Stranice

 

 Naslovna

  Baragnir Zag Nehar

  Sveta Magija

  Svete Knjige

 Biblioteka

 Arhiva

  Zag Kia

  Zvezdarijum

 Kalendar

 Galerija

 Multimedia

 Psyradio FM

 Chat

 Linkovi

  Alexanthorn

 Dnevničke beleke

Bele�ka 17

 

 Razgovori s povodom

  Senke Glasnika

 Javna predavanja

 Autobiografske bele�ke

  Magijski Dnevnik

 Lice i naličje

  Kontakt

 

 

 

Nehargil

 

DNEVNIČKE BELE�KE

 

 

Bele�ka 17 - 16.08.2010

Neka nova sujeverja

Savremena sujeverja nastaju po ugledu na stara, ali se menjaju situacije

 

Ako ovaj tekst ne pročitate do kraja ilajkujete“ ga (obele�ite da vam se sviđa) na internetu i zatim iskopirate i po�aljete svim prijateljima sa Fejsbuka snaći će vas sledeće nesreće - slomiće vam se nokat na srednjem prstu, ispucaće vam krajevi na kosi, pući će vam pertla na omiljenim patikama i ugasiće vam se profil na „fejsu“. Ukoliko sve to učinite, mo�ete da budete mirni, u �ivotu će vam se de�avati samo lepe stvari i dobićete „sedmicu“ na novom „eks-ju“ lotou (pod uslovom da vam niko ne pokloni prazan novčanik jer u tom slučaju nikada nećete imati ni dinara).

Ničeg novog nema u ovakvim i sličnim lančanim pismima, oslonjenim na sujeverje, koji u različitim oblicima kru�e već vekovima, osim toga �to se danas �ire putem mobilnih telefona i elektronske po�te, a „kazne“ za nepridr�avanje uputstva postale su savremene. Su�tina je, međutim, ostala ista.

Za nove oblike sujeverja mo�e se reći da nastaju po ugledu na stare, ne menjajući naročito svoju logiku. Ono �to se menja jesu nove situacije u kojima se koriste i novi predmeti kojima se vr�i određeni postupak.

Za svako novo dostignuće, sujeverni ljudi ili oni koji �ele da iskoriste tuđe praznoverje uspeli su da pronađu „upotrebu“. Mobilni telefon i elektronska po�ta kao stvoreni su za �irenje lančanih poruka, a različiti vidovnjaci i proroci proterani su sa televizija, ali i dalje „caruju“ na internetu i u različitim �tampanim medijima. Dok su nekada ljudi izbegavali da prođu ispod merdevina, danas se trude da ne staju na bele �trafte na pe�ačkom prelazu...

Pravi hramovi sujeverja danas su postali sportski tereni, pre svega fudbalski stadioni. Rituali kojima pribegavaju neki vrhunski sportisti postali su gotovo legendarni. Argentinski golman Serhia Goikoečea pre izvođenja penala, redovno je mokrio na terenu. Igrač „Čelsija“ D�on Teri priznao je da ima „oko 50“ radnji za sreću kojih se pridr�ava pre utakmice. Između ostalog, uvek sedi na istom mestu u autobusu i slu�a istu muziku.

Zajedno sa modernim, u Srbiji opstaju i tradicionalna praznoverja. I dalje se vezuje crveni konac „protiv uroka“, mnogi se vraćaju unazad i pljuckaju kad naiđu na crnu mačku, a ki�obran nikako ne otvaraju u kući. Kada je „borba“ protiv baksuza u pitanju i higijena pada u drugi plan - sredom i petkom kosu nikako ne treba prati inače će otpasti. A dobro je znana i ona narodna - od smrada jo� niko nije umro, ali od promaje jeste. Ne valja ni pevati za stolom, jer će vam bračni drug poludeti. A, detetu valja reći da je ru�no da ga ne bi urekli.

Sujeverje nema ni�ta sa neznanjem i nepismeno�ću, a u prilog tome govori upravo činjenica da ne samo da pre�ivljava razvoj nauke i tehnologije već mu se veoma uspe�no prilagođava.

Ako se pođe od toga da su neki oblici sujeverja stari i po vi�e hiljada godina, na primer da detelina sa četiri lista i potkovica donose sreću, i da su opstali uprkos op�toj emancipaciji i razvoju nauke nije te�ko zaključiti da promena socio-ekonomskih faktora ne utiče bitno na njih.

Iako prema mnogim postupcima zauzimamo negativan stav, mi duboko u sebi u njih verujemo i primenjujemo ih kada smo ugro�eni. Ljudi to najče�će čine iz straha ili potrebe da umanje neizvesnost u pojedinim situacijama.

Ukoliko ste, bar na trenutak, pomislili da, za svaki slučaj, sprovedete u delo uputstvo iz prve rečenice, ne brinite - niste jedini. Prema istra�ivanjima čak 73 odsto ljudi je sujeverno. Ako bismo tome dodali i sve one koji ponekad kucnu u drvo „da ne čuje zlo“ ili se pomerili s mesta da se ne�to lo�e ne bi dogodilo, ovaj procenat bi se sasvim sigurno opasno pribli�io broju sto.

Ne postoji istorijski period koji ne pogoduje razvoju sujeverja, jer svaki sa sobom nosi određenu dozu neizvesnosti, straha i nesigurnosti, a upravo to hrani praznoverje. Danas se ne srećemo sa sujevernim postupcima na institucionalnom nivou, ali ih ima mnogo na individualnom.

Sujeverje se često me�a sa verom jer potiču iz istog izvora. Sujeverje jeste jedan oblik vere u određene zakonitosti, odnose, veze, principe. Sujeverja su najče�će ostaci starih religijskih uverenja, to su krhotine jednog religijskog sistema koji nam nije poznat u potpunosti. Zato je logika pojedinih oblika sujevernog pona�anja često nepotpuna.

Zato treba čitati, učiti, istra�ivati... Opsena je mnogo, a Istina je poput igle u plastu sena... I kao po običaju, nikada nije u prvom plastu. U jednom sigurno jeste...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Vrh strane >>>

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 
   

Sva prava rezervisana

Copyright � 2010 by Alexandar Thorn

Poslednje izmene: 25-01-2013 02:40