|

Thornal
Arhiva
tekstova Svetog
Kraljevstva Magije
Nauka
10
Smrt naručila evolucija
Izvor:
NOVOSTI
Autor:
V. N.
21.08.2010
Mo�e li da se zaustavi starenje: ruski akademik Vladimir Skulačev
(Na slici) tvrdi da će
čovek budućnosti �iveti 800 godina.
"Ljudi
ne umiru zato �to moraju, već zbog toga �to je tako odredila evolucija". Ovako
upro�ćeno izgleda teorija poznatog ruskog biohemičara akademika Vladimira
Skulačeva, koji je lider u istra�ivanjima o du�ini ljudskog �ivota, kao i onome
�ta na nju utiče. On smelo najavljuje da će zahvaljujući njegovim
istra�ivanjima, čovečanstvo stići do "eliksira", koji će omogućiti homosapiensu
budućnosti �ivot dug 800 godina!
- Ako nas je evolucija "naučila"
da treba napraviti mesto za nove, sna�nije i zdravije organizme, ako se zaista
radi o programu, a ne o nu�nosti, onda je "taj program moguće razbiti" - uveren
je Skulačev, koji intenzivno traga za lekom dugovečnosti.
U naučnom svetu ovaj ruski
akademik poznat je po otkriću antioksidansa SkLj, poznatijem kao Skulačevljev
jon. Napravljen je upravo sa zadatkom da uspori starenje tako �to smanjuje
o�tećenje ćelija i to - vrlo uspe�no! Otuda i njegova hrabrost da poruči kako
starost nije prirodna posledica tro�enja organizma, već evolucijski program,
koji je zapisan u ljudski genom. U na�em genomu, inače, ima nekoliko zapisanih
"evolucijskih programa".
- Starenje je sasvim nepotrebno
i zato taj program moram da promenim - ka�e Skulačev.
Da bi dokazao ovu teoriju, ruski akademik proučava �ivotinjski svet i tra�i
dokaze koji potvrđuju da smrt nije nu�nost. Najinteresantniji su mu �ivotinjski
primerci, koji u određenoj etapi �ivota sami odlučuju da "izvr�e samoubistvo".
To se, primerice, odnosi na najveće sisare planete - kitove.
- Interesantne su i �ivotinje,
koje posle isteka svog �ivotnog veka, iako im je organizam i dalje u naponu
snage, umiru pod misterioznim okolnostima - ka�e naučnik.
Rus nije jedini zaokupljen
pitanjem produ�etka trajanja čovekovog �ivota. On, je, međutim, među onim
srećnicima čije istra�ivanje poma�u zvanične institucije. Najpre je Skulačevljev
rad finansirao ruski oligarh, prebogati Oleg Deripaska, dok danas o finansijskoj
nezavisnosti istra�ivanja brine dr�avna korporacija "Rosano" kao i investiciona
grupa "Rostok".
Vrh strane >>> |