Naslovna
Baragnir Zag Nehar
Sveta Magija
Svete Knjige
Biblioteka
Arhiva
Ogledalo
Ars Magica
Adepti
Hinduizam
Budizam
Judaizam
Hri�ćanstvo
Islam
Ostale religije
Misterije
Tajna dru�tva
Istorija
Filosofija
Astrologija
Radiestezija
Nauka
Ekosfera
Ars Medica
Tekst 68
Psihologija
Umetnost
Zanimljivosti
Putopisi
Zag Kia
Zvezdarijum
Kalendar
Galerija
Multimedia
Psyradio
FM
Chat
Linkovi
Alexanthorn
Kontakt
|
Thornal
Arhiva
tekstova Svetog
Kraljevstva Magije
Ars Medica
68
Zdrava samo -
etiketa
Autor: M.
Vasiljević
Izvor: Novosti
29.10.2011
Većina namirnica iz prodavnica zdrave hrane nisu uvek dobre za
organizam. Iza epiteta �prirodno�, �organsko�, �bio� često se kriju proizvodi
puni masti i �ećera
Doručak -
pahuljice, u�ina - lanene pločice, večera - integralni sendvič sa sokom bez
�ećera, i sve naravno kupljeno u prodavnici zdrave hrane. Iako na prvi pogled
ovaj jelovnik �puca� od zdravlja, ne znači da je sve nabrojano zaista zdravo.
Ono �to je osamdesetih prodavano u prodavnicama zdrave hrane
odnosilo se na makrobiotičku ishranu. Vremenom, ove radnje su postajale sve
popularnije, a trgovci su to iskoristili i asortiman pro�irili na neke
industrijske i pekarske proizvode.
Sada, u većini radnji zdrave hrane, a ima ih 80 samo u Beogradu,
svega 20 odsto namirnica se mo�e nazvati �zdravim�. Ali, kupci su stekli
poverenje, pa tamo kupuju i slatki� preliven čokoladom.
- Ljudi su pod stalnom marketin�kom prisilom da se treba zdravo
hraniti. To ih i odvodi u ovakve prodavnice - ka�e za �Novosti� profesor dr
Branko Jakovljević, sa Instituta za higijenu i ishranu Medicinskog fakulteta u
Beogradu.
Trgovci se uspe�no kriju iza naziva �zdravo�, �bio�, �prirodno�,
�organsko�, pa prodaju i namirnice koje nisu ba� po�eljne za organizam. Tako je
i sa namirnicama koje u nazivu imaju reč �integralno�:
- Ovi proizvodi se uglavnom prave od belog obojenog hleba, a
proizvođači samo dodaju nekoliko zrna semena bundeve ili p�enice, i tako
naizgled dobiju zdravu namirnicu. Lanene pločice, na primer, sadr�e minimalnu
količinu lana, koji čak nije ni samleven, pa nema ni pun potencijal - obja�njava
prof. Jakovljević.
Sa tehnolo�ke strane, mnogo je lak�e napraviti pecivo ili
pekarski proizvod koji je od belog bra�na, jer se sporije kvari, lak�e narasta,
lak�e se mesi. Onda to, proizvođači, raznim načinima boje, da bi se stekao
utisak da je reč o integralnom ili crnom bra�nu. �tapići, pločice i druge
�zdrave� grickalice, pune su soli, masti i belog bra�na.
- Najsigurniji način da potro�ač bude za�tićen od la�nog
integralnog proizvoda je da na deklaraciji pi�e koji deo tog proizvoda je
napravljen od integralnog bra�na tip 1.000 ili 1.100 - precizira profesor
Jakovljević.
- Fabrički napravljen musli, prete�no čine ovsene pahuljice koje
su jeftine i lo�eg ukusa. Da bi ukus popravili, proizvođači, stavljaju puno
�ećera i drugih aditiva.
Prirodno ceđeni sokovi u staklenim fla�ama, reklo bi se, nemaju
manu. Treba znati međutim, da svaki prirodno ceđeni sok, posle 12 sati stajanja
gubi zdrava svojstva, pre svega vitamin C.
- Sokovi na kojima pi�e �bez �ećera�, najveći je reklamni trik
kojim pribegavaju proizvođači. Oni nisu ni�ta drugo do �ećer i voda, a pravilno
bi bilo napisati �bez dodatog �ećera�. To je posebno opasno za dijabetičare, ili
hronične bolesnike - nagla�ava prof. Jakovljević. - Isto va�i i za ulje �bez
holesterola�, jer u biljnom ulju, inače, nema holesterola.
Ima tu i dobrih stvari: sojini proizvodi su, recimo, dobar izvor
kalcijuma i proteina. Soja je bogata fitoestrogenima koji bitni su za za�titu
krvnih sudova...
Prema podacima iz Ministarstva poljoprivrede, u prodavnice zdrave
hrane najče�će sti�u proizvodi iz Japana, Kine, �vajcarske, Poljske, Nemačke,
Bosne i Hercegovine, i to najvi�e pečurke, začini, čajevi, �ećer, skrob, kakao
proizvodi, čokolade.
�ta sme da se prodaje u rinfuzi određeno je pravilnicima, ali se
oni ne po�tuju uvek. Tako je puding zabranjeno prodavati �na meru�, već samo u
originalnim pakovanjima.
- Osim pudinga, u rinfuzi je zabranjeno nuditi i �ećer, kafu, so,
ulje, margarine, majoneze, sirće, pekarski kvasac, namaze, kečap, senf, supe,
sosove, začine, skrob i proizvode od skroba, kakao u prahu, čokoladu u prahu,
testenine, bra�no, prekrupu, griz, klice, smrznuta testa i proizvode od brzo
smrznutog testa, hlebne mrvice, sme�e za oblaganje, smrznuto voće, pasterizovano
voće i ka�e od voća, voćni sirup, kompot, slatko, d�em, marmeladu, voćni �ele i
voćni sir, voćni sok u prahu - navode u Ministarstvu poljoprivrede.
U rinfuznom stanju trgovci mogu da prodaju čajeve, keks, krekere,
bombone, čajna peciva, slana peciva, �ita za doručak, semenke...
Vrh strane >>> |
|