Stranice

 

  Naslovna

 Starije objave - str. 4

 

  Baragnir Zag Nehar

  Sveta Magija

  Svete Knjige

 Biblioteka

 Arhiva

  Zag Kia

  Zvezdarijum

 Kalendar

 Galerija

 Multimedia

 Psyradio FM

 Chat

 Linkovi

 Alexanthorn

 Kontakt

 

 

Alexanthorn

 

Lice i Naličje - Galerija slika

 

  Autorski postovi

  Dnevničke bele�ke

  Rarzgovori s povodom

  Javna predavanja

  Autobiografske bele�ke

 

 

Hram

 

Baragnir Zag Nehar

 

Hram Senke Crne Svetlosti

Svetilite Drevnog i Primitivnog Obreda Svetlosti i Tame

 

  Hram

 

 

Zag Kia

 

 

  Zag Kia Kodeks

  Tajna dru�tva

  Ekosfera

  Putopisi

  Lepota planete

 

Chat Channel

 

 

 

Facebook

 

 

 

 

 

 

          

         

 

 

Linkovi

 

  Linkovi

Razmena banera

 

Kontakt

 

E-mail

 

[email protected]

[email protected]

 

 

Posetioci

 

 

 

 

 

 

STARIJE OBJAVE

 

<<<  4  >>>

 

24.08.2010

Nehargil - Dnevničke bele�ke >>>

Gej sve�tenici orgijaju po Rimu

Seks-skandal u Vatikanu ili licemerje crkve

 

Italijanski nedeljnik "Panorama" "Panorama" je objavila priču, praćenu ekskluzivnim fotografijama, o sve�tenicima homoseksualcima. Članak "Divlje noći gej sve�tenika u Rimu" govori o dvostrukim �ivotima katoličkih sve�tenika, koji preko dana obavljaju redovne crkvene du�nosti, a noću učestvuju u razuzdanim homoseksualnim orgijama u rimskim gej klubovima i privatnim stanovima.

Orgijanje ovih ljudi o kojima pi�e "Panorama" i svih drugih, koliko god i gde god ih ima, nimalo ne osuđujem, čak pozdravljam. Ljudi u�ivaju u onome �to �ele, �to vole, �to osećaju kao potrebu i poriv. Ali osuđujem njihov sve�tenički čin. Sve�tenici ne smeju da imaju dvostruki �ivot, već samo jedan, dosledan pozivu i učenju koje propovedaju.

ceo tekst >>>

 

24.08.2010

Ars Medica >>>  Pregled tekstova >>>

Gazirana pića stvaraju zavisnost

 

Sa visokom koncentracijom �ećera mogu da utiču na ko�u, mi�iće, zdravlje zuba, stvaraju osećaj zavisnosti, a konzumiranje u du�em vremenskom periodu mo�e da dovede i do o�tećenja srca i bubrega, otkrili su stručnjaci.

Gazirana pića sa visokom koncentracijom �ećera mogu da utiču na ko�u, mi�iće, zdravlje zuba, stvaraju osećaj zavisnosti, a konzumiranje u du�em vremenskom periodu mo�e da dovede i do o�tećenja srca i bubrega, otkrili su stručnjaci. 

S obzirom na to da neki gazirani proizvodi sadr�e i do osam ka�ičica �ećera. Međutim, jednostavni �ećeri kao �to su saharoza i glukoza se brzo potro�e u telu, usled čega dolazi do pada energije, a to mo�e da navede ljude na utisak da je efekat izbledeo i da im je potreban jo� jedan takav napitak. 

ceo tekst >>>

 

23.08.2010

Nehargil - Dnevničke bele�ke >>>

U selima se lagano gasi svetlo

Gradovi su prenatrpani, u selima kuće napu�tene

Svako četvrto selo pred nestajanjem

Ostala samo pusta groblja

 

Međa je povučena. Srpsko selo se sada nalazi između nestanka i opstanka! Kao letnji udar groma prostrujalo je istra�ivanje da je svako četvrto selo u Srbiji u fazi nestajanja. Konkretno, od ukupno 4.800 sela za oko dve i po decenije sa mape Srbije nestaće 1.200.

U 86 odsto sela smanjuje se broj stanovnika. Danas se mogu videti, mahom, stari ljudi koji su ujedno i njihovi poslednji stanovnici. Kad oni umru, sela će ostati pusta, a jedine parcele koje će nastaviti da se �ire biće groblja.

ceo tekst >>>

 

22.08.2010

Psihologija >>>  Pregled tekstova >>>

Libido ne priznaje godine

 

Dok mnoge �ene čekaju tridesete, pa i četrdesete godine da postanu majke, sve su raspolo�enije da se upuste u različite seksualne aktivnosti kako bi kapitalizovale preostale godine do eventualnog materinstva.

Ovakva �reproduktivna zadr�ka� omogućava im �ljubav za jednu noć�, takozvani �seks na brzaka� i čitav niz �najrazličitijih avaturističkog pona�anja u spavaćoj sobi� - otkrili su psiholozi sa Univerziteta američke dr�ave Teksas u Ostinu.

ceo tekst >>>

 

21.08.2010

Nauka >>>  Pregled tekstova >>>

Smrt naručila evolucija


"Ljudi ne umiru zato �to moraju, već zbog toga �to je tako odredila evolucija". Ovako upro�ćeno izgleda teorija poznatog ruskog biohemičara akademika Vladimira Skulačeva, koji je lider u istra�ivanjima o du�ini ljudskog �ivota, kao i onome �ta na nju utiče. On smelo najavljuje da će zahvaljujući njegovim istra�ivanjima, čovečanstvo stići do "eliksira", koji će omogućiti homosapiensu budućnosti �ivot dug 800 godina! 

Ako nas je evolucija "naučila" da treba napraviti mesto za nove, sna�nije i zdravije organizme, ako se zaista radi o programu, a ne o nu�nosti, onda je "taj program moguće razbiti" - uveren je Skulačev, koji intenzivno traga za lekom dugovečnosti.

ceo tekst >>>

 

20.08.2010

Nehargil - Dnevničke bele�ke >>>

U svetu 7 milijardi ljudi

NOVI PRILOZI TEORIJI POBUNE ZEMLJE I NEBA - I

Da li će planeta sama regulisati prenaseljenost, a time i sopstvenu ugro�enost

 

Trenutni indeks prirasta stanovni�tva iznosi +159 po jednom minutu na celoj planeti, ili viđeno kao stopa rađanja i umiranja po jednom minutu na celoj planeti to je 267 rođenja i istovremeno 108 smrtnih slučajeva. Na osnovu ovog indeksa broj stanovnika u svetu sledeće godine će dostići sedam milijardi...

Ukoliko se ova stopa rasta bitnije ne promeni broj stanovnika u svetu 2025. godine će se povećati na osam milijardi, a 2050. godine bi mogao da dostigne i čitavih 10 milijardi...

ceo tekst >>>

 

20.08.2010

Ogledalo >>>  Pregled tekstova >>>

Kult jači od porekla

 

Većina manastira SPC u riznicama čuva mo�ti svetitelja. Za mnoge mo�ti nema dokaza da su autentične! Za ruku svetog Jovana Krstitelja, česticu Časnog krsta, mo�ti svetog kralja Stefana Dečanskog ili Čudotvornu ikonu Bogorodice Filermose gotovo da su svi čuli, međutim, mnogo je manje poznato da gotovo nema manastira koji u svojoj riznici nema neku svetinju. 

Vernici ovim predmetima prilaze sa verovanjem i dubokim po�tovanjem, a smatra se i da najveći broj njih poseduje čudotvorne moći.

ceo tekst >>>

 

19.08.2010

Nauka >>>  Pregled tekstova >>>

Mozak radi kao Internet
 

Način na koji su neuroni povezani mogao bi da pomogne naučnicima da utvrde kako dolazi do njihovog kolektivnog pona�anja.

Naime, jedno novo istra�ivanje pokazalo je da je mozak poput �iroko povezane mre�e veoma slične Internetu �to se kosi sa dosada�njim shvatanjem o strukturi mozga kao hijerarhijski organizovanoj kompaniji.

Nova tehnika praćenja signala u pojedinim delovima mozga pokazala je da postoje veze i između naizgled nepovezanih delova mozga.

Istra�ivanje, objavljeno u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences, moglo bi da poslu�i za mapiranje celokupnog nervnog sistema.

ceo tekst >>>

 

17.08.2010

Psihologija >>>  Pregled tekstova >>>

Pritisak pada posle kikotanja

 

Bez muke nema nauke, ili bez bola nema pobede, nema uspeha - česte su mantre koje se koriste da bi se ljudi motivisali na rad i napore u obrazovanju ili u teretanama. Ali, da li doza veselog zadirkivanja ili smeha mo�e biti korisna da se te�koće i napori lak�e savladaju?

Li Berk, profesor psihologije na Univerzitetu Loma Linda u Kaliforniji, tvrdi da mo�e. Da bi otkrio zdravstvene koristi smeha na ljudski organizam, Berk je grupi od 14 dobrovoljaca prikazao dvadesetominutni kola� najkomičnijih scena iz nekoliko rijaliti programa na televiziji. Pri tom je izmerio njihov krvni pritisak i nivo holesterola pre i posle gledanja komičnih scena. 

ceo tekst >>>

 

17.08.2010

Nehargil - Dnevničke bele�ke >>>

Pobuna neba i zemlje

Planeta s mukom pre�ivljava klimatske promene i prirodne katastrofe

 

Na severnoj hemisferi bukte po�ari. Na ju�noj talas neverovatne hladnoće. Jul ove godine: u Buenos Ajresu minus 14, ljudi umiru od zime, a u Rusiji vrućine doterale plamenu stihiju čak do prestonice ove zemlje.

Ludilo na planeti Zemlji počelo je u januaru. Na Haitiju, u zemljetresu, najcrnji bilans �rtava u proteklih pola veka. Dvesta hiljada ljudi stradalo je pod ru�evinama. Serija potresa nastavljena je u Čileu, na zapadu Kine, Turskoj, Tajvanu, u Gvineji, na Solomonskim Ostrvima.

Zemljotrese prate nezapamćene poplave. Čitav svet je zahvaćen ovim nesrećama. Od Kine do Evrope, �to nije mimoi�lo ni nas. Nema izgleda da će se vodeni tokovi skorije smiriti, a zemljotresi prete i Srbiji.

ceo tekst >>>

 

16.08.2010

Nehargil - Dnevničke bele�ke >>>

Neka nova sujeverja

Savremena sujeverja nastaju po ugledu na stara, ali se menjaju situacije

 

Ako ovaj tekst ne pročitate do kraja ilajkujete“ ga (obele�ite da vam se sviđa) na internetu i zatim iskopirate i po�aljete svim prijateljima sa Fejsbuka snaći će vas sledeće nesreće - slomiće vam se nokat na srednjem prstu, ispucaće vam krajevi na kosi, pući će vam pertla na omiljenim patikama i ugasiće vam se profil na �fejsu�.

Ukoliko sve to učinite, mo�ete da budete mirni, u �ivotu će vam se de�avati samo lepe stvari i dobićete �sedmicu� na novom �eks-ju� lotou (pod uslovom da vam niko ne pokloni prazan novčanik jer u tom slučaju nikada nećete imati ni dinara).

ceo tekst >>>

 

16.08.2010

Ars Medica >>>  Pregled tekstova >>>

Hirudoterapija

 

Hirudoterapija - lečenje i ulep�avanje uz pomoć pijavica, a ugriz ove �ivotinjice nije bolan, podseća na ujed komarca.

Čudesna isceliteljska moć pijavica poznata je od davnina, a ove "lekovite krvopije" koriste se i danas ne samo za lečenje mnogih bolesti već i za podmlađivanje i jačanje organizma.

Zahvaljujući lekovitom dejstvu mnogobrojnih fermenata, pijavice se koriste za lečenje povi�enog krvnog pritiska, holesterola, povi�enog �ećera, klimakteričnih tegoba, prostate, jetre, pankreasa, hemoroida, pro�irenih vena, problema sa cirkulacijom, cista na jajnicima, endometrioza, glavobolja, steriliteta, impotencije... 

ceo tekst >>>

 

14.08.2010

 

Ubrzo po izgradnji, hram je postao obele�je Beograda i jedna od njegovih znamenitosti. Za mnoge građane je to bila atrakcija, a posebno prilikom proslava većih budističkih praznika. U "Vodiču kroz Beograd" objavljenom 1930. godine nailazimao na odrednicu o hramu, a godinu dana kasnije ulica u kojoj se hram nalazio dobija novo ime: "Budistička ulica" (danas Budvanska).

Vest o beogradskom svetili�tu se brzo pro�irila po čitavom budističkom svetu. Ubrzo su uspostavljene veze za engleskim dru�tvom "Maha Bodhi Society" i drugim sličnim organizacijama i udru�enjima. Jedno od takvih je bio i, u to vreme, veoma poznati Institut za izučavanje Himalaja (Himalayan Institute) iz Indije. Pretsednik te uva�ene ustanove, Nikolaj Rerih, je 1930. godine kao poklon hramu poslao thanku (ikonografska slika na svili) a koja potiče iz jednog starog tibetanskog manastira. Do sredine 1944. godine hram je krasilo 16 takvih svetih slika koje su uglavnom bili pokloni poslanstava dalekoistočnih zemalja.

 

14.08.2010

Izgradnja i posvećenje 1929. godine

 

Zakupljene sobe po privatnim kućama nisu bile adekvatne za odr�avanje slu�bi: bile su van naselja Kalmika, skup je bio i zakup; bilo je to privremeno re�enje. Tada je bak�a Borinov pokrenuo inicijativu za izgradnju pravog budističkog hrama i po tom pitanju je odlazio u Ministarstvo vera kao i na razgovore kod patrijarha SPC Dimitrija. Skica budućeg hrama iz 1929. Na osnovu raspolo�ive dokumentacije nije bilo mogiće tačno utvrditi ko je projektovao hram.

Budući da je Građevinska komisija svim darodavcima javno zahvila i to uz precizno navođenje poklonjenih suma, mo�e se izvesti zaključak da je projekat rad ruskog in�enjera Klapinina, jer se samo uz njegovo ime ne navodi �ta je on prilo�io za izgradnju hrama.

 

14.08.2010

D�on Prins

 

Jedana od prvih novinskih zabele�ki, ako ne i prva, o Kalmicima i njihovoj privremenoj bogomolji bila je objavljena u "Novom bečkom �urnalu" (5. sept. 1924), a potom pre�tampana u poznatom budističkom časopisu toga doba Zeitschrift fur Buddhismus 1924/25 - Munchen 1925, no. 2, p. 388.

Stradanjma i patnjama Budinih poklonika koji su be�eći od bolj�evika stigli čak do Beograda, posvećena je prva obimna reporta�a na koju smo nai�li prelistavajući beogradsku �tampu tog vremena. Razne humanitarne i dobrotvorne organizacije pomagale su u robi i novcu izbeglice iz Rusije. Pri tra�enju i distribuciji te pomoći, pored ostalih, posredovalo je i Poslanstvo SAD u Beogradu.

 

14.08.2010

 

Previranja u svetu krajem druge dekade XX veka dovela su do raseljavanja i nejneobičnijih preseljenja čitavih etničkih grupa. Tako su se između 1920. i 1944. godine na ulicama Beograda mogli sresti ljudi niskog rasta, zdepaste građe, �irokog lica i istaknitih jagodica i izrazito crne kose koju su neki od mu�kih pripadnika tih neobičnih doseljenika vezivali u čvor, a čelo im prekrivale �i�ke. Samo retki, bolje upućeni stanovnici Beograda su znali da se radi o Kalmicima.

"Daleko tamo, iza "Cvetkove Mehane", u Malom Mokrom Lugu, gde su generacije Beograđana, koje jo� i danas �ive, odlazile sve do pre Svetskog rata u lov, bačena valom Ruske revolucije, nastanila se je Beogradska Kalmička kolonija. Taj kraj se sve vi�e izgrađuje. On sve vi�e postaje Beograd, mada za sada jo� čuva odlike nekadanje stare Palilule ili Dorćola...

 

13.08.2010

Vajracchedika prajnaparamita

 

Govor o transcendentalnoj svesti

Ovako sam čuo. Jednom je Buddha boravio u Sravasti, u Đetinom gaju, u Anathapindada parku sa velikom skupinom monaha. Bilo je 1250 monaha i mnogo velikih bodhisatvi (bodhisattva-mahasattva). Rano izjutra Bla�eni (Buddha) se obukao, uzeo svoju zdelu i oti�ao u Sravasti u pro�nju. Kada je pojeo ispro�enu hranu, vratio se u park, odlo�io zdelu i ogrtač, oprao noge i seo na mesto pripremljeno za njega. Prekr�tenih nogu, sedeo je uspravno i pravog pogleda. Pristupili su mu mnogi monasi, poklonili se pred njegovim stopalima, obi�li oko njega tri puta i seli u stranu. 

 

13.08.2010

Manfred Seegers

 

Istorijski Buda, �akjamuni, imao je učenike veoma različitih sposobnosti. Iako je on, zapravo, podučavao samo jednom putu ka prosvetljenju, različiti segmenti njegovih učenja shvaćeni su kao različita "vozila", u skladu sa sposobnostima njegovih učenika. U osnovi, sva Budina učenja mogu se podeliti na dva vozila - to su sutra i tantra. Sutra se naziva i "uzročnim vozilom", jer ovde stvaramo uzorke prosvetljenja, dok se u tantri,"vozilu ostvarenja", identifikujemo sa samim ciljem, ili različitim aspektima prosvetljenja.

Stvaranje uzroka prosvetljenja podrazumeva kako otklanjanje svih uzroka patnje, tako i primenu metoda koji nas vode do potpunog prestanka patnje, do trajne radosti. U Malom vozilu (Hinajani), cilj je oslobodjenje, do koga dolazi kada nestane iliuzija sopstva, zajedno sa svim grubim nečistoćama uma. U Velikom vozilu (Mahajani), cilj je potpuno prosvetljenje: vodeni �eljom da sva osetna bića oslobodimo patnje, otklanjamo i najsuptilnije velove neznanja i ostvarujemo stanje najvi�e mudrosti - sveznanje. Ova najvi�a mudrost, zapravo, nije ni�ta drugo do prava priroda na�eg uma.

 

13.08.2010

Kunzig �amar Rinpoče

 

Pojam gledi�ta se odnosi na pravilno razumevanje budističkog puta. Meditacija je praksa, a pona�anje je disciplina neophodna za ostanak na putu. Gledi�te je detaljni priručnik za meditaciju. Bez dovoljnog poznavanja učenja, mnoge prepreke nastaju usled gre�aka u praksi. Prirodno, ako o meditaciji ni�ta ne znate, gre�ke nećete ni prepoznati. Zato je potrebno da, pre nego �to počnete da praktikujete, razvijete pravilno razumevanje. Tada ćete moći da prepoznate prepreke i va�a meditacija će napredovati. Na ovaj način su gledi�te i meditacija povezani. Pona�anje je zasnovano na razumevanju karme. Ispravno pona�anje znači osigurati da dela, kako telesna, tako i verbalna, ne budu pod uticajem uznemiravajućih emocija. Ako su dela pod njihovim uticajem, stvara se negativna karma.

 

13.08.2010

Kunzig �amar Rinpoče

 

Kađupa učenja ustanovio je Marpa, učitelj Milarepe, najslavnijeg tibetanskog jogija. Dana�nja inicijacija je inicijacija Guru joge na Marpu. Dobrobit i dejstvo ove inicijacije je u sazrevanju semena prosvetljenja koje se nalazi u vama. Po�to primite ovu inicijaciju sve prakse koje radite biće uspe�ne a prepreke na putu će sve vi�e slabiti. Ovaj blagoslov potiče od �elje ostvarenog učitelja Marpe. Kada Bodisatve ne�to po�ele, �elja im se uvek ispunjava. Tako deluje blagoslov.

Prosvetljenje je u vama. Ono se ne mo�e dobiti od Bude. Ako su iluzije, lo�a osećanja, samsara, nazovite to kako god hoćete deo va�eg uma onda je i prosvetljenje, takode, sastavni deo va�eg uma. Kada svi problemi nestanu, prosvetljenje je tu. Dakle, ono je u vama. Darmu čine metodi pomoću kojih ostvarujemo prosvetljenje, a na osnovu kojih radite svoje prakse. Kada ovladamo njima kao rezultat javlja se Budastvo. Pre nego �to počnete da praktikujete Darmu, morate znati koliko je ona va�na.

 

13.08.2010

Manfred Seegers

 

Sva Budina učenja mogu se svrstati u dve grupe - sutru i tantru. Put sutre se jo� naziva i "Uzročno vozilo", jer ovde stvaramo uzroke prosvetljenja, a put tantre se naziva i "Vozilo ostvarenja", jer se ovde radi o identifikaciji sa ostvarenjem - sa samim prosvetljenjem. Jo� jedan naziv sutričkog vozila je Put bodisatve, dok je vozilo tantre op�te poznato kao Dijamantski put (skt. Vađrajana).

Oba puta su veoma povezana, jer Dijamantski put praktikujemo sa stavom bodisatve. To znači da praksama pristupamo sa ciljem da ostvarimo prosvetljenje zarad dobrobiti svih bića. Metodi koje koristimo su tantre, a opunomoćenja (inicijacije) pripadaju ovom kontekstu. Prakse Dijamantskog puta su zasnovane na različitim klasama tantre kojima je podučavao Buda. Mo�e se reći da Dijamantski put sadr�i razna učenja četiri klase tantre, koja potiču od Bude, a do nas dolaze zahvaljujući neprekinutoj liniji prenosa.

 

13.08.2010

Karola �najder

 

Uzimanje utoči�ta je ne�to �to rade sva bića - to je na�a potraga za srećom, za sigurno�ću, za nečim na �ta se mo�emo osloniti. Za budiste, uzimanje utoči�ta je stalna praksa, i predstavlja mnogo vi�e od ceremonije koja se odigrava samo jednom; vi�e je poput niti koja pro�ima na�e �ivote. Uzimanje utoči�ta je ulazna kapija budističke prakse. Postoje četiri nivoa utoči�ta koji odgovaraju na�em sve dubljem razumevanju. To su: spolja�nji, unutra�nji, tajni i apsolutni.

Spolja�nji nivo utoči�ta se uzima u svim budističkim tradicijama. To je utoči�te u Budi - Probuđenom, u Darmi - Budinim učenjima i u Sangi - praktičarima. Oni se nazivaju Tri dragulja, �to znači da, po�to su na�e �elje za srećom prihvaćene, uzimanje utoči�ta u njima je poput pronala�enja dragog kamena koji ispunjava �elje. Utoči�te u Budi, u ovom kontekstu podrazumeva upoznavanje sa njegovom �ivotnom pričom, �to nam daje veliku inspiraciju na na�em putu. �ta je mladog princa Gotamu učinilo tako re�enim da se odrekne kraljevskog načina �ivota? On je to učinio zato �to je duboko shvatio netrajnost - da će sve uslovljeno na kraju nestati.

 

13.08.2010

Lama Gendun Rinpoče

 

Svi mi tragamo za srećom i poku�avamo da izbegnemo patnju, i svako od nas čini sve �to je u njegovoj moći da �ivot učini ugodnijim i otarasi se svega �to mu je neprijatno ili mu nanosi patnju. Usred ovog sukoba interesa, niko nema veliku slobodu izbora. Svaka situacija je prouzrokovana mislima, rečima i delima učinjenim tokom na�ih bezbrojnih prethodnih �ivota, kojima smo zasejali seme karme koju trenutno pro�ivljavamo. Sada smo svi uhvaćeni u ovu mre�u sazrevajuće karme, tako da, sviđalo se to nama ili ne, sila događaja nas neumitno nosi, a mi patimo jo� vi�e jer je ono �to se de�ava u suprotnosti sa na�im �eljama.

 

13.08.2010

Lama Ole Nidal

 

Motivaciono učenje o "�est oslobađajućih aktivnosti" namenjeno je za neposrednu primenu u na�im svakodnevnim �ivotima. Kao �to je op�te poznato, budizam ima veoma praktičan cilj i izuzetno jasno gledi�te. Slu�anje učenja, samo po sebi, nije dovoljno da bi se postiglo prosvetljenje. Trajni rezultati dolaze iz stvarnih iskustava i promena do kojih dovode. Po�to je ovo toliko va�no, Buda je dao niz praktičnih saveta, koje nikada ne bi trebalo smatrati zapovestima, već savetima prijatelja. Po�to nije ni tvorac, ni Bog koji sudi, Buda ne �eli sledbenike, niti učenike koji su poput stada ovaca. Umesto toga, on �eli saradnike - njegov pravi cilj su zreli ljudi koji dele njegov prosvetljeni uvid i ogromnu odgovornost koja iz njega proističe.

 

13.08.2010

Lama Ole Nidal

 

Kada se govori o bardou, obično se misli na vreme nakon smrti. Ipak, ovaj izraz je vi�eznačan i odnosi se na bilo koje "medjustanje". Sva bića do�ivljavaju "medjustanja" tokom svojih �ivota, sve do prosvetljenja, kada um spoznaje svoju sopstvenu vanvremenu jasnu svetlost. Na primer, upravo sada, tokom ovog predavanja, nalazimo se u bardou budnog stanja - bar se nadam da je tako. Komuniciramo pomoću reči i simbola i opa�amo svet svojim čulima. Tokom noći nastupa bardo sna, tame i odsustva svesnosti, dok oni srećnici koji su dobro savladali meditaciju jasne svetlosti imaju iskustvo le�anja u okeanu svetlosti.

 

13.08.2010

Budizam >>>  Pregled tekstova >>>

Četiri misli koje odvraćaju um od samsare

 

Svakoj budističkoj praksi prethode određene pripreme kojima stvaramo čvrstu osnovu pravilne meditacije. Postoje dve vrste ovih priprema: op�te i posebne.

"Četiri misli koje odvraćaju um od samsare" predstavljaju op�te ili obične pripreme. �ta to uop�te znači "odvratiti um od samsare"? To znači osloboditi se svake vezanosti za �ivot u tri područja uslovljenog postojanja.

Četiri misli, četiri op�te pripreme, omogućavaju nam da osvojimo ovu slobodu, tako �to razmi�ljamo o dragocenom ljudskom rođenju, netrajnosti, karmi i patnjama samsare. 

 

12.08.2010

Lama Ole Nidal

 

Stupa je čest budistički simbol - poznat onima koji su putovali kroz Aziju ili gledali knjige i filmove sa budističkom tematikom. Njen oblik asocira na druge, slične simbole poput piramida ili skupine kamenja.

Stupe mogu biti različitog oblika i veličine. Najpoznatija je ogromna Bodinat Stupa u Indiji. Sa druge strane, mnogobrojne manje stupe na Himalajima, zbog surovih vremenskoh uslova, danas su skupine naslaganog kamenja na mestima gde su nekada bile izgrađene. Stupe su, takođe, podizane i na Zapadu - na primer 40 stopa visoka Kalačakra stupa u Malagi (Ju�na �panija), izgrađena 1994.

 

12.08.2010

 

Lama je taj koji nam otvara riznice Darme. Iako je istina, kao su�tina na�eg uma, oduvek postojala - ključeve riznice nam prvi pru�a lama. On nam, poput ogledala pokazuje na�e sopstveno lice, i iz nepreglednog okeana učenja zahvata upravo onu kap koja je za nas, ovde i sada, korisna.

XVI Karmapa, Rangdjung Rigpe Dordje, je rodjen 1924. u istočnom Tibetu. Prepoznat je prema uputstvima koja je, opisujući detalje u vezi svoje sledeće inkarnacije, ostavio XV Karmapa. Zatim je u manastiru Palpung zamona�en, primio bodisatva zavet, mnoga učenja, odoru svog predhodnika i Crnu Krunu.

Njegov �ivot se odvijao po obrazcu njegovih prethodnika - činila su ga putovanja i podučavanja �irom zemlje. Nakon okupcije Tibeta, Karmapa je zajedno sa svojim učenicima bio prinudjen da 1959. napusti zemlju, kako bi očuvao transmisiju Karma Kadju linije. Time se ispunilo proročanstvo V Karmape da će se, u vreme njegove XVI inkarnacije, loza kineskog cara ugasiti, da će Kinezi napasti i okupirati Tibet donoseći patnju i siroma�tvo za oba naroda i da će se, na Tibetu, budistička učenja gasiti.

 

12.08.2010

Karma Kađu tradicija

 

Ne verujte mojim rečima samo zato �to ih je Buda izgovorio, već ih dobro preispitajte. Budite sami sebi svetlo.

Buda �akjamuni

Ove Budine reči jasno izdvajaju budizam od onog �to uobičajeno nazivamo religijom i pokazuju da je budizam praktičan pristup, namenjen stvarnom �ivotu. Upitan zbog čega i čemu podučava druge, Buda je odgovorio: Prenosim Učenje jer vi i sva ostala bića tragate za srećom, poku�avajući da izbegnete patnju. Ja vam otkrivam stvari kakve jesu.

Budino Učenje je tokom prvih 1500 godina postojalo u Indiji i nazivano Darma, a u narednih 1000 godina na Tibetu, ime mu je bilo Ćo. I jedno i drugo znači "stvari kakve jesu". Razumevanje "stvari kakve jesu" predstavlja ključ ostvarenja svekolike sreće. Sam Buda je ujedno učitelj, primer, za�titnik i prijatelj. On svakome otvara mogućnost da izbegne patnju i uplovi u stanje narastajućeg bla�enstva i da pri tom ka oslobodjenju i prosvetljenju usmerava i druge.

 

 

<<<  4  >>>

 

Strane - 18 17 16 15 14 13 12 11 10 9 8 7 6 5 4 3 2 1

 

 

 

 

Vrh strane

 

Sva prava rezervisana

Copyright � 2010 by Alexandar Thorn

Poslednje izmene: 24-07-2013 01:46

 

 

 

 

 

 

Kalendar

 

  Kalendar

  Lunarni kalendar

 Solarni kalendar

 Kalendar Duhova

 Efemeride

 Astrolo�ki kalendar

 Biljni kalendar

 O kalendaru

 Magijski kalendar PDF

 

Zvezdarijum

 

  Zvezdarijum

  Savetovali�te

  �kola Astrologije

  Knjige

  Studije i članci

 

                            

 

Biblioteka

 

  Biblioteka

  Autorska izdanja

 Autorski prevodi

 Preporučene knjige

 

 

Galerija

 

  Galerija

 

 

Multimedia

 

  Multimedia

Thornal produkcija

Thornal arhiva

Thornal Channel - YT

 

 

Psyradio