine počinju 17. decembra u čast Kratkodnevice proslavljanjem pet dana Tame, a Rađanje Sunca 22. decembra se proslavlja 12 dana i traje do 2. januara naredne godine. Svetkovina Kratkodnevice je poznata kod evropskih naroda i starih tradicija kao Svetkovina Jule, a kod starih Slovena kao Bo�ić Svaro�ić, Rađanje Svaroga...

ceo tekst >>>

 

19.11.2011

Kondon - Razgovori s povodom >>>

O Prizivanju Duhova

Molim vas recite mi za dnevne Duhove koje objavljujete na stranici, kako se prizivaju?

 

Prizivanje Duhova je pre svega ve�tina Visoke Magije koja zahteva mnogo, ne samo znanja već i rada. Mnogi priučeni "magovi" ili aspiranti koji streme Magijskoj Spoznaji, pogre�no misle da se �eljeni Duh ili bilo koji entitet mora pojaviti onda kada oni izvode ritual prizivanja. Događa se, sa ovakvim stavom, da budu krajnje razočarani kada kao rezultat postignu uglavnom nikakav ili samo delimičan uspeh. Najče�će se događa da oni postaju �rtve svoje vlastite imaginacije ili, �to je jo� gore, raznih vrsta halucinacija.

Ritualna Magija Prizivanja zahteva poznavanje najdubljih tajni Onostranog i niz predhodno stečenih sposobnosti i ve�tina. Prizivanje i uspostavljanje kontakta sa Duhovima, predstavlja najveću misteriju primenjene magije, i niko ko nije pripremljen i osposobljen za ovu vrstu rituala neće imati uspeha, čak ni u beskrajnim ponavljanjima obreda. Tajna je u materijalizaciji i eteričnoj kondenzaciji prizvanog Duha ili entiteta.

Ova misterija je poznata samo malom broju posvećenika najvi�eg ranga, i to je osnovni razlog za�to se većina evokacija, u kojima aspiranti očekuju ispoljavanje (eksteriorizaciju) Duha, ne realizuje i krene u potpuno pogre�nom pravcu. To je isto kao kada bi ste ribu izvadili iz vode sa �eljom da ona nastavi da �ivi na vazduhu. Niko neće ostati iznenađen zbog toga �to će riba brzo uginuti, a svi se zbunjeno i razočarano pitaju, �ta su to pogre�no uradili prilikom prizivanja Duha.

 

13.11.2011

Ars Medica >>>  Pregled tekstova >>>

Akupresura

Osnova masa�e na Istoku je tradicionalna kineska medicina, koja ka�e da kroz telo prolaze takozvani MERIDIJANI ili vertikalne linije kroz koje protiče �ivotna energija �ČI�.

Masa�a je jedan od najstarijih i najjednostavnijih načina lečenja. Ime joj potiče od arapske reči �MASSA�, �to znači "dodir". Dodir je su�tina i osnova masa�e. Dodir znači vezu, odnos sa onim sto je izvan nas. Za čoveka je dodir od bitne va�nosti jer pru�a sigurnost, toplinu, zadovoljstvo, ugodnost i vraća �ivotnu snagu. Dodir nam govori da nismo sami. Dodir je govor kojim se instinktivno slu�imo da iska�emo na�a osećanja, da poka�emo drugima da ih cenimo, volimo i �elimo.

ceo tekst >>>

 

02.11.2011

Ars Medica >>>  Pregled tekstova >>>

Ćelije raka se hrane �ećerima

 

Sveprisutnost �ećera u hrani je toliko velika da se nalazi u 85% industrijskih prehrambenih proizvoda

�ećeri su glavni izvor kalorija u industrijski proizvedenoj hrani. Ova "ve�tačka" hrana osim �to sadr�i �ivu, poznatu kao kancerogenu, sadr�i i najče�će kukuruzni fruktozni sirup kojim se ćelije raka hrane. Inače, ćelije raka se hrane �ećerom nakon �to se metabolizuje u jetri. Nova studija, objavljena u Expert Opinion on Therapeutic Targets obja�njava vezu između rafinisanog �ećera i raka.

ceo tekst >>>

 

30.10.2011

Istorija >>>  Pregled tekstova >>>

Vinčanska kultura

Ideogrami s Balkana prvi zapisani jezik

 

"Ne postoji nijedno arheolo�ko nalazi�te koje sadr�i ovako dug kontinuiran razvoj �ivota, od najstarijeg neolita, tokom čitave neolitske vinčanske kulture i dalje do dolaska Rimljana u ove krajeve. Vinča je reper za hronolo�ko određivanje ostalih nalazi�ta, a njih je par stotina", ka�e potpredsednik SANU, akademik Nikola Tasić, pitajući se koja je to sila veliki deo Evrope dr�ala u tako čvrstom ustrojstvu, da li se radi o počecima socijalne stratifikacije, podele rada ili...

Brojne su misterije vinčanske kulture koje tek treba razre�iti. Jedna od najatraktivnijih vezana je za "vinčansko pismo". Nauka jo� uvek ne uspeva da utvrdi jesu li pisani znaci koji se pojavljuju na posudama uop�te pismo. Tragovi koji neodoljivo podsećaju na slova vidljivi su samo na keramici, izvedeni su raznim tehnikama, ali ih nema ni na jednom drugom materijalu koji bi omogućio zaključak da se radi o pismu. Jedno je, međutim, sigurno: urezani znaci na predmetima sa neke druge teritorije iz istog doba ne postoje. Ta je pojava vezana samo za vinčansku kulturu.

ceo tekst >>>

 

30.10.2011

Istorija >>>  Pregled tekstova >>>

Tolteci

Prestonica divova, vatrenih ratnika i umetnika

 

Tolteci, nomadski narod sa severa Meksika, stvorili su pre vi�e od pola milenijuma imperiju i osnovali centar svoje moći u Tuli. Poznati kao umetnici, ostavili su za sobom kolosalno nasleđe potomcima, vekovima nakon pada njihovog ceremonijatnog centra.

Utkano u etno-istorijski vez starosedelaca i legendama koje se prenose sa kolena na koleno, nalazi se nasleđe koje potrče jo� od Tolteka, nomadskog naroda nahua�kog porekla koji je emigrirao iz su�nih predela severnog Meksika i oko 950. godine nove ere osnovao civilizaciju sa ceremonijalnim centrom na brdu iznad u�ća dveju reka Rosas i Tula. Za vreme toltečkih kraljeva grad se zvao �ikokotitlan, kasnije su ga Asteci nazvali Tolan (grad među trskama), da bi danas nosio skraćenicu Tula. lako su se prete�no bavili lovom, etimolo�ki ime Tolteka na jeziku nauhatl označava umetnika.

ceo tekst >>>

 

30.10.2011

Kondon - Razgovori s povodom >>>

O Kamenu Mudrosti i Kamenu Spoticanja

Da li da se opet zaletim na ritual koji mi je doneo lo�e iskustvo?
 

Mnogo lutanja duhovnim prostranstvima ima, ali je očigledno da ne postoji cilj, Ka�e� da ti je dosadilo da bude� siroma�an. Jasno je da je to i bio poriv za magijskim delovanjem, Standardna priča mnogih koji su se obreli na putu magiske spoznaje, siroma�tvo, te�ak �ivot, nesreća u ljubavi, odbacivanje porodice, prijatelja, te�ka bolest. Sve su to uglavnom uzročnici, mnogih koji su se otisnuli ovim nepreglednim prostranstvima duhovnih svetova. Ali tu je i ona prva i najveća zamka. Mesto na kome se skoro svi spotaknu. �ta je to siroma�tvo, a �ta je bogatstvo? �ta znači biti voljen, ili odbačen? Tuga, bol, patnja, beda, radost, sreća, bagostanje, ljubav... Sve su to samo spolja�nja stanja svesti. Čak i bolest, isto tako je samo spolja�nje stanje svesti, jer uistinu bolest ne postoji. A �ta je unutra? �ta to ispunjava du�u? Ako li se du�a poistoveti sa umom koji se hrani samo spolja�njim impresijama, poput ovih koje pomenuh ili mnogih drugih, onda je takva du�a izgubljena. Na Stazi Spoznaje koja vodi u Sveto Kraljevstvo zaista se nalazi Kamen Mudrosti, ali kao �to i svako lice ima svoje naličje, tako se i Kamen Mudrosti, prekriven Pokrovom Tame, izmetne u Kamen Spoticanja. Na takav Kamen, pre ili kasnije svako naiđe. Neko se spotakne, ustane, i krene napred. Neki se vrate nazad, a onda vide da svet iz kojeg su krenuli nije vi�e onaj isti svet. A mnogo je i onih koji se spotaknuv�i survaju u Bezdan. �ta god učinio, stvarnog povratka nema.

ceo tekst >>>

 

29.10.2011

Zag Kia >>>  Vladari iz senke >>>

Vladari iz senke

PISMO ADRESIRANO  �LJUDSKIM OVCAMA� OD STRANE JEDNOG OD TVORACA �GLOBALNOG NOVOG SVJETSKOG PORETKA�

 

Drago građanstvo,

Vjerujem da je sada do�lo vrijeme da vam otkrijem neke od zavrzlama kojima ste bili izlo�eni tokom poslednjih nekoliko desetina godina. Bilo bi dobro za vas da razumijete neke od tih stvari, tako da znate kako da se pona�ate u Novom Svjetskom Poretku koji se sada formira na ovoj planeti. Mi �elimo da budete u stanju da se potpuno uključite i integri�ete u na�e novo dru�tvo. Na kraju krajeva, u va�em najboljem interesu je da to učinite.

Prije svega, bilo bi dobro da razumijete neke od na�ih namjera, tako da mo�e lak�e sarađivati s nama. Ja vam ne mogu opisati s kakvim ćete se mukama suočiti ukoliko se poku�ate da nam se suprostavite. Mi imamo načine kako da izađemo na kraj sa buntovnicima. Ja vam govorim ovo sada, zato �to je sada prekasno da se stvari preokrenu. Oni dani, kada nas je neko mogao zaustaviti, odavno su pro�li. Mi sada u potpunosti kontroli�emo ovu planetu kao i njen finansijski sistem zajedno sa svim glavnim medijskim izvorima i jednostavno ne postoji način da nas bilo koja nacija ili sila pobijedi.

Mi imamo svoje oči na svakom nivou vlade svake nacije u svijetu. Mi uvijek znamo �ta se planira jer su nase u�i i oči uvijek i svuda prisutne.

ceo tekst >>>

 

29.10.2011

Ars Medica >>>  Pregled tekstova >>>

Zdrava samo - etiketa

 

Doručak - pahuljice, u�ina - lanene pločice, večera - integralni sendvič sa sokom bez �ećera, i sve naravno kupljeno u prodavnici zdrave hrane. Iako na prvi pogled ovaj jelovnik �puca� od zdravlja, ne znači da je sve nabrojano zaista zdravo.

Ono �to je osamdesetih prodavano u prodavnicama zdrave hrane odnosilo se na makrobiotičku ishranu. Vremenom, ove radnje su postajale sve popularnije, a trgovci su to iskoristili i asortiman pro�irili na neke industrijske i pekarske proizvode.

ceo tekst >>>

 

29.10.2011

Ars Medica >>>  Pregled tekstova >>>

Paprika čuva zdravlje i budi strast

 

Crvena, �uta, zelena, babura, kratka mesnata ili malena prgava papričica, sastavni su deo svake kuhinje. Paprika je nezaobilazan sastojak i vegetarijanskog menija, ali i brojnih jela sa mesom. Po očuvanosti korisnih sastojaka najbolja je sve�a. Sirova paprika, kao i spremljena u jelima, poma�e u lečenju mnogih bolesti i tegoba. Njeni sastojci na ljudski organizam deluju kao antidepresiv, antiseptik, diuretik i moćan afrodizijak. A �to se tiče liste bolesti na koje veoma efikasno deluje, ona je podu�a.

ceo tekst >>>

 

29.10.2011

Ars Medica >>>  Pregled tekstova >>>

Kinoa

 

Za nju ka�u da je �majka svih �itarica� jer datira od pre vi�e hiljada godina. Reč je o kinoi (quinoa), koja potiče sa planinskog venca Anda u Ju�noj Americi.

Poreklo joj je zaista drevno, jer zajedno sa krompirom i kukuruzom spada u tri osnovne namirnice prastare civilizacije Inka. Oni su je smatrale čak svetom biljkom, zbog čega je njihov vladar, lično, svake godine sejao prva zrna, koristeći specijalnu zlatnu alatku.

ceo tekst >>>

 

29.10.2011

Ars Medica >>>  Pregled tekstova >>>

Zob

 

Velika snaga malog zrna, slovi krilatica za zob ili ovas (Avena sativa), �itaricu koja je dugo vremena smatrana dobrom hranom samo za �ivotinje. Zahvaljujući pa�ljivom istra�ivanju svih njenih svojstava, danas zob do�ivljava pravu renesansu.

Postala je jedan od najtra�enijih izvora energije i nutrijenata i prava prirodna riznica mnogih va�nih jedinjenja. Ona je steci�te proteina, vitamina, a posebno iz B kompleksa, va�nih minerala kao �to je kalcijum, magnezijum, natrijum, silicijum, gvo�đe, mangan, cink, bakar, dok u zavidnim količinama ima flavonoida, kalijumovih soli, skroba i �ećera. 

ceo tekst >>>

 

29.10.2011

Ars Medica >>>  Pregled tekstova >>>

Ra�

 

Gotovo potpuno nestala sa na�e trpeze, ra� (Secale cereale) se, posle p�enice, smatra najva�nijom �itaricom, a stručnjaci stalno ističu njenu biolo�ku vrednost.

Po morfolo�koj građi i biolo�kim svojstvima najsličnija je p�enici. Sadr�i izuzetno male količine glutena, zbog čega je ra�eni hleb tvrd i gust. Da bi se izbegla njegova tvrdoća, nutricionisti preporučuju kombinaciju ra�anog i p�eničnog bra�na, jer su to jedine �itarice koje nemaju spolja�nji za�titni sloj, pa mogu da se koriste bez ikakve prerade.

ceo tekst >>>

 

29.10.2011

Ars Medica >>>  Pregled tekstova >>>

Sibirska borovnica

 

Aronia Melanocarpa, u narodu je poznata kao sibirska borovnica, a ako bi se plod ove dve biljke na�ao jedan pored drugog, ljudsko oko bi te�ko moglo odmah da ih razlikuje i da zna o kojoj se vrsti tačno radi.

Biljka aronija je bobičasto voće, prapostojbina joj je Severna Amerika, a dobila je naziv sibirska zato �to je davno dospela prvo u Rusiju, odnosno Sibir. Odlično podnosi hladnu zimu i mraz, čak i minus 45 stepeni.

ceo tekst >>>

 

29.10.2011

Ars Medica >>>  Pregled tekstova >>>

Majčina du�ica

 

Lekovita svojstva majčine du�ice posebno su cenili stari Grci, lekar i filozof Galen smatrao je najmoćnijim antiseptikom i koristio za dezinfekciju.

Ova biljka se danas najče�će koristi kao začin jelima, ali i kao lek protiv ka�lja.

U esencijalnom ulju majčine du�ice nalazi se supstanca koja stimuli�e lučenje �eludačnih sokova i pobolj�ava varenje, zato se posebno preporučuje za začinjavanje mesa.

ceo tekst >>>

 

29.10.2011

Ars Medica >>>  Pregled tekstova >>>

Kleka

 

Obična kleka ili borovnica (juniperus communis) je izuzetno cenjena biljka u narodnoj medicini. U zavisnosti od stani�ta, mo�e da bude patuljasta, ali i da dostigne visinu od nekoliko metara. Listovi su joj igličasti, u početku svetlozelene boje a kasnije tamniji, sa plavo-belom linijom po sredini gornje strane. Biljka raste i na kamenitim i kra�kim terenima. Svi delovi oslobađaju karakterističan miris, a i drvo, i iglice pri sagorevanju imaju miris balzama. Ukus bobica je gorko-slatkast.

ceo tekst >>>

 

29.10.2011

Ars Medica >>>  Pregled tekstova >>>

�ipak - crvena riznica vitamina

 

Plod divlje ru�e, �ipak ili �ipurak, sazreva u septembru i oktobru i ima �iroku primenu, kako u narodnoj, tako i u zvaničnoj medicini.

- Glavni lekoviti sastojak �ipurka je askorbinska kiselina, odnosno vitamin C, ka�e za �Doktor u kući� dr Zoran Maksimović, vanredni profesor Katedre za farmakognoziju Farmaceutskog fakulteta Univerziteta u Beogradu. - Osim vitamina C, sadr�i pektinske materije (značajne za varenje), tanine, �ećere, različite voćne kiseline i pigmente (karotenoide, flavonoide i u tragovima antocijane).

ceo tekst >>>

 

29.10.2011

Ars Medica >>>  Pregled tekstova >>>

Ambrozija

Najopasnija alergena biljka na svetu

 

Gotovo da ne postoji osoba koja nije čula za korovsku biljku ambroziju (Ambrosia artemisiofolia). Raste na zapu�tenim mestima, pored puteva, pruga i na nasipima, a kao korov ulazi u �ita koja se �anju, voćnjake, vinograde, ba�te, odakle je te�ko isterati. Ima, na�alost, mogućnosti da ozbiljno naru�i zdravlje, jer predstavlja jednu od najopasnijih alergenih biljaka na svetu. U narodu je ambrozija poznata jo� i kao limud�ik, opa�, parlo�na trava, pelenasta ambrozija, amerikanka i fazanu�a. Iz naziva koje joj je dao narod, jasno je i kako raste i odakle je stigla.

ceo tekst >>>

 

11.10.2011

Ogledalo >>>  Pregled tekstova >>>

Dra� �ivota je u traganju za istinom

Intervju: Prof. dr Svetozar Đ. Radi�ić

 

Sve je oko nas paradoksalno: sloboda, ljubav, volja, znanje, pona�anje, radost, sreća, vera... Mislio sam da napi�em knjigu pod naslovom "Paradoks" i da opi�em teorijske paradokse, koji me odu�evljavaju, zajedno sa �ivotnim paradoksima, koje stalno stvaramo. Ipak sam se odlučio da paradokse provučem kroz temu o čoveku i kosmosu i na taj način da poka�em kako je svejedno odakle pristupimo �ivotu � on će uvek imati pro�etu komponentu koja se mo�e slobodno imenovati paradoksom. Sve inače dolazi spolja ba� onako kako je govorio Nikola Tesla.

ceo tekst >>>

 

11.10.2011

Psihologija >>>  Pregled tekstova >>>

Čovek je sopstvo bez granica

TRANSPERSONALNA PSIHOLOGIJA

 

Transpersonalna psihologija se bavi problemima i do�ivljajima koji izlaze iz okvira običnog racionalnog, logičkog mi�ljenja. Sve ono �to se ranije znalo o toj temi, izučavalo se u okvirima okultizma, ezoterije, raznih religioznih pravaca, kako najvećih religija sveta tako i onih manjih, a posebno su se time bavili ezoterijski pravci velikih religija. U sufizmu su se time bavili dervi�i, a �amani su najstariji istra�ivači te oblasti i kod njih se najvi�e podataka mo�e naći zato �to je to prareligija, praverovanje, prasistem. Iz tog sistema su se razvile sve religije.

ceo tekst >>>

 

11.10.2011

Zvezdarijum >>>  Članci i studije >>>

Horor-skop Algola

Meduzina zvezda

 

U sazve�đu Perseja, na dvadeset i �est stepeni Bika, svetluca binarna zvezda Algol, na "Gorgoninoj glavi". Homerova Ilijada aludira na "Gorgoninu monstruoznu glavu, namre�kan horor zmaja" - opaku glavu koja u kamen pretvara one koji je pogledaju. Ta zla sudbina zadesila je samo mu�karce i nekoliko �ivotinja, ali nijednu �enu. Persej je morao biti pa�ljiv da nikada ne pogleda u opaku glavu. "Meduza otkriva veličinu smrti svima koji je pogledaju."

Meduza je originalno u Libiji bila obo�avana kao zmija-boginja. Njena kovrd�ava kosa nagove�tavala je njeno afričko poreklo. Ime joj se prevodi u "suverena �enska mudrost", mada u jednoj drugoj legendi, gde je bila jedna od tri Gorgone, značenje glasi "vladarka", dok su druge dve Gorgone bile "lutalica" (Eurjal) i "sna�na �ena" (Steno). "Ona je vi�e od svih drugih bila poznata po svojoj lepoti... Nije bilo reči kojima bi se opisao sjaj njene kose, najdivnijeg dela njene privlačnosti - reče mi jedan prijatelj koji je video njen lepi sjaj", opisuje je rimski pesnik Ovid. On je ispričao kako je nekada predivnu Meduzu napastvovao Neptun u Minervinom hramu (tj. Ateninom), nakon čega ju je, kao da je ona zbog toga kriva, boginja kaznila tako �to je njene predivne kovrd�e pretvorila u �i�teće zmije. (Atena, kao boginja mu�ke mudrosti i nauke, imala je tek u naznakama karakteristike prethodne boginje mudrosti, koja je bila sve�teničkog tipa.) Meduza je prethodno izgubila svoju besmrtnost (od tri gorgone, ona je jedina bila smrtna), a potom je izgubila i svoju lepotu, zbog besa Atene, da bi konačno izgubila i glavu koju je Persej otsekao dok je spavala u pećini s drugim Gorgonama.

ceo tekst >>>

 

 

<<<  14  >>>

 

Strane - 18 17 16 15 14 13 12 11 10 9 8 7 6 5 4 3 2 1

 

 

 

 

Vrh strane >>>

 

Sva prava rezervisana

Copyright � 2011 by Alexandar Thorn

Poslednje izmene: 24-07-2013 01:42

 

 

 

 

 

 

Kalendar

 

  Kalendar

  Lunarni kalendar

 Solarni kalendar

 Kalendar Duhova

 Efemeride

 Astrolo�ki kalendar

 Biljni kalendar

 O kalendaru

 Magijski kalendar PDF

 

Zvezdarijum

 

  Zvezdarijum

  Savetovali�te

  �kola Astrologije

  Knjige

  Studije i članci

 

                            

 

Biblioteka

 

  Biblioteka

  Autorska izdanja

 Autorski prevodi

 Preporučene knjige

 

 

Galerija

 

  Galerija

 

 

Multimedia

 

  Multimedia

Thornal produkcija

Thornal arhiva

Thornal Channel - YT

 

 

Psyradio