Stranice

 

 Naslovna

  Baragnir Zag Nehar

  Sveta Magija

  Svete Knjige

 Biblioteka

 Arhiva

  Ogledalo

  Ars Magica

  Adepti

  Hinduizam

  Budizam

  Judaizam

  Hri�ćanstvo

  Islam

  Ostale religije

  Misterije

  Tajna dru�tva

  Istorija

  Filosofija

  Astrologija

  Radiestezija

  Nauka

  Ekosfera

  Ars Medica

  Psihologija

Pregled svih tekstova

 

  Umetnost

  Zanimljivosti

  Putopisi

  Zag Kia

  Zvezdarijum

 Kalendar

 Galerija

 Multimedia

 Psyradio FM

 Chat

 Linkovi

 Alexanthorn

 Kontakt

 

 

 

Thornal

Arhiva tekstova Svetog Kraljevstva Magije

 

 

Psihologija

 

Pregled svih tekstova

 

25.07.2012

Od psihologije do parapsihologije

 

Otac psihoanalize Zigmund Frojd nerado je morao da prizna postojanje parapsiholo�kih fenomena, dok je njegov učenik Karl Gustav Jung teorijom o "kolektivnom nesvesnom" nastojao da ih objasni.

Transpersonalna psihologija ukida granicu sa parapsihologijom, a holotropska terapija omogućava sticanje transcendentalnih iskustava.

Dok psihoanaliza jo� nastoji da dostigne rang egzaktne nauke, većina psihoanalitičara sa najvećim prezirom gleda na parapsihologiju, osim kad je reč o sledbenicima Junga. Ipak, gotovo svaka psihoanalitička seansa praćena je neobičnim fenomenima koji podsećaju na telepatiju i druge paranormalne pojave. Frojd nije sasvim odbacivao okultno i neobja�njivo, ćesto se slu�eći svojom omiljenom devizom: "Ima na nebu i zemlji mnogo stvari o kojima filozofija i ne sanja". Ovom Hamletovom replikom �eleo je da podseti da zdrav razum nije u stanju da obuhvati sve psiholo�ke fenomene. Kasnije, u zrelijim godinama, rado je izjavljivao da bi se, kad bi mogao da krene od početka, posvetio proučavanju okultnih ve�tina.

ceo tekst >>>

 

11.10.2011

Čovek je sopstvo bez granica

TRANSPERSONALNA PSIHOLOGIJA

 

Transpersonalna psihologija se bavi problemima i do�ivljajima koji izlaze iz okvira običnog racionalnog, logičkog mi�ljenja. Sve ono �to se ranije znalo o toj temi, izučavalo se u okvirima okultizma, ezoterije, raznih religioznih pravaca, kako najvećih religija sveta tako i onih manjih, a posebno su se time bavili ezoterijski pravci velikih religija. U sufizmu su se time bavili dervi�i, a �amani su najstariji istra�ivači te oblasti i kod njih se najvi�e podataka mo�e naći zato �to je to prareligija, praverovanje, prasistem. Iz tog sistema su se razvile sve religije.

ceo tekst >>>

 

21.04.2011.

Levorukost

SKRIVENA PSIHOLOGIJA UMA - I

 

Pitanje - za�to je čovek levoruk ili desnoruk ostaje i danas jedna od najvećih misterija ljudskog roda. Da li je uistinu pogre�no biti levak? Mi�ljenja su podeljena, ali krenimo redom. Ko su levaci i da li se oni razlikuju od desnorukih osoba?

To su uglavnom mu�karci - dve trećine ih je pripadnika mu�kog pola. Levorukost se često nasleđuje od roditelja. Ustanovljeno je da u 50 odsto slučajeva roditelji levaci - imaju levoruku decu. �kotsko-irska porodica Ker (od gelske reči 'levi') imala je toliko levorukih potomaka da su 1470. godine u svom zamku 'Fernihirst' izgradili specijalne stepenice da bi udovoljili mu�kim članovima obitelji koji su se bavili mačevanjem.

ceo tekst >>>

 

01.02.2011

�amansko stanje svesti

LEČENJE I SAMOLEČENJE U FAZNOM STANJU SVESTI

Intervju: Milan Jovanović, psiholog i neo�aman

 

* Rekli ste da se u faznom stanju svesti mo�e sprovesti samolečenje i lečenje drugih. Na kojim principima to počiva i kako se u praksi sprovodi?

- Samolečenje počinje uvek od dobijanja informacije, u fazi se materijalizuje neki objekt - izvor informacija. To mo�e biti �ivo biće - autontet / ekspert iz određene oblasti, sa kojim se u toku razgovora dolazi do podataka koji se mogu upotrebiti ili za lečenje, za programiranje ili neki do�ivljaj, potreban ili koristan čoveku.

Lečenje drugih Ijudi počinje isto tako od intormacije, ali ne za sebe samog već se materijalizuje taj čovek kome hoćemo da pomognemo i materijalizuje se izvor informacije. U toku razgovora zamoli se "izvor informacije" da dijagnostikuje osobu kojoj �elimo da pomognemo, da da i način lečenja.

ceo tekst >>>

 

25.11.2010

Inteligentni ljudi su aktivniji noću i le�u kasnije

 

Najnovije istra�ivanje je pokazalo da su ljudi sa većim koeficijentom inteligencije aktivniji noću i da kasnije odlaze u krevet, a već nekoliko godina pa�nju naučnika zaokuplja sam "tajming" sna, posebno veza između sna i inteligencije.

Sato�i Kanazava i njegove kolege sa Londonske �kole ekonomije otkrili su da vreme u koje ljudi odlaze u krevet umnogome zavisi od njihovog koeficijenta inteligencije.

ceo tekst >>>

 

10.11. 2010

Pozitivne misli leče

 

Koliko čovek sam mo�e da se odupre nervozi, besu i emocijama koje vode u bolest. Da bi pobolj�ao kvalitet �ivota svako sebi mo�e pomoći razmi�ljanjem.

Mi�ljenje i razmi�ljanje ne�to je čime se dičimo. Mnogo promi�ljamo, stalno smo opterećeni, a na kraju uvek ispadne da ili ne mislimo dovoljno, ili ne radimo to na pravi način! Mnoge stvari, situacije i emocije, koje ga dovode do �ludila�, čovek u �ivotu ne mo�e da promeni. Jednu, međutim, mo�e. A to je način razmi�ljanja.

ceo tekst >>>

 

05.11 2010

Mozak dnevno obradi 100.000 reči

 

Najnovija istra�ivanja pokazuju da svaka odrasla osoba dnevno čuje ili pročita u proseku po 100.500 reči, pri čemu se pod pojmom dan podrazumeva vreme provedeno u budnom stanju i to van posla, �to u stvari znači da je prava brojka daleko veća.

Profesor Univerziteta u Kaliforniji Rod�er Bon je tokom istra�ivanja poku�ao da sazna kolika je količina informacija kojoj je čovek svakodnevno izlo�en, baveći se raznim aktivnostima u kući i van nje. 

ceo tekst >>>

 

02.09.2010

San odr�ava intelekt

 

U toku �ivota ljudski mozak nauči neverovatno mnogo. Ali, �ta zapravo znamo o ovom organu? Da li ste se ikada zapitali koliko je te�ak i iz čega se sastoji? Evo nekoliko zanimljivih činjenica.

Naziv sive ćelije potiče otuda �to nervne ćelije (neuroni) u mozgu posive nakon čovekove smrti. To je i razlog �to oni koji su u prilici da zavire u unutra�njost lobanje, to u većini slučajeva učine tek kada mozak posivi. Dok smo �ivi, na�i neuroni su ru�ičaste boje. 

ceo tekst >>>

 

22.08.2010

Libido ne priznaje godine

 

Dok mnoge �ene čekaju tridesete, pa i četrdesete godine da postanu majke, sve su raspolo�enije da se upuste u različite seksualne aktivnosti kako bi kapitalizovale preostale godine do eventualnog materinstva.

Ovakva �reproduktivna zadr�ka� omogućava im �ljubav za jednu noć�, takozvani �seks na brzaka� i čitav niz �najrazličitijih avaturističkog pona�anja u spavaćoj sobi� - otkrili su psiholozi sa Univerziteta američke dr�ave Teksas u Ostinu.

ceo tekst >>>

 

17.08.2010

Pritisak pada posle kikotanja

 

Bez muke nema nauke, ili bez bola nema pobede, nema uspeha - česte su mantre koje se koriste da bi se ljudi motivisali na rad i napore u obrazovanju ili u teretanama. Ali, da li doza veselog zadirkivanja ili smeha mo�e biti korisna da se te�koće i napori lak�e savladaju?

Li Berk, profesor psihologije na Univerzitetu Loma Linda u Kaliforniji, tvrdi da mo�e. Da bi otkrio zdravstvene koristi smeha na ljudski organizam, Berk je grupi od 14 dobrovoljaca prikazao dvadesetominutni kola� najkomičnijih scena iz nekoliko rijaliti programa na televiziji. Pri tom je izmerio njihov krvni pritisak i nivo holesterola pre i posle gledanja komičnih scena. 

ceo tekst >>>

 

26.06.2010

Ubice libida

 

Postoji mnogo faktora koji mogu da utiču na smanjenje seksualne �elje. Nedostatak sna, alkohol, stres i depresija samo su neki od njih.

Da li vi i/ili va� partner gubite interes za seks? Niz psiholo�kih, ali i fizičkih faktora mogu negativno da utiču na libido. Ovo je spisak nekih od najvećih neprijatelja zdravog seksualnog nagona. 

Stres - Postoje osobe koje uspevaju da obave mnogo stvari dok su pod stresom. Ali, osećati se seksi pod stresom nije jedna od njih. Poslovni stres, finansijske boljke, briga za bolesnog člana porodice i drugi stresori mogu da smanje libido.

ceo tekst >>>

 

14.06.2010

Kreativnost povezana sa �izofrenijom

 

Nedavno istra�ivanje ukazalo je na moguće postojanje veze između kreativnosti i mentalnog zdravlja.

Istra�ivači su ustanovili da je izrazita kreativnost če�ća kod osoba koje u porodici imaju neku mentalnu bolest i da je povezana s blago povi�enim rizikom �izofrenije i bipolarnog poremećaja.

Proučavajući D2 receptore dopamina u mozgu, istra�ivači Instituta Karolinska u Stokholmu ustanovili su da je sistem dopamina kod zdravih i vrlo kreativnih osoba sličan onom kao kod osoba koje boluju od �izofrenije.  

ceo tekst >>>

 

 

 

 

 

Vrh strane >>>

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Sva prava r

 

Copyright � 2010-201

Poslednje izmene:

 

 

ezervisana

 

3 by Alexandar Thorn

 23-01-2013 09:14