Stranice

 

 Naslovna

  Baragnir Zag Nehar

  Sveta Magija

  Svete Knjige

 Biblioteka

 Arhiva

  Ogledalo

  Ars Magica

  Adepti

  Hinduizam

  Budizam

  Judaizam

  Hri�ćanstvo

  Islam

  Ostale religije

  Misterije

  Tajna dru�tva

  Istorija

Tekst 18

 

  Filosofija

  Astrologija

  Radiestezija

  Nauka

  Ekosfera

  Ars Medica

  Psihologija

  Umetnost

  Zanimljivosti

  Putopisi

  Zag Kia

  Zvezdarijum

 Kalendar

 Galerija

 Multimedia

 Psyradio FM

 Chat

 Linkovi

 Alexanthorn

 Kontakt

 

 

 

Thornal

Arhiva tekstova Svetog Kraljevstva Magije

 

 

Istorija

 

18

 

Vinčanska kultura

Ideogrami s Balkana prvi zapisani jezik

Izvor: Revija Istorija

Foto: Arhiva Thornal

30.10.2011

 

Postoji verovatnoća da su se pripadnici vinčanske kulture, koja je na Balkanu cvetala oko 6.000 godina pre nove ere, prvi u Evropi slu�ili pisanim informacijama. Dodu�e, postojanje vinčanskog pisma nije potkrepljeno naučnim dokazima, ali je zato činjenica da je vinčanska kultura, tehnolo�ki najnaprednije dru�tvo u Evropi tog vremena, priznata u čitavom svetu. Ali milenijumi ratova i prirodnih katastrofa proizveli su totalni paradoks - njena postojbina danas je tehnolo�ki jedna od najzaoatalijih, sa vi�e od milion stanovnika koji nemaju zavr�enu čak ni osnovnu �kolu.

 

 

Za razliku od pređa�njih dokaza da je prerada metala započela na Bliskom istoku, na nedavno odr�anom svetskom kongresu arheologa u Vankuveru vodeći arheolozi iz Velike Britanije, Nemačke i Srbije potvrdili su da je vinčanska kultura ovladala preradom metala barem u isto vreme kada i bliskoistočne kulture. Na kongresu su prezentovani dokazi da je u dana�njoj istočnoj Srbiji u doba neolita postojala radionica za topljenje i preradu bakra, �to je najraniji dokumentovani nalaz obrade bakra u celom svetu. Radi se o lokalitetu Belovode na Homolju za koji je potvrđeno da su predstavljale pravu evropsku metropolu - naselje koje se prostiralo na povr�ini od sto hektara, i u zavr�nom periodu postojanja obuhvatalo 700-800 kuća. Istra�ivanja na ovom terenu, koja su počev od 1994. godine vr�ili arheolozi Du�an �ljivar iz Narodnog muzeja u Beogradu i Dragan Jacanović iz Narodnog muzeja u Po�arevcu, pokazala su da je na lokalitetu Belovode pronađeno veliko grumenje rude bakra, iz čega se mo�e zaključiti da su Vinčanci poznavali termičku obradu i postupke izdvajanja bakra iz rude, kao i postupak njegovog livenja.

 

Prva metalur�ka kultura

 

Predpostavka izgleda prosečne kuće stanovnika Vinče

Vinčanska kultura prva je metalur�ka kultura u Evropi, mo�da i u svetu, a ovakav zaključak potkrepljen je sondiranjem terena putem kojeg je uočen sistem rovova i pronađeni su tragovi kopanja, �to govori da je u okolini Belovoda postojao najstariji evropski rudnik. Otkriće tog rudnika pomerilo je datum početka obrade metala za 1.500 godina unazad, na same početke vinčanske civilizacije, za razliku od prethodnih saznanja po kojima je prerada metala prvi put vr�ena na Bliskom istoku u četvrtom milenujumu p. n. e. Kasnije je balkanski bakar pronađen čak i na obalama Volge �to svedoči da su se Vinčanci bavili i trgovinom, a pretpostavka je da su ih, zbog njihove naprednosti, manje razvijeni narodi sa severa uni�tili u pljačka�kim pohodima.

Udaljeno od Beograda samo dvadesetak kilometara, selo Vinča je u svetskoj arheologiji poznato kao jedan od najvećih i najva�nijih izvora podataka o �ivotu u neolitu, na početku civilizacije. Vinča je pre 7.200 godina bila metropola najveće evropske kulture, najvi�eg dometa u neolitu Evrope, koja se prostirala od Skoplja do Budimpe�te i od Sofijskog polja do reke Bosne. Smatra se da je ova balkanska civilizacija postojala između 5500. i 4000. godine pre na�e ere i da predstavlja nastavak starije, neolitske starčevačke kulture, koja se oslanjala na jo� drevniju, kulturu Lepenskog vira iz doba mezolita. Razvijajući ekonomiju i zanatstvo, vinčanska kultura je utemeljila novo dru�tvo o čijoj uspe�nosti svedoče ostaci velikih naselja kakvih do tada nije bilo u Evropi. Vinčanci su bili izuzetno ve�ti i ma�toviti u pravljenju figurina, ritualnog posuđa, alatki, nakita, a veličina naselja i nalazi vredniji i obimniji nego na drugim lokalitetima potvrđuju da je centar bio ba� u Vinči.

 

Otac srpske arheologije

 

Profesor Miloje M. Vasić

Arheolo�ka istra�ivanja u Vinči započeo je 1908. tada�nji kustos Narodnog muzeja, profesor Miloje M. Vasić, prvi �kolovani srpski arheolog sa doktoratom odbranjenim na Minhenskom univerzitetu. Istra�ivao je Vinču zahvaljujući novcu Ruskog carskog instituta u Carigradu, koji je shvatio značaj Vasićevog otkrića. Posle Prvog svetskog rata istra�ivanja su nastavljena zahvaljujući donaciji novinskog magnata, Čarlsa Hajda iz Birmingema, pobornika nezavisnog novinarstva i Ijubitelja arheologije koji je u to vreme stipendirao i jedan broj studenata Beogradskog univerziteta. Hajdu je ulaganje novca u arheolo�ka istra�ivanja u Srbiji predlo�ila supruga Aleka Brauna, biv�eg lektora za engleski jezik na Beogradskom univerzitetu. Bračni par i njihov prijatelj D�on Linton Majres, profesor na Univerzitetu u Oksfordu, ukazali su profesoru Vasiću na oglas u britanskom "Tajmsu" u kom je ser Hajd nudio novčanu pomoć za istra�ivanje starina. Nakon pregovora, Hajd je u leto 1929. prihvatio predlog profesora Vasića po čijoj proceni je za iskopavanja na nalazi�tu Vinča bio potrebno oko 50.000 onda�njih dinara, a istovremeno je donirao 500 funti za osnivanje arheolo�kog seminara na Beogradskom univerzitetu. Iskopavanja su otpočela u oktobru 1929. a uporedo je nastajala i arheolo�ka zbirka pri univerzitetu.

Vasić je rezultate vi�egodi�njeg istra�ivanja na nalazi�tu Vinča objavio u četiri toma svog kapitalnog dela "Praistorijska Vinča". U njemu je opisao vi�e hiljada predmeta iz srednjeg i mlađeg neolita, a najzaslu�nijim darodavcima odu�io se tako �to je pojedinim predmetima dao njihova imena. Po Čarlsu Hajdu imenovana je kultna vaza iz neolitske Vinče - čuvena Hajd vaza za koju stručnjaci tvrde da je jedan od najdragocenijih nalaza, dok postoje indicije da je je rasko�na figura �ene (Lady of Vinča) dobila ime po gospođi Braun koja je podstakla prijavu na Hajdov oglas, ali o tome nema pisanih svedočanstava.

 

Dnevnik iskopavanja Miloja Vasića

 

Figurine iz Vinče predstavljaju najočuvanije figurine iz ovog istorijskog doba

 

Druga faza traganja

 

Rekonstrukcija izgleda grobnice i ognji�ta

Posle iskopavanja koja je finansirao Hajd, nastupila je duga pauza, da bi posao bio nastavljgn u razdoblju od 1949. do 1977. godine, kad je profesor Branko Gavela čuvnoj arheolo�koj zbirci priključio predmete nađeng na nalazi�tu �idovar kod Vr�ca, jednom od najvećih naselja iz bronzanog i gvozdenog doba. Potom su profesor Dragoslav Srejović i naučni saradnik Zagorka Letica u zbirku uvrstili predmete iz mezolitskog doba s nalazi�ta Vlasac na Đerdapu.

Statua �ene koja sedi na prestolu

Osim teritorije Srbije, vinčanska kultura je obuhvatala i delove dana�nje Rumunije, Bugarske, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Makedonije i Mađarske, a prema nizu dokaza sama Vinča je u to vreme imala nadregionalni značaj. Ljudi vinčanske kulture su, prvi put na ovim prostorima, boravili u stalnim naseljima tokom čitavog niza generacija, baveći se zemljoradnjom i stočarstvom, poznavali su rudarstvo, bavili se preradom cinabarita, �ivinog sulfata koji je slu�io za dobijanje crvenog okera za bojenje tkanina i keramike, osvojili proizvodnju bakra i koristili ga za izradu sekira, dleta i raznog nakita. Iz same Vinče potiču dokazi i o postojanju razvijene razmene, koji nisu tako evidentni na drugim lokalitetima, a jedan od najznačajnijih dokaza je opsidijan, vulkansko staklo crne boje, izuzetno va�na i vredna sirovina u praistoriji. Opsidijan nastaje hlađenjem vulkanske lave i u Evropi ga ima na svega nekoliko lokacija - na dva mesta u Karpatima, na dva ostrva u Egeju i na četiri mesta u centralnom Mediteranu, na italijanskim ostrvima. Na osnovu analiza na Univerzitetu Berkli u Kaliforniji, utvrđeno je da je opsidijan iz Vinče dopremljen sa karpatskih planina - iz dana�nje Slovačke - stotinama kilometara prema severu. To znači da se Vinčanac susretao s drugim kulturama, da je dopirao u za njega strane sredine, razmenjivao dobra, znanje i ideje. Opsidijan je tada bio toliko va�na sirovina da ga neki arheolozi nazivaju i "crnim zlatom", a najče�će je kori�ćen kao sečivo, neprevaziđeno o�trih ivica, kao i za izradu bode�a.

Na Belom brdu kod Vinče do sada je pronađeno oko 1.500 komada opsidijana, uglavnom malih i o�trih sečiva, �to je količina nezabele�ena na drugim lokalitetima.

 

Pisani znaci i dug �ivot

 

"Ne postoji nijedno arheolo�ko nalazi�te koje sadr�i ovako dug kontinuiran razvoj �ivota, od najstarijeg neolita, tokom čitave neolitske vinčanske kulture i dalje do dolaska Rimljana u ove krajeve. Vinča je reper za hronolo�ko određivanje ostalih nalazi�ta, a njih je par stotina", ka�e potpredsednik SANU, akademik Nikola Tasić, pitajući se koja je to sila veliki deo Evrope dr�ala u tako čvrstom ustrojstvu, da li se radi o počecima socijalne stratifikacije, podele rada ili...

Brojne su misterije vinčanske kulture koje tek treba razre�iti. Jedna od najatraktivnijih vezana je za "vinčansko pismo". Nauka jo� uvek ne uspeva da utvrdi jesu li pisani znaci koji se pojavljuju na posudama uop�te pismo. Tragovi koji neodoljivo podsećaju na slova vidljivi su samo na keramici, izvedeni su raznim tehnikama, ali ih nema ni na jednom drugom materijalu koji bi omogućio zaključak da se radi o pismu. Jedno je, međutim, sigurno: urezani znaci na predmetima sa neke druge teritorije iz istog doba ne postoje. Ta je pojava vezana samo za vinčansku kulturu.

Pretpostavka da je vinčanska civilizacija bila prva na evropskom kontinentu koja se slu�ila pisanim informacijama ipak je vrlo verovatna. No, naučnici se jo� dvoume i malo ko se usuđuje da tvrdi kako najstariji tragovi pismenosti potiču iz Podunavlja, odnosno da je jedno pismo postojalo na brdovitom balkanskom tlu jo� pre osam hiljada godina. Ali i pored sveop�te sumnjičavosti, najnoviji rezultati istra�ivanja i proučavanja arheologa, antropologa, paleolingvista i drugih naučnika posvećenih rasvetljavanju i sistematizaciji znakova, simbola i piktograma, pre svih vinčanskog pisma i sličnih zapisa u Lepenskom viru i na drugim nalazi�tima u jugoistočnoj Evropi, sve vi�e dokazuju da su prve ideograme odnosno poruke napisali i prosledili narodi starih civilizacija sa Balkana. I sve je vi�e ozbiljnih naučnika koji veruju da je neolitski Vinčanac umeo i da prima i �alje poruke. Među njima je i Harman Harald, jedan od pionira u proučavanju i sistematizaciji "vinčanskog pisma", koji je načinio zanimljivo poređenje sa znakovima nađenim u Troji, na Kritu, u Knososu, Mesopotamiji, Kini... Po Haraldu, postoje mnoge sličnosti i preklapanja znakova vinčanskog pisma sa znakovima u Troji, dakle povezanost staroevropskog zapisa sa drevnoegejskim zapisima.

 

 

Zaboravljeni

 

Danubis, Bog Vode

 lako je razre�enje enigme vinčanske kulture izuzetno značajno, ne samo za Srbiju i Balkan već za čitavo čovečanstvo, vremena su se promenila i sve je manje Ijudi poput Čarsa Hajda zahvaljujući kome je Miloje Vasić do�ao do prvih spektakularnih otkrića u Vinči. Nesmanjeno interesovanje arheologa iz čitavog sveta postoji, dolaze predavači iz Sofije, Trsta, sa Berklija, ali novca za iskopavanje je sve manje. Lokalitet Vinča nije danas lako ni pronaći, nema adekvatnih putokaza, a i mnogi Beograđani, pa čak i me�tani Vinče, često nemaju pojma gde se nalazi. Pro�le godine muzej u Vinči je iz bezbednosnih razloga zatvoren, eksponati su sme�teni u depoe Muzeja grada Beograda i Univerzitetske bibilioteke, a Ijudi koji jo� rade na nalazi�tu borave u baraci koja proki�njava. Takva tu�na slika logična je posledica činjenice da u Vinču za poslednjih 28 godina nije kročio nijedan ministar kulture. Ipak, iskopavanja se nastavljaju i nedavno je pronađeno jo� jedno srednjovekovno groblje sa kosturima srpskih praotaca. Uprkos nehajnom odnosu dr�ave, Vinča ostaje tajna nad tajnama.

 

Prikaz Danubisa i drugih vodenih Bo�anstava u Vinči istovetni su prikazima Boga Dagona iz Sumerske civilizacije. Obe civilizacije razvijale su se u isto vreme

 

      

 

 

 

 

 

 

Vrh strane >>>

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 
   

Sva prava rezervisana

Copyright � 2011 by Alexandar Thorn

Poslednje izmene: 29-01-2013 01:39