Stranice

 

 Naslovna

  Baragnir Zag Nehar

  Sveta Magija

  Svete Knjige

 Biblioteka

 Arhiva

  Ogledalo

  Ars Magica

  Adepti

  Hinduizam

  Budizam

  Judaizam

  Hri�ćanstvo

  Islam

  Ostale religije

  Misterije

  Tajna dru�tva

  Istorija

  Filosofija

  Astrologija

  Radiestezija

  Nauka

  Ekosfera

  Ars Medica

Tekst 63

 

  Psihologija

  Umetnost

  Zanimljivosti

  Putopisi

  Zag Kia

  Zvezdarijum

 Kalendar

 Galerija

 Multimedia

 Psyradio FM

 Chat

 Linkovi

 Alexanthorn

 Kontakt

 

 

 

Thornal

Arhiva tekstova Svetog Kraljevstva Magije

 

 

Ars Medica

 

63

 

Sibirska borovnica

Autor: Z. O. Joksović

Izvor: Novosti

29.10.2011

 

Aronija je apsolutno zdrava jer nema prirodnih neprijatelja pa ne mora da se prska, a od svih namirnica najbogatija je antioksidansima koji uni�tavaju opasne slobodne radikale

Aronia Melanocarpa, u narodu je poznata kao sibirska borovnica, a ako bi se plod ove dve biljke na�ao jedan pored drugog, ljudsko oko bi te�ko moglo odmah da ih razlikuje i da zna o kojoj se vrsti tačno radi.

Biljka aronija je bobičasto voće, prapostojbina joj je Severna Amerika, a dobila je naziv sibirska zato �to je davno dospela prvo u Rusiju, odnosno Sibir. Odlično podnosi hladnu zimu i mraz, čak i minus 45 stepeni.

Severnoamerički Indijanci koristili su aroniju u ishrani tako �to su plodove su�ili ili mleli, a onda ih kombinovali sa mesom ili ubacivali u pogače. Sve�e plodove najče�će su upotrebljavali kao lek za stomačne tegobe, a čaj od listova za lečenje rana.

Međutim, bez obzira na mnogobrojna lekovita svojstva, za nju se do skoro nije dovoljno znalo. A s obzirom na to da nema prirodnih neprijatelja i da ne mora da se prska, aronija je izuzetno zdrava i od svih namirnica najbogatija je antioksidansima koji uni�tavaju opasne slobodne radikale.

Sadr�i tanine, biofenole, flavonoide, antocijanine, katehine, kao i vitamine C, A, E, B2, B6, B9 i vrlo redak vitamin P. Sadr�i i va�ne minerale kao �to su kalcijum, kalijum, gvo�đe, molibden, mangan, fosfor i jod. Poseduje i vrlo redak voćni �ećer, sorbitol.

Ovakvim sastavom aronija predstavlja hranu i lek koji umanjuje rizik za pojavu mnogih bolesti, među kojima su i maligna oboljenja. Posebno delotvornom pokazala se kod karcinoma debelog creva. Stručnjaci su izračunali da je ljudskom organizmu dovoljno da dnevno konzumira 20 do 30 grama ovog voća ili da pojede između 20 i 30 bobica.

Iskustva su pokazala da sibirska bobica efikasno proči�ćava organizam od �tetnih materija, pa i te�kih metala. Sva njena lekovita svojstva te�ko je nabrojati a da se ne�to ne izostavi. Potvrđeno je da podstiče cirkulaciju, proči�ćava krv, ubla�ava glavobolju i migrenu, sni�ava povi�en krvni pritisak. Takođe, povoljno deluje na �eludac i creva, zaustavlja dijareju, popravlja imunitet, sprečava razvoj virusnih i bakterijskih infekcija. Posebno blagotvorno deluje na �uč i jetru, proči�ćavajući ih i omogućavajući njihov pravilniji rad. Aronija takođe reguli�e pravilan rad i izlučivanje hormona �titne �lezde i pankreasa, zbog čega se preporučuje u lečenju dijabetesa. Podstiče i zarastanje rana, usporava starenje organizma i ko�e sprečavajući nastanak bora, a �titi i od UV zračenja.

Zbog uspe�nog jačanja imuniteta, predstavlja dobru hranu i za decu i za sportiste, ali i za rekonvalescente. Zapravo, moguće je da antioksidansi iz aronije poma�u u lečenju svih hroničnih bolesti, nagla�avaju stručnjaci koji se detaljno bave ovom biljkom. Lista bolesti obuhvata i srčana oboljenja, bronhitis, Parkinsonovu bolest pa i kancere... Svi sastojci koje je ova biljka stvorila da bi se sačuvala od insekata, gljivica, bakterija i virusa, predstavljaju biljne antibiotike koje čovek u svoj organizam unosi neprerađene. Neprerađene zato jer se plod aronije najče�će koristi u su�enom obliku ili kao sok.

Cveta u maju belim cvetnim grozdovima, a u jesen listovi menjaju boju, od čudesne tamnozelene do jarko crvene. Plodovi su u početku crveni, a crni postaju u avgustu kada dozrevaju. Dozrevaju brzo, ne osipaju se, dugo ostaju očuvani i ne kvare se. Po ukusu su najpribli�niji ukusu crnog čaja ili crnog vina. Osim �to se koriste osu�eni i u vidu sokova, plodovi se koriste i za spravljanje marmelade, d�emova, likera, vina.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Vrh strane >>>

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 
   

Sva prava rezervisana

Copyright � 2011 by Alexandar Thorn

Poslednje izmene: 31-01-2013 00:41