Stranice

 

 Naslovna

  Baragnir Zag Nehar

  Sveta Magija

  Svete Knjige

 Biblioteka

 Arhiva

  Ogledalo

  Ars Magica

  Adepti

  Hinduizam

  Budizam

  Judaizam

  Hri�ćanstvo

  Islam

  Ostale religije

  Misterije

  Tajna dru�tva

  Istorija

  Filosofija

  Astrologija

  Radiestezija

  Nauka

  Ekosfera

  Ars Medica

Tekst 68

 

  Psihologija

  Umetnost

  Zanimljivosti

  Putopisi

  Zag Kia

  Zvezdarijum

 Kalendar

 Galerija

 Multimedia

 Psyradio FM

 Chat

 Linkovi

 Alexanthorn

 Kontakt

 

 

 

Thornal

Arhiva tekstova Svetog Kraljevstva Magije

 

 

Ars Medica

 

68

 

Zdrava samo - etiketa

Autor: M. Vasiljević

Izvor: Novosti

29.10.2011

 

Većina namirnica iz prodavnica zdrave hrane nisu uvek dobre za organizam. Iza epiteta �prirodno�, �organsko�, �bio� često se kriju proizvodi puni masti i �ećera

Doručak - pahuljice, u�ina - lanene pločice, večera - integralni sendvič sa sokom bez �ećera, i sve naravno kupljeno u prodavnici zdrave hrane. Iako na prvi pogled ovaj jelovnik �puca� od zdravlja, ne znači da je sve nabrojano zaista zdravo.

Ono �to je osamdesetih prodavano u prodavnicama zdrave hrane odnosilo se na makrobiotičku ishranu. Vremenom, ove radnje su postajale sve popularnije, a trgovci su to iskoristili i asortiman pro�irili na neke industrijske i pekarske proizvode.

Sada, u većini radnji zdrave hrane, a ima ih 80 samo u Beogradu, svega 20 odsto namirnica se mo�e nazvati �zdravim�. Ali, kupci su stekli poverenje, pa tamo kupuju i slatki� preliven čokoladom.

- Ljudi su pod stalnom marketin�kom prisilom da se treba zdravo hraniti. To ih i odvodi u ovakve prodavnice - ka�e za �Novosti� profesor dr Branko Jakovljević, sa Instituta za higijenu i ishranu Medicinskog fakulteta u Beogradu.

Trgovci se uspe�no kriju iza naziva �zdravo�, �bio�, �prirodno�, �organsko�, pa prodaju i namirnice koje nisu ba� po�eljne za organizam. Tako je i sa namirnicama koje u nazivu imaju reč �integralno�:

- Ovi proizvodi se uglavnom prave od belog obojenog hleba, a proizvođači samo dodaju nekoliko zrna semena bundeve ili p�enice, i tako naizgled dobiju zdravu namirnicu. Lanene pločice, na primer, sadr�e minimalnu količinu lana, koji čak nije ni samleven, pa nema ni pun potencijal - obja�njava prof. Jakovljević.

Sa tehnolo�ke strane, mnogo je lak�e napraviti pecivo ili pekarski proizvod koji je od belog bra�na, jer se sporije kvari, lak�e narasta, lak�e se mesi. Onda to, proizvođači, raznim načinima boje, da bi se stekao utisak da je reč o integralnom ili crnom bra�nu. �tapići, pločice i druge �zdrave� grickalice, pune su soli, masti i belog bra�na.

- Najsigurniji način da potro�ač bude za�tićen od la�nog integralnog proizvoda je da na deklaraciji pi�e koji deo tog proizvoda je napravljen od integralnog bra�na tip 1.000 ili 1.100 - precizira profesor Jakovljević.

- Fabrički napravljen musli, prete�no čine ovsene pahuljice koje su jeftine i lo�eg ukusa. Da bi ukus popravili, proizvođači, stavljaju puno �ećera i drugih aditiva.

Prirodno ceđeni sokovi u staklenim fla�ama, reklo bi se, nemaju manu. Treba znati međutim, da svaki prirodno ceđeni sok, posle 12 sati stajanja gubi zdrava svojstva, pre svega vitamin C.

- Sokovi na kojima pi�e �bez �ećera�, najveći je reklamni trik kojim pribegavaju proizvođači. Oni nisu ni�ta drugo do �ećer i voda, a pravilno bi bilo napisati �bez dodatog �ećera�. To je posebno opasno za dijabetičare, ili hronične bolesnike - nagla�ava prof. Jakovljević. - Isto va�i i za ulje �bez holesterola�, jer u biljnom ulju, inače, nema holesterola.

Ima tu i dobrih stvari: sojini proizvodi su, recimo, dobar izvor kalcijuma i proteina. Soja je bogata fitoestrogenima koji bitni su za za�titu krvnih sudova...

Prema podacima iz Ministarstva poljoprivrede, u prodavnice zdrave hrane najče�će sti�u proizvodi iz Japana, Kine, �vajcarske, Poljske, Nemačke, Bosne i Hercegovine, i to najvi�e pečurke, začini, čajevi, �ećer, skrob, kakao proizvodi, čokolade.

�ta sme da se prodaje u rinfuzi određeno je pravilnicima, ali se oni ne po�tuju uvek. Tako je puding zabranjeno prodavati �na meru�, već samo u originalnim pakovanjima.

- Osim pudinga, u rinfuzi je zabranjeno nuditi i �ećer, kafu, so, ulje, margarine, majoneze, sirće, pekarski kvasac, namaze, kečap, senf, supe, sosove, začine, skrob i proizvode od skroba, kakao u prahu, čokoladu u prahu, testenine, bra�no, prekrupu, griz, klice, smrznuta testa i proizvode od brzo smrznutog testa, hlebne mrvice, sme�e za oblaganje, smrznuto voće, pasterizovano voće i ka�e od voća, voćni sirup, kompot, slatko, d�em, marmeladu, voćni �ele i voćni sir, voćni sok u prahu - navode u Ministarstvu poljoprivrede.

U rinfuznom stanju trgovci mogu da prodaju čajeve, keks, krekere, bombone, čajna peciva, slana peciva, �ita za doručak, semenke...

 

 

 

 

Vrh strane >>>

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 
   

Sva prava rezervisana

Copyright � 2011 by Alexandar Thorn

Poslednje izmene: 31-01-2013 00:43