Stranice

 

 Naslovna

  Baragnir Zag Nehar

  Sveta Magija

  Svete Knjige

 Biblioteka

 Arhiva

  Ogledalo

  Ars Magica

  Adepti

  Hinduizam

  Budizam

  Judaizam

  Hri�ćanstvo

  Islam

  Ostale religije

  Misterije

  Tajna dru�tva

  Istorija

  Filosofija

  Astrologija

  Radiestezija

  Nauka

Pregled svih tekstova

 

  Ekosfera

  Ars Medica

  Psihologija

  Umetnost

  Zanimljivosti

  Putopisi

  Zag Kia

  Zvezdarijum

 Kalendar

 Galerija

 Multimedia

 Psyradio FM

 Chat

 Linkovi

 Alexanthorn

 Kontakt

 

 

 

Thornal

Arhiva tekstova Svetog Kraljevstva Magije

 

 

Nauka

 

Pregled svih tekstova

 

26.11.2012

Kako je izgledao svemir pre 11 milijardi godina

 

Međunarodni tim astronoma izradio je prvu mapu svemira kako je izgledao pre 11 milijardi godina, u periodu između Velikog praska i brze ekspanzije koja je potom usledila

Studija, objavljena u časopisu "Astronomija & Astrofizika", prikazuje svemir u periodu od oko tri milijarde godina nakon Velikog praska, u trenutku usporavanja ekspanzije, pre nego �to će se ume�ati tzv. "tamna energija" i ubrzati udaljavanje galaksija jedne od drugih.

ceo tekst >>>

 

19.06.2011

Počinje mini ledeno doba?

 

Rezultati tri odvojene studije naučnika ukazuju da je pred nama, vrlo verovatno, razdoblje najmanje Sunčeve aktivnosti, ravno onome iz 1645.godine, kada je trajalo punih 70 godina i mo�da rezultiralo "malim ledenim dobom".

Naime, neobična solarna očitavanja, uključujući bleđenje Sunčevih pega i slabljenje magnetske aktivnosti u blizini polova, mogla bi biti pokazatelj smanjenje aktivnosti Sunca u nadolazećim godinama. Rezultati tek objavljene tri odvojene studije ukazuju da, iako se trenutni ciklus Sunčevih pega bli�i solarnom maksimumu, Sunce ulazi u mirnije razdoblje - uz uvelike umanjenu ili čak zaustavljenu aktivnost u sledećih jedanaest godina ciklusa Sunčevih pega. 

ceo tekst >>>

 

11.05.2011

Pronađena Bo�ja čestica?

 

Naučnici koji rade na Velikom hadronskom kolajderu (Large Hadron Collider - LHC) su, prema zasad nepotvrđenim vestima, uspeli da pronađu tzv. Bo�ju česticu.

U internom izve�taju, koji je procurio u javnost, navodi se da je jedan od detektora kolajdera Evropskog centra za nuklearna istra�ivanja (CERN), nedaleko od �eneve, zabele�io signale koji bi mogli da uka�u na Higsov bozon za kojim naučnici već dugo tragaju.

ceo tekst >>>

 

17.03.2011

Dokazi o vanzemaljskom �ivotu

 

Ričard Huver, renomirani astrobiolog Američke svemirske agencije (NASA), izazvao je kontroverzu u naučnim krugovima tvrdnjom da je na�ao dokaze o postojanju vanzemaljskog �ivota, pi�e �Njujork tajms".

Rezultate svog istra�ivanja objavio je u uglednom časopisu �D�urnal of kosmolod�i" i pozvao naučnu javnost da ih pregleda.Američki naučnik, koji radi u Centru za svemirske letove �Mar�al", u dr�avi Alabami, ka�e da je otkrio fosile bakterija u ostacima jednog retkog oblika meteorita. On navodi da primerci koje je on analizirao ne sadr�e azot, �to upućuje na zaključak da su nastali van na�e planete.

ceo tekst >>>

 

06.03.2011

Apofis

Nova apokaliptična teorija

 

Asteroid sudnjeg dana nazvan Apofis, ipak će proma�iti na�u planetu u petak, 13. aprila 2029. godine. Da li će nas pogoditi sedam godina kasnije jo� uvek nije poznato.

Ako pre�ivimo 2012, ne gine nam uni�tenje 24 godine kasnije. To bi bio laički zaključak apokaliptičnih prognoza mnogih stručnjaka iz SAD, Rusije, Velike Britanije, Francuske...

Asteroid 99942 Apofis, sa prečnikom između 250 i 400 metara, nije najveći u solarnom sistemu, ali bi mogao da postane najpoznatiji. U petak, 13. aprila 2036. godine trebalo bi da prođe blizu planete Zemlje. Nadamo se...

ceo tekst >>>

 

20.02.2011

Asteroid koji bi mogao udariti u Zemlju

 

Prema tvrdnjama ruskih naučnika, asteroid Apofis te�ak oko 270 miliona tona mogao bi da se sudari sa Zemljom 2036. godine i tako izazove haos �irom planete i smrt miliona njenih stanovnika, prenose američki mediji.

Američka svemirska agencija (NASA) se, međutim, ne sla�e sa ovim prognozama i tvrdi da je verovatnoća da će Apofis udariti u Zemlju 250.000 prema 1. Oni takođe ocenjuju da će sam udar, ukoliko dodje do njega, biti takve siline kao �to je nuklearna eksplozija od 510 megatona i ističu da ovaj asteroid nikako nije "Armagedon", ali da bi mogao izazvati stra�ne cunamije i smrt nekoliko miliona ljudi. 

ceo tekst >>>

 

02.02.2011

Zvezda koja će nestati

 

Jedna od najsjajnijih zvezda na na�em nebu, koja ubrzano gubi masu, mogla bi da eksplodira tako jako da će sa Zemlje izgledati kao da su na nebu dva sunca.

Naime, to će se desiti, koliko krajem godine, kada jedna od najsjajnijih zvezda na na�em nebu, koja ubrzano gubi masu, bude eksplodirala.

ceo tekst >>>

 

19.11.2010

Otkrivena egzoplaneta u Mlečnom putu

 

Evropski tim astronoma otkrio je pomoću teleskopa postavljenog u Čileu prvu egzoplanetu u na�em Mlečnom putu, prenosi BBC. U pro�losti su naučnici otkrili na stotine ovakvih planeta van na�eg sistema, a ovo je, ka�u, prvi put da je jedna takva pronađena i u na�oj galaksiji.

Naime, astronomi pretpostavljaju da je ova ekstrasolarna planeta nekada pripadala patuljastoj galaksiji koju je Mlečni put "pro�drao" pre oko �est do devet milijardi godina u procesu koji oni nazivaju "intergalaktičkim kanibalizmom".

ceo tekst >>>

 

28.10.2010

Tlo Meseca bogatije nego �to se verovalo

 

Mesečevo tlo je bogatije i kompleksnije nego �to su geolozi pretpostavljali jer je utvrđeno da sadr�i mno�tvo korisnih elemenata kao �to su srebro, vodonik i �iva, navode naučnici NASA nakon analize oblaka čestica i pra�ine koje je podigla misija "Lunar krejter rimout opservej�n" (Lunar Crater Remote Observation, LCRO�) prilikom udara u krater Kabeus, nedaleko od ju�nog pola Zemljinog prirodnog satelita.  

Analiza uzoraka koje je prikupila sonda "Lunar rikonisens orbiter", predstavljena u novom broju časopisa "Sajens" (Science), otkriva da u mesečevim kraterima koji su konstantno u mraku ima oko 5,6 odsto zamrznute vode, �to bi trebalo da bude dovoljno za buduće misije sa ljudskom posadom, pa čak i za uspostavljanje baze na Mesecu.  

ceo tekst >>>

 

20.10.2010

Pronađena najstarija galaksija

 

Astronomi su otkrili najstariju galaksiju do sada, koja je nastala samo 600 miliona godina posle Velikog praska.

Oni su u izve�taju, koji je u sredu objavljen u časopisu "Nejčer", potvrdili da je mrlja u daljini, koju je prvi uočio svemirski teleskop Habl, najudaljeniji i najstariji do sada otkriveni objekat. Galaksija je dobila ime UNDFy-38135539, naveo je tim evropskih istra�ivača.

ceo tekst >>>

 

18.10.2010

Ugljendioksid na Marsu

 

Na Marsu je postojao �ivot zahvaljujući ugljendioksidu - upravo su saop�tili odu�evljeni naučnici.

Tvrdnja je do�la nakon �to su podaci sa nekoliko satelita pokazali da je velika količina ugljendioksida zarobljena u stenama na dubini od oko 6.000 metara ispod povr�ine Crvene planete. Smatra se, prenosi izjave astronoma i astrofizičara londonski list San, da je reč o naslagama neke vrste vode "gazirane" ugljendioksidom, �to ukazuje na mogućnost da je Mars pre stotina miliona godina bio topliji, vla�niji i pogodniji za razvoj �ivota.

ceo tekst >>>

 

12.10.2010

Popis morskog �ivota,


250.000 novih vrsta

Naučnici su izračunali da u vodi �ivi oko milijardu različitih vrsta mikroorganizama �to predstavlja od 50 do 90 odsto čitave biolo�ke mase okeana.

Sve to ima te�inu jednaku masi 240 milijardi slonova, kazali su oni. Va�no otkriće okeanologa koja su nađena na dnu Pacifika blizu Latinske Amerike su ogromna polja mikroorganizama, za koje se mislilo da su davno izumrli.

ceo tekst >>>

 

01.10.2010

Otkrivena planeta najsličnija Zemlji

 

Američki astronomi otkrili su planetu koja je, među dosad istra�enim, najsličnija Zemlji. Planeta je nazvana Gliz 581-g, tri puta je veća od Zemlje i od nje udaljena 20 svetlosnih godina ili oko 200 biliona kilometara

Okreće se oko zvezde �crvenog patuljka" nazvane Gliz 581, koja se nalazi u zoni Goldilok, u kojoj je temperatura prihvatljiva za razvoj �ivota, između minus 31 i minus 12 stepeni Celzijusa. Naučnici sa kalifornijskog univerziteta proučavali su godinama povr�inske temperature planeta i nakon otkrića onih koje su isuvi�e tople ili hladne, napokon su na�li jednu s temperaturom na kojoj bi �ivot bio moguć. 

ceo tekst >>>

 

07.09.2010

Promene na Mesecu
 

Nova istra�ivanja američke Nacionalne aeronautičke i svemirske agencije (NASA) pokazala su da se krateri na Mesecu i dalje smanjuju �to znači da je Zemljin satelit i dalje geolo�ki aktivan.

Naučnici su otkrili da se 14 pukotina na Mesecu smanjuje, iako se mislilo da je taj proces zavr�en pre vi�e od milijardu godina, objavljeno je danas u magazinu Sajens. 

Naučnik Tomas Voters iz Centra za Zemlju i planetarne studija pri muzeju Smitsonijan sa grupom saradnika do�ao da je do tog otkrića na osnovu najnovijih snimaka Meseca koje je napravila NASA.

ceo tekst >>>

 

21.08.2010

Smrt naručila evolucija


"Ljudi ne umiru zato �to moraju, već zbog toga �to je tako odredila evolucija". Ovako upro�ćeno izgleda teorija poznatog ruskog biohemičara akademika Vladimira Skulačeva, koji je lider u istra�ivanjima o du�ini ljudskog �ivota, kao i onome �ta na nju utiče. On smelo najavljuje da će zahvaljujući njegovim istra�ivanjima, čovečanstvo stići do "eliksira", koji će omogućiti homosapiensu budućnosti �ivot dug 800 godina! 

Ako nas je evolucija "naučila" da treba napraviti mesto za nove, sna�nije i zdravije organizme, ako se zaista radi o programu, a ne o nu�nosti, onda je "taj program moguće razbiti" - uveren je Skulačev, koji intenzivno traga za lekom dugovečnosti.

ceo tekst >>>

 

19.08.2010

Mozak radi kao Internet
 

Način na koji su neuroni povezani mogao bi da pomogne naučnicima da utvrde kako dolazi do njihovog kolektivnog pona�anja.

Naime, jedno novo istra�ivanje pokazalo je da je mozak poput �iroko povezane mre�e veoma slične Internetu �to se kosi sa dosada�njim shvatanjem o strukturi mozga kao hijerarhijski organizovanoj kompaniji.

Nova tehnika praćenja signala u pojedinim delovima mozga pokazala je da postoje veze i između naizgled nepovezanih delova mozga.

Istra�ivanje, objavljeno u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences, moglo bi da poslu�i za mapiranje celokupnog nervnog sistema.

ceo tekst >>>

 

30.07.2010

Univerzum mo�e da postoji unutar svake crne rupe

 

Skriveni univerzum mo�e da postoji unutar svake crne rupe, tvrdi poljski naučnik Nikodem Poplavski sa Univerziteta Indijana u Blumingtonu. 

Koristeći se adaptacijom generalne teorije relativnosti Poplavski je analizirao teoretski pokret čestica koje ulaze u crnu rupu.

On je zaključio da je moguće da čitav novi univerzum postoji unutar svake crne rupe, �to bi moglo da se odnosi i na na�.

ceo tekst >>>

 

27.07.2010

Izmeren svemirski d�in
 

Međunarodni tim astronoma do�ao je do �te�kog� otkrića: zvezda sa oznakom R136a1, nosila je, u momentu svog nastanka, vi�e od 300 puta veću masu, nego �to je ima Sunce! Danas je ona, dodu�e, smanjena na 265 puta veću te�inu, ali se ovaj gigant u svojoj porodici nebeskih tela, bez sumnje, upisao među rekordere. Do sada su se poznate mase zvezda kretale do 150 puta Sunčeve te�ine.

Istra�ivači, okupljeni oko astrofizičara Pola Krautera sa britanskog Univerziteta �efild, odgonetnuli su ovu te�insku karakteristiku zvezde R136a1 uz udru�enu pomoć veoma dugačkog optičkog uređaja, stacioniranog u Čileu i �Hablovog� svemirskog teleskopa.

ceo tekst >>>

 

14.07.2010

Jo� 100 planeta nalik Zemlji

 

Vi�e od 100 planeta pribli�ne veličine kao Zemlja otkriveno je u proteklih par meseci. Naučnici veruju da bi one mogle da postanu nova stani�ta za �ivot, ako se doka�e da su njihove pretpostavke tačne.

Januara pro�le godine postavljen je svemirski teleskop Kepler da bi skenirao nebo u potrazi za planetama koje kru�e oko zvezda.

ceo tekst >>>

 

13.07.2010

Na Marsu pronađeni ostaci �ivota

 

Na Marsu je otkriveno kamenje koje bi moglo da sadr�i fosilske ostatke �ivota iz ranijeg stadijuma razvoja ove planete. Naučnici su kamenje otkrili na području poznatom pod imenom "Nili Fossae". To pdoručje se upoređuje sa Australijom na Zemlji, po�to su tu pronađeni neki od najranijih dokaza postojanja �ivota na na�oj planeti. 

Naučni tim, koji dolazi sa Univerziteta Kalifornija, tvrdi da je kamenje u tom delu Marsa staro i do četiri milijarde godine, �to znači da se u tom delu nalazi u periodu dugom tri četvrtine istorije ove planete. Pre dve godine ova grupa je otkrila na tom mestu po prvi put prisustvo karbonata, �to se smatrali konačnim dokazom da je Mars u pro�losti mogao da bude nastanjen.

ceo tekst >>>

 

09.07.2010

Ogromni asteroid putuje ka Zemlji

 

Naučnici smatraju da će d�inovski asteroid, nazvan 1999 RQ36, udariti u Zemlju 24. septembra 2182. godine, prenosi "Dejli telegraf". U slučaju udara objekta, moglo bi da dođe do masovnog izumiranja velikog broja biljnih i �ivotinjskih vrsta i, u najgorem slučaju, do potpunog nestanka celokupnog �ivog sveta. 

Tim eksperata, od kojih neki rade za Američku svemirsku agenciju (NASA), veruju da verovatnoća da objekat, prečnika oko 560 metara, udari u Zemlju iznosi jedan prema hiljadu.

ceo tekst >>>

 

11.06.2010

Kako je nastao Mesec

 

Naučnici smatraju da je Mesec, na� jedini prirodni satelit, nastao posle velikog sudara koji se u dalekoj pro�losti dogodio na�oj planeti.

Stručnjaci u NASA ističu da se fenomen dogodio pre 4,6 milijardi godina, kada se jedan objekat veličine planete sudario sa Zemljom.

Kolizija dovela do stvaranja oblaka kamenja "raspr�enog" oko na�e planete koji se postavio na orbitu. Oblak se vremenom ohladio, a kamenje u njemu se sakupilo i formiralo ono �to danas zovemo Mesecom.

ceo tekst >>>

 

04.06.2010

Jo� vek za ljudski rod

 

Čuveni australijski naučnik Frenk Fener prorekao nam je crnu sudbinu: ljudski rod će izumreti u narednih 100 godina!

Profesor biologije na sidnejskom dr�avnom univerzitetu smatra da će se ovako jeziv scenario po homo sapiensa odigrati zbog rasta broja populacije na sve naseljenijoj planeti. Uz nagli porast broja stanovnika Zemlje i nekontrolisana potro�nja prirodnih dobara označiće kroz jedan vek kraj �ivota ljudi.

ceo tekst >>>

 

02.06.2010

Levitacija je moguća

 

Kako se pomoću zvuka mogu podizati u vazduh predmeti i kako napraviti komoru za levitaciju Uputstva za uređaj koji svako mo�e da napravi nedavno su objavili stručnjaci sa Kalifornijskog univerziteta.

Zvuk se uop�teno kategorizuje kao ne�to su�tinski suprotno akciji. Uprkos idejama da prenos zvuka mo�e biti zalsta moćan, op�te je prihvaćen stav da je buka �tetna po čoveka. Zvuk u određenim okolnostima mo�e imati sasvim vidljiv efekat.

ceo tekst >>>

 

 

 

 

 

Vrh strane >>>

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Sva prava r

 

Copyright � 2010-201

Poslednje izmene:

 

 

ezervisana

 

3 by Alexandar Thorn

 23-01-2013 09:17