Stranice

 

 Naslovna

  Baragnir Zag Nehar

  Sveta Magija

  Svete Knjige

 Biblioteka

 Arhiva

  Ogledalo

  Ars Magica

  Adepti

Tekst 6

 

  Hinduizam

  Budizam

  Judaizam

  Hri�ćanstvo

  Islam

  Ostale religije

  Misterije

  Tajna dru�tva

  Istorija

  Filosofija

  Astrologija

  Radiestezija

  Nauka

  Ekosfera

  Ars Medica

  Psihologija

  Umetnost

  Zanimljivosti

  Putopisi

  Zag Kia

  Zvezdarijum

 Kalendar

 Galerija

 Multimedia

 Psyradio FM

 Chat

 Linkovi

 Alexanthorn

 Kontakt

 

 

 

Thornal

Arhiva tekstova Svetog Kraljevstva Magije

 

 

Adepti

 

6

 

Poslednji dani

Izvor: Monografija Muzej Nikole Tesle 1952-2003

10.07.2010

 

Svoje poslednje godine Nikola Tesla je proveo kao i većinu svog �ivota – radeći. Međutim, i dalje je stanovao u hotelu a od porodice najbli�i mu je bio sestrić Sava Kosanović. Čovek bi pomislio da bi neko kao �to je Tesla, koji je toliko učinio za čovečanstvo, bio dovoljno razuman da se obezbedi za starost. Taj koji tako misli ne zna kakav je Tesla čovek bio.

Svoje poslednje godine Nikola Tesla je proveo kao i većinu svog �ivota – radeći. Međutim, i dalje je stanovao u hotelu a od porodice najbli�i mu je bio sestrić Sava Kosanović. Čovek bi pomislio da bi neko kao �to je Tesla, koji je toliko učinio za čovečanstvo, bio dovoljno razuman da se obezbedi za starost. Taj koji tako misli ne zna kakav je Tesla čovek bio. Njemu je sve drugo bilo preče od novca. On je bio taj koji se odrekao nadoknada na koje je po ugovoru sa Vestinghausom imao prava. Te nadoknade nisu bile nimalo naivne svote. Danas bi procenat tih nadoknada, koje je trebao da dobija na osnovu prava na patente, mogao da izgradi ogromnu finansijsku imperiju. Međutim, čak i kada je u poznim godinama svog �ivota ostao bez sredstava za �ivot te�ko su ga ubedili da prima skromnu penziju od jugoslovenske vlade. Bio je isuvi�e ponosan za tako ne�to.

Ipak, Tesla nije klonuo duhom i nije se isključivao iz javnog �ivota. Koristio je pojedine prilike u kojima se obraćao javnosti, pre svega jugoslovenskoj. Iskreno i javno se zalagao se za zajedni�tvo Srba, Hrvata i Slovenaca kako u domovini tako i u Americi.

Drugi Svetski rat je počeo kada je Tesla imao osamdeset i tri godine. Naučnik je tada svoju intelektualnu snagu usmerivao ka anga�ovanosti oko međunarodnih političkih problema. Aprila 1942. se preko Save Kosanovića obratio javnosti pismom ”Mojoj braći u Americi”. U pismu je pozvao sve jugoslovenski orjentisane narode u Sjedinjenim dr�avama da se odazovu pozivu predsednika Ruzvelta da bi se ispunio ratni plan proizvodnje. Apel je nai�ao na odziv i podrsku svih ljudi kojima je bio upućen.

Te iste 1942. godine Tesla se poslednji put pojavio u javnosti. Naime jugoslovenski kralj Petar II Karađorđević je juna te godine bio u Va�ingtonu u poseti američkom predsedniku, tra�eći pomoć za borbu protiv okupatora. Kako je �eleo da se sretne sa Teslom otputovao je u Njujork gde je Dru�tvo američkih prijatelja Jugoslavije kralju priredilo prijem. Tesla je bio pozvan, ali nije mogao da dođe zbog bolesti. Zato je kralj do�ao u njegov apartman u hotel Njujorker. Nakon posete mladi kralj je u svom dnevniku da su tesline reči bile dirljive i da su obojica plakali. Nakon toga Tesla je ostao potpuno sam sa svojim spisima. Umro je sedmog januara 1943. godine u osamdeset �estoj godini �ivota, od posledica srčanog tromba. Par dana po Teslinoj smrti, Informacioni centar Jugoslovenske kraljevske vlade izdao je saop�tenja o smrti dajući  sa�et prikaz Teslinih dostignuća i protokol slu�be i sahrane. Govor, koji je napisao Luj Adamič, gradonačelnik Njujorka je pročitao u direktnom prenosu Radio Njujorka 10. januara 1943. godine.

Svedočanstva

Urna sa posmrtnim ostacima velikog naučnika nalazi se u Muzeju Nikole Tesle u Beogradu

Posmrtni ostaci Nikole Tesle preneti su na groblje Kempbel. Protokol je predvideo da se opelo odr�i 12. januara u katedrali Sv. Jovana Bogoslova. Biskup Mening je odr�ao uvodnu i poslednju molitvu na engleskom jeziku. Opelo je u ime Srpske pravoslavne crkve i odsutnog vladike Dionisija, poglavara SPC u SAD, nastavio na srpskom jeziku prota Du�an �ukletović, stare�ina hrama Sv. Save u njujor�koj parohiji. O�alo�ćeni članovi porodice, prisutni na sahrani, bili su Sava Kosanović i Nikola Trbojević.

Izumitelji, Nobelovci, vodeći ljudi u oblasti elektrotehnike, visoki zvaničnici jugoslovenske Vlade i Njujorka i mu�karci i �ene koji su se istakli u mnogim drugim poljima odali su počast Nikoli Tesli ocu radija, modernog načina proizvodnje i prenosa električne energije”   The New York Times 13.januar 1943. godine

Nekoliko dana kasnije Teslini posmrtni ostaci su kremirani. Urna sa pepelom ovog velikog naučnika je 1957. godine prenesena u Beograd nakon čega je, po �elji Tesline familije i konsultacija sa profesorom Veljkom Koraćem, sme�tena u muzej Nikole Tesle gde se i danas nalazi.

�arlota Mu�ar

…Te jeseni, dok je Sava N. Kosanović bio u bolnici zbog hitne operacije slepog creva, Tesla je pozvao njegovu kancelariju. Kasnije sam saznala za Teslin običaj da se javlja telefonom nećaku na njegov stan u hotelu „Navaro“ u svako doba noći. Tesli je hitno bio potreban novac. Njegov glas zvučao je starački, iscrpljeno, drhtavo i kao iz daljine. Rekao je da će mu biti dovoljno 50 dolara. Sutradan, kada sam stigla u hol hotela New Yorker, pozvala sam Teslu. Posle du�eg vremena i mnogo zvonjenja telefonista mi je rekao: „Molim vas, budite strpljivi. Ponekad je dr Tesli potrebno dosta vremena da odgovori“. Konačno sam čula njegov glas, istovetan kao prethodnog dana, koji je rekao „zdravo“ i pozvao me da se popnem u njegovu sobu, po�to sam objasnila svoje prisustvo.

Na neki način, to me je iznenadilo. Očekivala sam da će zatra�iti da ostavim novac na recepciji ili da ga po�aljem po portiru, jer sam čula da je �iveo usamljenički.

Njegov apartman se nalazio na kraju hola na 33. spratu. Zakucala sam i pozvao me je da uđem. Preda mnom je sedeo na krevetu Nikola Tesla. Izgledao je mnogo slabiji nego na fotografijama snimljenim prilikom posete kralja Petra nekoliko meseci ranije. Bio je u pi�ami. Imao je retku, potpuno belu kosu s razdeljkom na sredini. Njegovo lice je bilo ispijeno, delovao je sasvim izmr�avelo. Oči su mu bile prodorno o�tre. Njegov krevet je bio staromodan, čini mi se od mesinga. Između nas je stajao staromodni, okrugli trepezarijski sto, prekriven papirima izabele�kama. Predstavila sam se i ponovo objasnila svoj dolazak. Rekao je „dobro“, i pokretom ruke pokazao da ostavim koverat na sto, �to sam i učinila. Zastala sam za momenat i upitala da li mu bilo �ta treba i da li bih ja mogla ne�to da učinim za njega. Rekao je: „Ne, veliko vam hvala, gospođice“. Nerado sam ga napustila…

Ilija Obradović

…Ali dve sačuvane stvarčice koje smo u kasi prona�li ostavile su na nas dubok utisak. Prona�li smo ih na kraju pregleda kase. Po spoljnem izgledu nisu bile privlačne i gubile su se među rasko�nim ordenjem i velikim diplomama na pergamentu. To su bila dva mala paketića. Jedan od masne hartije vezan starim, vi�e puta nastavljenim kanapom. Otvarali smo ga vi�e reda radi nego �to smo očekivali da nađemo neki va�an predmet.

Pri otvaranju prvo su se pojavili krajevi bakarnih �ica, a potom jedan ceo gvozdeni prsten oko koga je pravilno bilo namotano �est kalema od bakarne �ice izolisane pamučnom izolacijom koja je već dobila crnu boju od starosti. To je bio stator prvog indukcionog motora na svetu. Prvi Teslin revolucionarni izum, simbol početka elektrifikacije — početka Teslinog plodonosnog rada za dobro čovečanstva. Sačuvao ga je za uspomenu.

Vidi se da ga je mnogo puta otvarao, mnogo puta gledao. Drugi paketić bio je sve�anj hartije sa grbom hotela u kome je stanovao. Ali hartija nije stara. Bela je i sva je ispisana Teslinom sigurnom rukom. Vide se gotovo isključivo brojevi, i to petocifreni, desetocifreni pa i petnaestocifreni. Ne mo�emo da nađemo ni početak ni kraj. Listovi su ispreturani i vidimo samo da se radi o računu električnog punjenja elektrona sa velikim brojem decimala. Najzad, nalazimo i naslovnu stranu na kojoj pi�e: „Poslednja izračunavanja“. Saznali smo da se sa ovim bele�kama u ruci ugasio Teslin �ivot. Radio je do poslednjeg dana, do poslednjeg daha. Tako smo na�li gotovo u isto vreme simbole početka i zavr�etka Teslinog velikog dela…

 

Povezani tekstovi:

Nikola Tesla - Čovek van vremena

Tesla - um koji je video budućnost

Pronalazač koji je izumeo točak modernog doba

Anegdote iz mladosti

Nikola Tesla i sunarodnici

Tesla i prijatelji

Rat struja

San jednog genija

Tesla kao merna jedinica

Najznačajniji izumi

Istra�ivanje na polju struja visokih frekvencija

Druga industrijska revolucija

 

Kako je Teslina zaostav�tina stigla u Beograd

Nikola Tesla - Psiholo�ki portret

Nepoznati rukopis Nikole Tesle

Knjige - Teslina zaostav�tina i knjige o Tesli

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Vrh strane >>>

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 
   

Sva prava rezervisana

Copyright � 2010 by Alexandar Thorn

Poslednje izmene: 27-01-2013 05:34