Thornal
Arhiva
tekstova Svetog
Kraljevstva Magije
Adepti
22
Grigorije
Raspućin
Svetac ili Đavo!?
Izvor: TCN
Fotografije:
Arhiva Thornal
06.01.2012.
Jo� se ne zna kako je ovaj samozvani monah postao jedan
od najuticajnijih ljudi u Rusiji. Bio je
prorok, �arlatan, pravoslavac i sekta�. Za jedne je
bio pravi mesija, a za druge nečastivi lično.
Iako
je od vremena kada je Grigorije Raspućin bio jedna od najmoćnijih ličnosti
ruskog carstva i lični savetnik, a i vi�e od toga, cara Nikolaja II i carice
Aleksandre, pro�lo vi�e od 90 godina, jo� se nije razjasnilo ko je on u
stvari bio. I čime li je to i kako je toliko sna�no uticao na krunisane
glave Rusije, a i milione običnih ljudi. Jer, za neke je bio i ostao pravi
svetac, a za druge veliki mag. Treći tvrde da je bio najobičnija varalica.
Najekstremniji su oni koji su smatrali da je bio oličenje Mesije, i oni koji
su tvrdili da je to nečastivi lično!
Ali, krenimo polako u upoznavanje ovog vi�e nego misterioznog
čoveka.
RASPUĆINOV PUT
Grigorij
Raspućin je rođen 1871. godine u selu Pokrovskom u jednoj siroma�noj
seljačkoj porodici. Ako je verovati onima koji su ga znali u to vreme, od
najranijeg detinjstva je bio sklon meditaciji i zatvaranju u sebe. Pokazivao
je i sposobnost isceljivanja od raznih bolesti. Pričalo se da je bilo
dovoljno samo da polo�i ruku na obolelo mesto kod ljudi ili �ivotinja, a
naročito konja i - oni bi ozdravili. Od tada, svi oni koji su dolazili u
dodir sa njim uočavali su njegov ledeni, magnetski
pogled koji je opčinjavao sagovornike. Danas ima istra�ivača koji
pretpostavljaju da je raspolagao nagla�enim hipnotičkim sposobnostima koje
su mu omogućavale da kontroli�e ljude.
Kada mu je bilo 12 godina, on i njegov brat, slučajno su pali u reku. Brat
se udavio, a on je bio spa�en. U bunilu, dok se oporavljao, izgovorio je
jedno ime. Tu osobu je optu�io da je odgovoran za brojne krađe konja, �to se
kasnije pokazalo kao tačno.
Od tada je počeo da se �iri glas o njegovim vidovnjačkim
moćima, a taj glas ga je pratio do smrti. Čim je
postao momak, okrenuo se alkoholu i neobuzdanom seksu i za neko vreme nestao
je njegov mistični oreol. Upravo tada je obelodanio kako je imao viziju
'hora anđela koji su pratili Bogorodicu'. Ona mu je, barem je tako on
tvrdio, prenela Bo�ju poruku da ga je 'On odabrao za posebnu misiju'.
Verujući
i sam u to, nekoliko godina kasnije, sa navr�enih 30 godina, napu�ta �enu i
dvoje dece i odlazi u manastir. Tamo dolazi u dodir
sa članovima ezoterične sekte, koji su se nazivali histima. Oni su tvrdili
da, posredstvom Duha Svetog, mogu da stupe u direktan kontakt sa Bogom.
Takođe su tvrdili da se Hristos nakon raspeća, nekoliko puta
reinkarnirao. Verovali su da se reinkarnirao jo� jednom, u vreme kada je
Raspućin do�ao u manastir, i to u liku običnog seljaka.
Mnogi pripadnici sekte bili su ubeđeni da je ba� Raspućin taj novi Mesija.
On je to i prihvatio bez pogovora, a takvo uverenje je i ohrabrivao i �irio
dalje. Tako je počeo da putuje �irom Rusije. Njegovoj popularnosti doprinelo
je i to �to je tvrdio da 'u ime Boga' leči bolesne , ali isto tako da ume da
priziva ki�u u vreme su�a. Ubrzo je manastir u blizini Pokrovskog, gde se
vraćao posle obilaska Rusije, postao mesto hodoča�ća mnogih koji su dolazili
po pomoć. Mnoge koji su dolazili u dodir sa njim uspeo je da preobrazi u
verovanje hlista, i to mu je ubrzo donelo vodeće mesto u sekti.
ORGIJE I BIČEVANJA
Raspućin
je često sam sebe bičevao do krvi, sve radi 'oči�ćenja' grehova, a to je
nametnuo i ostalim sledbenicima. A uz ovaj način, 'gre�nicima' je nametnuo i
neke druge surove metode proči�ćenja grehova.
A gre�nice koje su od njega tra�ile da ih preobrati u 'pravu
veru' i koje su htele 'proči�ćenje', imao je poseban metod: pravo seksualno
nasilje, koje se često pretvaralo u prave orgije do zore.
Mnoge od ovih 'isku�enica' dugo su, a neke i do�ivotno,
nosile tragove Raspućinovog postupanja sa njima.
Da ovo nije izmi�ljotina najbolje potvrđuju brojni dnevnici
pripadnica plemstva koje su bile njegove 'isku�enice', a neretko su o svemu
tome pisale sa odu�evljenjem. Čak i delovi dnevnika mnogih plemkinja na
carskom dvoru obiluju ovim sočnim opisima. Sudeći po svemu, i u ovome je,
delimično, le�ao razlog Raspućinovog velikog uticaja na plemstvo - a
pogotovo na plemkinje.
Zabele�eno je da su na stotine njegovih sledbenika
dolazile pred njegovu isposnicu i da je za mnoge samo to bilo dovoljno da
budu isceljeni i proči�ćeni.
CARSKI SAVETNIK
Do vrhunca
moći Raspućin sti�e vrlo brzo. Car i carica, koji su već čuli za njegove
isceliteljske moći, a verovatno i za političke zadatke koje je obavljao u
ime očuvanja apsolutističkog samodr�avlja, pozivaju ga da dođe na dvor.
Razlog je bio sledeći: prestolonaslednik Aleksej, inače bolestan od
hemofilije, zbog pogor�anog stanja bio je prikovan za krevet. Nikolaj II i
carica od Raspućina tra�e da im izleči sina, �to njemu, uz pomoć nekoliko
magijskih rituala i polazi za rukom. Carević ustaje iz kreveta, ali nije
izlečen, nego samo 'isceljen'. Ipak, i to je dovoljno da car i carica počnu
Raspućina smatrati svojim duhovnim savetnikom. Ubrzo se pokazalo da car
nijednu odluku, uključujući i one najznačajnije, nije vi�e donosio bez
Raspućina.
Da bi se ugledali na vladare i Rusko plemstvo takođe ga
prihvata za svoga savetnika, �to Raspućinovu moć jo� vi�e �iri i uvećava.
Utičući na Nikolaja II, brzo je uspeo da nemali broj
dotada�njih dvorskih savetnika i visokodostojnika udalji od prestola, a tako
i od
moći i beneficija koje su do tada u�ivali. Uz sve to, Raspućin i sa
plemkinjama nastavlja da primenjuje 'seksualni način ispa�tanja grehova i
proči�ćenja'.
Obe ove stvari bile su dovoljan razlog da oni koje je udaljio
od cara i oni čije je supruge i kćerke 'oslobađao grehova' počnu da
planiraju uklanjanje 'nećastivog kaluđera'. U taj plan uključili su se i
vojni vrhovi, kojima se Raspućin takođe ozbiljno zamerio jer se me�ao i u
unapređenja, postavljanja i jo� �to�ta drugo, �to je do tada bilo pravo
isključivo cara i vrhovnog komandanta armije, velikog kneza Nikolaja
Nikolajeviča.
Upravo zahvaljujući velikom knezu, Raspućinovi protivnici
počeli su da utiču na cara da se Raspućin ukloni. Istovremeno su počeli da o
njemu �ire brojne glasine, sve u cilju da ga �to vi�e kompromituju.
Nikolaj II, a
posebno carica Aleksandra, za koju je dokazano da je bila podlo�na ezoteriji
- a mo�da i Raspućinovim metodama uklanjanja grehova, s početka su odlučno
odbijali zahteve za njegovo uklanjanje. Međutim vremenom je car, za koga se
znalo da je podlo�an tuđim uticajima, počeo da popu�ta i jednom prilikom je
saop�tio Raspućinu da bi bilo dobro da se 'za neko vreme skloni sa dvora'.
Raspućin je to odbio sledećim rečima: 'Neću otići, jer
zapisano je da ćete onoga dana kada vi�e ne budem uz vas izgubiti i krunu i
�ivot'.
Tvrdi se da su car i carica, upla�eni ovim , 'zamolili
Raspućina za opro�tenje i vratili su mu sva mesta savetnika, uz molbu da i
dalje ostane sa njima na dvoru'. Od toga trenutka njegova vlast i moć
postaju praktično neograničeni. I ostaće sve do njegovog ubistva.
RASPUĆIN PROTIV RATA
Istorijski
je dokazano da je, nakon neuspelog poku�aja da bude uklonjen sa dvora,
Raspućinov uticaj na cara toliko porastao, da je 'nečastivi monah' direktno
delovao na potpisivanje ili nepotpisivanje sporazuma Rusije sa nizom
zemalja, na pregovore Petrograda sa svetom i na brojne druge odluke vlade. A
ne treba ni spominjati njegov uticaj na smenjivanja
ili postavljanja ministara, generala i drugih visokih slu�benika na dvoru.
Dokazano je da je Raspućinov stav o neučestvovanju Rusije u
ratovima nailazio na �iroku podr�ku naroda, �to je uticalo na dalje jačanje
njegove popularnosti. Tvrdi se da je upravo Raspućin odlučujuće uticao na
Nikolaja II da Rusija 1912. godine ostane po strani tokom balkanskih ratova,
iako je veliki knez Nikolaj Nikolajevič tra�io da se vojnički pomogne borbi
balkanskih naroda.
Slično je poku�ao i dve godine kasnije, na početku Prvog
svetskog rata, ali bezuspe�no. Jer, njegovi protivnici, iključujući i vojni
vrh, tada su na Rapućina izvr�ili atentat. Ranjen je
i sme�ten u bolnicu,
pa nije uspeo da nagovori cara da ostane neutralan.
Kada se oporavio, pred Nikolajem II izgovorio je sledeće
proročanstvo: 'Rusija je u�la u rat suprotno Bo�joj volji, i zbog toga će
skupo platiti. Milioni seljaka ginu u tom ratu, dok generali nastavljaju da
jedu, piju i da se bogate. Krv onih koji ginu neće se prolivati samo među
njima, već će pogoditi i samog cara. Bo�ja kazna biće stra�na'.
Da li je Raspućin u svojim vizijama video Oktobarsku
revoluciju 1917. ili je čak za nju i znao? Da li je video pogubljenje carske
porodica? Tek, sve su se njegove reči obistinile. Jedino �to je Raspućin uspeo kada je Rusija već u�la u Prvi
svetski rat, bilo je da 'obezglavi vojni vrh', uključujući i uklanjanje
samog velikog kneza sa polo�aja vrhovnog zapovednika. Veruje se da je to bio
njegov obračun sa svima onima koji su poku�ali da ga uklone sa dvora i da ga
ubiju.
OSTALA JE VEČNA TAJNA
Naravno,
oni na koje je Raspućin tada udario, nisu ostali bez odgovora. Grupa plemića
i visokih oficira odlučila je da ga jednom za uvek sklone sa lica zemlje.
Odredili su da ga ubije knez Feliks Jusupov.
Ovaj je Raspućina 16. decembra 1916. pozvao na večeru.
Raspući je prihvatio poziv, mada ostaje bez odgovora pitanje kako nije
pretpostavio da mu je pripremljena klopka. Jusupov je hranu namenjenu
Raspućinu otrovao, ali otrov na njega nije delovao. Tada knez, masivnim
svećnjakom, udara u glavu Raspućina, i kada je ovaj pao, ispaljuje mu hitac
iz pi�tolja u glavu.
Telo mu je bačeno u reku Nevu. Dan kasnije,
tvrdi
se da je pronađeno među santama leda. Ali, tvrdi se takođe da to nije bilo
Raspućinovo telo. Otuda i verovanje da je jo� jednom izbegao smrt i da su ga
mnogi jo� često stretali.
A sve do revolucije 1917. pa čak i nekoliko godina kasnije
dok se sekta nije 'ugasila', pripadnici
hista tvrdili su da je Raspućin među njima, kao da je �iv. U prilog ove
tvrdnje ide i činjenica da je lice tela pronađenog u Nevi bilo do te mere
unaka�eno, da je bilo nemoguće sa sigurno�ću trditi da se stvarno radi o
Raspućinu.
Zahvaljujući i tome, mit o 'nečastivom kaluđeru' nastavio je
da �ivi. Ostalo je i dalje pitanje da li je bio svetac, kako su mnogi
verovali, ili čarobnjak, ili obična varalica natprosečne inteligencije.
Neki i danas veruju da je bio veliki vidovnjak čije su se sve
vizije tragično ostvarile. A bilo ih je i koji su verovali da je bio sam -
nečastivi.
JO� DELUJE
U
Carskom Selu, nedaleko od Sankt Petersburga, mesni etnograf Fjodor Morozov
ispričao je za lokalne novine neke nove podatke o nekada�njem zlokobnom
starcu, Grigoriju Raspućinu. Smatrali su ga 'starcem' iako je ubijen kad je
imao samo 45 godina.
Prema izjavama Fjodora Morozova, Raspućinovo telo odvezeno je
u Fjodorovsku sabornu crkvu u Carskom Selu, gde ga je opojao protojerej
Aleksandar Beljajev. Zatim su pokojnika stavili u stakleni sarkofag i
polo�ili ispod oltara kapele 'Virubovski gradić', koju je jo� ranije svojim
sredstvima podigla prilično poznata dvorska dama Ana Virubova.
Kapela je izgrađena 1913. godine. Februarska revolucija
odrazila se i na Virubovski gradić, pa je kapela bila zapu�tena. Studenti
�umarsko-tehničkog fakulteta odneli su starčev sarkofag i na teritoriji svog
fakulteta spalili mumificiranog Raspućina. Virubovski gradić, uskoro je
izgoreo do temelja zajedno sa kapelom.
Etnograf Fjodor Morozov nekoliko puta je poku�avao da snimi
mesto gde je prvobitno bio sahranjen Raspućin, međutim, svaki snimak je
bivao neznao kako 'osvetljen' i nijedna fotografija nije mogla da se
razvije...
Kao da Raspućin i devet decenija posle svoje smrti nekom
silom deluje na tom prostoru...
Vrh strane >>> |