Stranice

 

 Naslovna

  Baragnir Zag Nehar

  Sveta Magija

  Svete Knjige

 Biblioteka

 Arhiva

  Ogledalo

  Ars Magica

  Adepti

Pregled svih tekstova

 

  Hinduizam

  Budizam

  Judaizam

  Hri�ćanstvo

  Islam

  Ostale religije

  Misterije

  Tajna dru�tva

  Istorija

  Filosofija

  Astrologija

  Radiestezija

  Nauka

  Ekosfera

  Ars Medica

  Psihologija

  Umetnost

  Zanimljivosti

  Putopisi

  Zag Kia

  Zvezdarijum

 Kalendar

 Galerija

 Multimedia

 Psyradio FM

 Chat

 Linkovi

 Alexanthorn

 Kontakt

 

 

 

Thornal

Arhiva tekstova Svetog Kraljevstva Magije

 

 

Adepti

 

Pregled svih tekstova

 

06.01.2012

Grigorije Raspućin

Svetac ili Đavo!?

 

Jo� se ne zna kako je ovaj samozvani monah postao jedan od najuticajnijih ljudi u Rusiji. Bio je prorok, �arlatan, pravoslavac i sekta�. Za jedne je bio pravi mesija, a za druge nečastivi lično.

Iako je od vremena kada je Grigorije Raspućin bio jedna od najmoćnijih ličnosti ruskog carstva i lični savetnik, a i vi�e od toga, cara Nikolaja II i carice Aleksandre, pro�lo vi�e od 90 godina, jo� se nije razjasnilo ko je on u stvari bio. I čime li je to i kako je toliko sna�no uticao na krunisane glave Rusije, a i milione običnih ljudi. Jer, za neke je bio i ostao pravi svetac, a za druge veliki mag. Treći tvrde da je bio najobičnija varalica. Najekstremniji su oni koji su smatrali da je bio oličenje Mesije, i oni koji su tvrdili da je to nečastivi lično!

ceo tekst >>>

 

16.01.2011

Manly Palmer Hall

Tajna Učenja Svih Doba

Desiderio Valacco

 

Tokom dvadesetih i tridesetih godina, kada su u Evropi eminentnu ulogu u mističnoj filosofiji imali Genon, Evola i drugi, u Americi se pojavio kao značajni učitelj Menli Palmer Hol. Ovaj Amerikanac kanadskog porekla već se kao mlad nametnuo i kasnije postao najplodniji američki autor mistične filosofije 20. veka. Za vreme duge i uspe�ne karijere napisao je vi�e od 150 knjiga, stotine eseja i bezbrojne članke u raznim časopisima. Već za �ivota smatran je vodećim autoritetom u oblastima religije, mitologije, misticizma i okultizma.

ceo tekst >>>

 

09.09.2010

Alister Krouli

Kaaba 93

 

Alister Krouli rodio se 12. oktobra 1875. e.v. u Lemingtonu, Vorvik�ajr, u Engleskoj. O njegovom detinjstvu postoje kontroverzne priče. Neki autori skloni su da ka�u kako je uobičajena slika o krutom vaspitanju koje su sprovodili njegovi roditelji, smatrani religioznim fanaticima, svesno stvorena i preuveličana od samog Kroulija, a kasnije nekritički preuzeta i �irena od nekih biografa. On je zapravo relativno rano ostao bez oca koji je umro 1887. e.v., a majka mu je �ivela sve do 1917. e.v.

Po�to je poticao iz dobrostojeće porodice, Krouli je 1895.e.v. upisao Triniti koled� u Kembrid�u. Njegova raznovrsna interesovanja ispoljila su se sna�no, i pored redovnih studija počeo je da putuje, planinari, a dve godine kasnije objavio je i prvu zbirku stihova.

U ovo vreme padaju počeci njegovog interesovanja za misticizam i magiku. Na putovanju u �vedsku 1896.e.v. do�iveo je spontano mističko buđinje, duboki uvid koji ga je naterao da se zainteresuje za pojave koje se nalaze sa druge strane svakodnevnog �ivota.

ceo tekst >>>

 

07.08.2010

Helena Petrovna Blavackaja

TEOZOFIJA ILI BOGOSPOZNAJA

Vladimir Jevgenjevič Ro�anov

 

Termin "teozofija" (od grčkih reči teo - bo�anslvo, bog, i sofia - mudrost, znanje, spoznaja) treba shvatiti kao mističku spoznaju, saznavanje boga. Izvori ovih shvatanja, koja sada određuju kao teozofska, se�u u duboku starinu. Kod Grka je teozofija poistovećavana sa teologijom, i neke razlike među njima oni nisu videli. Kasnije je između teolo�kih i teozofskih gledi�ta počela da se formira jasna granica. Teologija je postala sistem znanja o bogu, koji se temeljio na strogim religioznim dogmama, a teozofska verovanja - na neposrednim podacima o mističkim opa�anjima. Teozofija postoji unutar veroispovednih granica, koristi mitolo�ki i filozofsko-etički materijal najrazličitijih bogoslovskih sistema. Ona operi�e predstavom o jednom - jedinom, često javno neodređenom bogu celog sveta i čovečanstva...

ceo tekst >>>

 

10.07.2010

Nikola Tesla - Čovek van vremena

 

Ako na Svetu Magiju gledamo kao na "Svet po sebi", Tesla nije bio mag, ali uđemo li u taj nezamislivi svet, spoznajući ga kao "Svet za sebe", Tesla jeste ne samo Mag, već i Čovek koji razgovara sa Bogovima... Zbog toga i jeste umesno, na dana�nji dan, dan njegovog rođenja, sa�eti u nekoliko tekstova jedan nesa�eti �ivot Velikog Čoveka.

 

(Ne)zaboravljeni Tesla

Stanko Stojiljković

 

Retko koji istra�ivač imao je toliko velikih otkrića i uvida, a da su slatke plodove ubrali drugi. Ovog 10. jula navr�ava se 154 godine od Teslinog rođenja.

Ni velikog Nikolu Teslu nije mimoi�la mudra starolatinska opomena: „Tako prolazi slava (ovog) sveta!” I kao �to to obično biva, sustigla ga je u vlastitom rodu.

U godini narastanja novog talasa ushićenja, naročito u SAD, pleme iz kojeg je potekao seti ga, najče�će, dva puta u godini – na godi�njicu rođenja (10. jul 1856) i na obletnicu smrti (7. januar 1943). Da li je uvek tako bilo?

ceo tekst >>>

 

10.07.2010

Tesla - um koji je video budućnost

M. Prelević

 

Od Bele kuće, preko Filadelfije, sve do Holivuda, Amerika je od petka 9. jula, do nedelje 11. jula bila u znaku Nikole Tesle. Na 154. godi�njicu rođenja srpskog genija - Tesla je svet, koji će toliko promeniti, ugledao 10. jula 1856. u ličkom selu Smiljanu, kraj Gospića - u SAD su organizovane konferencije, izlo�be, predavanja, a ton svemu dao je predsednik Barak Obama. On je na predavanju studentima Američkog univerziteta u Va�ingtonu pozvao naciju, ali i ceo svet, da slave ime i delo velikog naučnika.

ceo tekst >>>

 

10.07.2010

Pronalazač koji je izumeo točak modernog doba

Sa�a Stojanović

 

Nikola Tesla je rođen u porodici pravoslavnog sve�tenika 10. jula 1856. godine u Smiljanu, dana�nja Republika Hrvatska. Njegovi roditelji Milutin i Georgina osim njega imali su sina Daneta i ćerke Angelinu i Milku, starije od Nikole i Maricu najmlađe dete u porodici Tesla.

Svoje ime je dobio je po dedi sa očeve strane. �kolovanje je započeo u rodnom mestu, gde je proveo najbezbri�nije godine svog �ivota.

ceo tekst >>>

 

10.07.2010

Anegdote iz mladosti

Nikola Tesla

 

Nikola Tesla je 1919. godine u američkom časopisu Electrical Experimenter u seriji članaka objavio jedinstvenu autobiografiju. Ovo svoje literarno delo Tesla je naslovio Moji izumi (My inventions) zato �to je smatrao “da su njegovi izumi ceo njegov �ivot i da je sve u njegovom �ivotu njima bilo potčinjeno”.

Tim serijalom autor je dao prikaz svog stvarala�tva, �ivota u Americi, rada u Evropi, ali i �to je mo�da najintereresantnije anegdote iz svog detinjstva. Upravo je taj deo autobiografije i izazvao najvi�e interesovanja kod čitalacke publike, veliki Tesla je pričao o svojim zgodama i nezgodama kada je bio mali. Takođe, autor se osvrnuo na neke detalje koji su po njemu bili presudni da se bavi onim čime se bavio u �ivotu.

ceo tekst >>>

 

10.07.2010

Nikola Tesla i sunarodnici

Sa�a Zdravković

 

''U meni ima ne�to �to mo�e biti i obmana, kao �to često biva kod mladih i odu�evljenih ljudi. Ali, ako budem srećan da ostvarim samo neke od svojih ideja, biće to dobročinstvo za celo čovečanstvo. Ako se te moje nade ispune, najslađa misao biće mi da je to delo jednog Srbina...''.

Otac Nikole Tesle, Milutin Tesla, inače sve�tenik u Gospiću, je prvobitno svom sinu nametao sopstveni �ivotni put, ali je kasnije uvideo da mladi i tada bole�ljivi Nikola ima  jedinu �elju da bude in�enjer. Ipak je usli�io �elju svom četvrtom detetu, i u međuvremenu jedinom sinu, i odlučio da ga posle zavr�ene karlovačke (rakovačke) realke, na jesen 1875., upi�e na studije Visoke tehničke �kole, Hemijsko-tehnolo�kog fakulteta u Gracu.

ceo tekst >>>

 

10.07.2010

Tesla i prijatelji

Monografija Muzej Nikole Tesle 1952-2003

 

U �ivotu svakog čoveka postoji grupa ljudi, koja kao i on ima slične poglede na �ivot, slična interesovanja ili pak iste ljubavi. To pravilo va�ilo je i za Nikolu Teslu. Iako je dobar deo svog vremena posvećivao svom radu, imao je i trenutke koje je odvajao za ljude koji su imali posebno mesto u njegovom �ivotu.

O Teslinom privatnom �ivotu ne zna se dovoljno. Činjenica je da je on sam u svojoj autobiografiji pisao uglavnom o svojim istra�ivačkim naporima. Ipak, postoje tragovi kao �to su pisma i knjige sa posvetom, koje je Tesla dobijao od prijatelja. Tesla je jo� kao dete zavoleo knjige, pa je njih najče�će dobijao kao poklon od prijatelja.

ceo tekst >>>

 

10.07.2010

Rat struja

Sa�a Stojanović

 

Krajem XIX veka počela je �ira upotreba električne energije. Iako je u to vreme bila nov fenomen, njene pogodnosti su privlačile sve veći broj potro�ača. Uporedo sa �irenjem električnih mre�a povećavao se i broj problema vezanih za njen prenos i distribuciju.

Problemi su proizilazili iz činjenice da je u upotrebi bila jednosmerna struja (DC-direct current) koja je imala svoje mane. Na električnim vodovima du�ina i od samo jednog kilometra padovi napona su bili preveliki, bilo je velikih gubitaka pri transportu električne energije. Zatim, nije bilo moguće jednim električnim vodom dovesti različite napone do potro�ača koji su tako ne�to zahtevali. Na primer, nekim fabrikama je bio potreban jedan naponski nivo za osvetljavanje, a drugi za pokretanje motora. To je iziskivalo zasebne vodove, �to je pak značajno povećavalo tro�kove prenosa ovog sve vi�e tra�enog vida energije.

ceo tekst >>>

 

10.07.2010

San jednog genija

Sa�a Stojanović

 

Malo je ljudi na ovom svetu koji se mogu pohvaliti da su u svom �ivotnom veku ostvarili zamisli koje su imali u detinjstvu. Nikola Tesla je jedan od njih. On se jo� u mladosti istakao bujnom ma�tom i imao je veoma dobar način sagledavanja problema, ma kakvi oni bili.

Tesla je prvi put čuo za Nijagarine vodopade jo� u takozvanoj pripremnoj osnovnoj �koli koju je pohađao u Gospiću od 1866. do 1870. U toj �koli je dobio prva znanja iz oblasti mehanike, koja ga je izuzetno zaiteresovala.

ceo tekst >>>

 

10.07.2010

Tesla kao merna jedinica

Vladimir Bo�ić

 

Malo je naučnika koji su za svoj doprinos nauci, kao i samom čovečanstvu, nagrađeni takvim priznanjem kao �to je čast da jedinica mere nosi njihovo ime. Nikola Tesla je u�ao u istoriju kao jedan od velikana po kome je jedinica u etalonu mera dobila ime.

Od samog početka razvoja moderne nauke javila se potreba da se za kvantitativno označavanje prirodnih pojava uvedu jedinice mere. Tokom XVIII i XIX veka nauka i tehnika bile su u velikom poletu. Sa njihovim ubrzanim razvojem i razmena naučnih dostignuća bila je sve veća. Međutim, različite naučne zajednice, kao i sami naučnici, koristili su različite jedinice za označavanje isti prirodnih veličina. To je dovodilo do problema pri razmeni naučnih radova kao i u prevođenju veličina iz jednih jedinica u druge. Iz tih razloga postojala je konstantna potreba da se usaglase etaloni mera kako bi se mogao nastaviti dalji nesmetani razvoj nauke.

ceo tekst >>>

 

10.07.2010

Najznačajniji izumi

Aleksandar Ćulibrk

 

Nikola Tesla je zahvaljujući svojim izumima postao svetski naučnik. Koliko je tačno Teslinih pronalazaka bilo izli�no je govoriti. Neki izumi su nai�li na razumevanje patentne komisije i bili zavedeni u američkom patentnom zavodu. Međutim dosta njih je ostalo nepatentirano.

Tesla se bavio elektrotehnikom u raznim oblastima, gde god je postojala i najmanja mogućnost za njenu primenu. Zbog toga postoji raznovrsnost oblasti Teslinih pronalazaka. Tu spadaju najpre elektrotehnika, a odmah zatim i ma�instvo. Teslini pronalasci su takođe bili primenjivani i u oblastima telekomunikacija i medicine.

ceo tekst >>>

 

10.07.2010

Istra�ivanje na polju struja visokih frekfencija

Sa�a Stojanović

 

Nakon svog epohalnog otkrića – obrtnog magnetnog polja (1882. godine) i patenata iz oblasti polifaznih struja, Nikola Tesla je svoja istra�ivanja usmerio ka jednoj drugoj oblasti.

Naime, �eleo je da ostvari prenos električne energije bez gubitaka, koji se neminovno i dominantno javljaju usled postajanja otpora u provodnicima. Taj svoj naum je i javno najavljivao. Prilikom pu�tanja u rad hidroelektrane na Nijagarinim vodopadima izjavio je: Progres na ovom polju daje mi nadu da ću do�iveti ostvarenje mog najvećeg sna; naime prenos snage od stanice do stanice bez kori�ćenja bilo kakve �ice”.

ceo tekst >>>

 

10.07.2010

Druga industrijska revolucija

Dragana Marković

 

Danas, pogledav�i oko sebe vidimo svet koji se toliko ubrzano razvija da je te�ko pratiti sve njegove promene i dostignuća u svim oblastima. U svemu se te�i boljem od postojećeg.

Kada ispred nas nastaju fabrike u kojima roboti rade a ljudi rukovode, kada informacije prelaze hiljade kilometara u sekundi, kada mo�ete razgovarati bilo gde na planeti sa bilo kim u bilo koje doba dana, mo�ete putovati sve kraće na sve duze destinacije, jako je te�ko zamisliti kako su ljudi �iveli pre ne tako dalekih 150 godina, kada bez električne energije, sa ručnim alatom kao osnovnim oruđem za rad i ljudskom snagom kao pokretačkim pogonom. Svaki period koji karakteri�e značajan napredak u sveop�tem razvoju ljudskog dru�tva bio je usko povezan sa većim stepenom razvoja industrije, a sa njom i nekog od oblika energije.

ceo tekst >>>

 

10.07.2010

Poslednji dani

Monografija Muzej Nikole Tesle 1952-2003

 

Svoje poslednje godine Nikola Tesla je proveo kao i većinu svog �ivota – radeći. Međutim, i dalje je stanovao u hotelu a od porodice najbli�i mu je bio sestrić Sava Kosanović. Čovek bi pomislio da bi neko kao �to je Tesla, koji je toliko učinio za čovečanstvo, bio dovoljno razuman da se obezbedi za starost. Taj koji tako misli ne zna kakav je Tesla čovek bio.

Svoje poslednje godine Nikola Tesla je proveo kao i većinu svog �ivota – radeći. Međutim, i dalje je stanovao u hotelu a od porodice najbli�i mu je bio sestrić Sava Kosanović. Čovek bi pomislio da bi neko kao �to je Tesla, koji je toliko učinio za čovečanstvo, bio dovoljno razuman da se obezbedi za starost. Taj koji tako misli ne zna kakav je Tesla čovek bio. Njemu je sve drugo bilo preče od novca. On je bio taj koji se odrekao nadoknada na koje je po ugovoru sa Vestinghausom imao prava. Te nadoknade nisu bile nimalo naivne svote. Danas bi procenat tih nadoknada, koje je trebao da dobija na osnovu prava na patente, mogao da izgradi ogromnu finansijsku imperiju. Međutim, čak i kada je u poznim godinama svog �ivota ostao bez sredstava za �ivot te�ko su ga ubedili da prima skromnu penziju od jugoslovenske vlade. Bio je isuvi�e ponosan za tako ne�to.

ceo tekst >>>

 

10.07.2010

Kako je Teslina zaostav�tina stigla u Beograd

Velimir Abramovć

 

Jo� 80-tih godina dvadesetog veka, čitajući Teslu, video sam da u njegovoj zaostav�tini koja je brojna, (desetine hiljada naučnih dokumenata u arhivu Teslinog muzeja u Beogradu), postoji potencijal jedne potpuno nove nauke, potpuno novog shvatanja prostora, vremena i energije, koje je dublje i od relativističkog i od kvantnomehaničkog, kao i od onog kosmolo�kog koje se danas u astrofizici razvija kao teorija ’velikog praska’.

Tada me je iznenadilo saznanje, do danas nepromenjeno, da se u Srbiji, zemlji gde se nalazi najveći deo Tesline naučne arhive, niko ozbiljno ne bavi ponavljanjem njegovih eksperimenata, čiji rezultati protivreče verovanjima u savremenoj nauci.

ceo tekst >>>

 

10.07.2010

Nikola Tesla - Psiholo�ki portret

Vladeta Jerotć

 

Ako se setimo i ako prihvatimo definiciju genija koja potiče od Ota Vajningera, nesrećnog austrijskog filosofa sa početka na�eg veka, po kome je genijalan čovek ��ivi mikrokozam, onaj kome je sopstveno Ja do�lo do svesti, koji �ivi u svesnoj povezanosti sa svemirom�, onda Nikola Tesla nije daleko od ispunjenja Vajningerovih zahteva da se neki stvaralac nazove genije. Velika stvaralačka snaga duha, očigledno urođena, izvanredna darovitost koja je i�la ruku pod ruku sa čudesnim pamćenjem, kao i brzom sposobno�ću učenja i poimanja novog i bitnog u idejama i pojavama, nije bila rano otkrivena kod Nikole Tesle, između ostalog i zato �to je u njegovoj porodici obdarenost bila obična pojava. Otac Milutin sve�tenik i narodni prosvetitelj, bio je izvanredan govornik, pesnik, pisac i �istinski �ivotni filozof�. Njegove vlastite metode bile su neobične: tra�io je od Nikole da se ve�ba u pogađanju tuđih misli, da otkriva razne gre�ke kod sebe i kod drugih, jednom reči, da o�tro opa�a sve �to se u prirodi i među ljudima de�ava.

ceo tekst >>>

 

10.07.2010

Tesla: Ajn�tajn gre�i

Nepoznati rukopis Nikole Tesle

Prema rekonstrukciji: Mihaila �apkina

 

Mihail �apkin iz Ta�kenta, koji deluje u okviru tamo�njeg "Projekta osvajanja kosmosa" tvrdi da je, sasvim slučajno, u njegove ruke dospeo doskora nepoznati rukopis genijalnog Nikole Tesle. Neki �apkinov prijatelj bio je u Njujorku tragajući za predmetima koji bi zadovoljili njegovu kolekcionarsku strast. Tako je na ulici nabasao i na nekog siroma�ka koji pre�ivljava prodajom starih stvari. �apkinov prijatelj kupio je lep primerak starog vatrogasnog �lema, već videv�i kako će on zablistati u punoj lepoti kada ga bude dobro očistio, pogotovo njegove hromirane delove.

Kada se bacio na posao, u unutra�njosti vatrogasnog �lema, umesto postave, ugledao je staru svesku. Imala je tanke, nagorele korice. Odavno ih je napala plesan, a tekst ispisan crnim mastilom na po�utelim listovima, izbledeo vremenom, na nekim mestima bio je gotovo potpuno nečitljiv.

ceo tekst >>>

 

10.07.2010

Teslina zaostav�tina i knjige o Tesli

 

Teslino proročanstvo

Autor: Nikola Tesla (priredio Milovan Matić)

Nemoguce je da Vas sadr�aj ove knjige ne zainteresuje! Nije uobičajeno da se jedan ozbiljan istra�ivač, pronalazač i naučnik naziva prorokom, ali u Teslinom slučaju naslov je potpuno opravdan. Njegove vizije su danas svuda oko nas, mi u�ivamo u njihovim blagodetima, njih neprestano potvrđuju najnovija naučna i tehnička dostignuća. Tesla je čitav �ivot posvetio miru, blagostanju i napretku ljudskog roda i neprestano se pitao: A �ta je sad na redu? Odgovor ćete saznati ako bar delom zavirite u Teslina proročanstva koja se izla�u u ovoj knjizi...

ceo tekst >>>

 

07.07.2010

Paracelzus

Ivana Janković

 

Tokom čitavog Srednjeg veka provlačila se mistika koja se naročito ogledala u procvatu alhemije. Bila je to sistematična filozofija, koja je predstavljala me�avinu vere, astrologije, numerologije i postupaka za pretvaranje i obradu metala. Za neke bila je potpuno nerazumljiva, za neke samo prečica do bogatstva, a nekima je bila ceo �ivot. Alhemija je prodrla u sve delove tada�njeg feudalnog dru�tva. Po�to je bila osnovna misao vodilja u svim profesionalnim delatnostima, postala je i sastavni deo medicine i farmacije. Otuda ne čudi �to je iz perioda alhemije ostao sačuvan veliki broj alhemijskih rukopisa sa mediko-farmaceutskim sadr�ajem, u kojima su izlo�eni osnovni principi i mi�ljenja vezana za alhemičarsko shvatanje bolesti, terapije i učenja o lekovima. Ta su dela bila namenjena samo uskom krugu najpozvanijih, odnosno bila su priručnici lekarima i apotekarima onda�njeg doba...

ceo tekst >>>

 

 

 

 

 

 

Vrh strane >>>

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Sva prava r

 

Copyright � 2010-201

Poslednje izmene:

 

 

ezervisana

 

3 by Alexandar Thorn

 23-01-2013 09:06