OP�TA
MAGIJSKA SREDSTVA
Hram
Hram, su�tinski, predstavlja Univerzum. To je posebno
"mesto moći", najveće svetili�te ispoljavanja. Tako shvaćen, čitav
makrokosmos predstavlja Hram po sebi, ali isto tako, i čovek shvaćen kao
mikrokosmos, predstavlja Hram za sebe. Ovo je su�tinsko određenje Hrama.
Međutim, Hram je svaki prostor posvećen u svrhu vr�enja magijskog ili
religijskog obreda. Prostor kao takav, simbolički predstavlja Univerzum u
kome se vr�i delo (ritual). Mag prihvata svaki prostor onako kakvog ga
pronađe, tako da on ima određen oblik, ali ipak, u starim spisima je
zapisano: Jedanaest Stupova od kamena ili stene mora� podići u oblik od
četiri u unutra�njem krugu i sedam Stupova u spolja�njem krugu Uglova, kao
mesto Kapije kroz koju se Oni moćno pojavljuju iz Onostrane Praznine.
Ovaj oblik je poznat kao Hram Drevnih, ali samo najveći među magovima su u
stanju da tako oblikuju Hram.
Medutim, mo�e da postoji i određeni izbor prostora, a to se
odnosi na moć i sposobnost maga da pronađe odgovarajući prostor. Ovo se
prvenstveno odnosi na sposobnost prepoznavanja "mesta moći". �ta je
zapravo "mesto moći? To je svako mesto ukr�tanja energetskih tokova, jer
je takvo mesto prirodno sposobno da emanira energiju. Na ovakvom mestu mag
ili sve�tenik, koristi prirodni tok energetskih kretanja bilo za �irenje
sopstvene energije, bilo za sa�imanje spolja�njeg
toka energije. Ovde do izra�aja dolazi sposobnost maga da osteti
pulsiranje zračeće energije na određenom prostoru (radiestezijska
senzibilnost). Ova energetska ukr�tanja mogu biti različita, od ukr�tanja
tokova energije Zemlje (meridijani i paralele) preko podzemnih vodotokova
i drugih podzemnih i nadzemnih energetskih vrtloga, poput rečnih tokova,
izvora vode, jezera, mora, vazdu�nih kovitlaca vetrova (ru�e vetrova), pa
do visinskih tačaka, vrhova brda, planina i stenovitih litica, koje su
sposobne da upijaju i �ire energiju sa kosmičkih ravni. Kakvo će se mesto
odabrati, zavisi isključivo od njegove namene i namere maga da vr�i
određeno delo. Zbog toga, iskusni magovi imaju veći broj svojih
svetili�ta, jer nije moguće u jednom hramu činiti sva dela.
Mag mora da razvije svoju senzibilnost do
hipersenzibilnosti, kako bi ne samo osećao (detektovao) energetske tokove
i vrtloge, zarad pronala�enja "mesta moći", već i zbog pronala�enja mesta
na kome će �iveti i raditi sve druge poslove. Ova sposobnost omogućava
besprekornost u radu sa energijama uop�te, i bez nje nije moguće učiniti
ni jedno valjano magijsko delo.
Najbolja "mesta moći", mesta sa sna�nim energetskim
vrtlozima, su ona u prirodnom okru�enju, ambijenti koji je priroda sama
stvorila: vrela, rečne uvale, useci, tesnaci, klisure, kanjoni, pećine,
vrhovi brda i planina, litice, mala ostrva (rečna, jezerska ili morska).
Na ovakvim mestima je moguće izgraditi hram za trajnu upotrbu ili
privremenu, u svrhu vr�enja jednog ili vi�e rituala. Isto tako, izuzetna
mesta moći su stare građevine, ru�evine ili ostaci utvrđenja, zamkova, a
posebno hramova. Naravno ukoliko su ove građevine očuvane u smislu svoje
funkcionalnosti, to je bolje. Sve drevne građevine podizane su na "mestima
moći". Stari graditelji su se koristili ra�ljarstvom (radiestezija) za
pronala�enje pogodnih mesta. Ne retko su u ovu svrhu kori�ćene i
�ivotinje, kao veoma moćni detektori mesta sa povoljnim energetskim
vrtlozima. Čak i obični ljudi su koristili ove metode za određivanje mesta
na kome će graditi svoje kuće. Obično bi pustili na otvoren prostor stado
ovaca, koza, goveda ili konje da sami po svom
instinktu pronađu mesto gde će prenoćiti. Čovek bi tada to mesto obele�io
i potom na tom mestu gradio svoju kuću.
Potrebno je naglasiti da mag ne sme odabrati mesto za svoj
hram koje je u upotrebnoj funkciji od strane drugih ljudi, ili su u
pitanju atratktivne turističke destinacije i mesta na kojima se ljudi
okupljaju. Hram mora biti nepovredivo mesto kojem samo mag pristupa i oni
koje on dovede. Zbog toga su najbolja mesta napu�tene lokacije u divljini
i pustarama u koje ljudi ne zalaze. Takođe, treba napomenuti da u
naseljenim mestima, koja potiču iz starog i srednjeg veka, postoje
izgrađene katakombe i lagumi. Ovo su takođe odlična mesta za magijske
rituale, ukoliko su izolovana i drugi ih ljudi ne posećuju. Groblja su
takođe sna�na "mesta moći", naročito velike stare grobnice, ali na ovakvim
mestima se rade samo rituali prizivanja bića iz sveta mrtvih i
ostvarivanja drugih namera u svetu mrtvih. Groblje za ovu namenu mora biti
staro groblje, mesto na kojem najmanje dvanaest ciklusa Sunca (dvanaest
godina) niko nije sahranjivan.
Fotografije koje slede su samo mali prikaz izgleda nekih
mesta moći, koje mogu poslu�iti kao dobra ilustracija izgleda "mesta
moći".
(Klikni na sliku da uveća� prikaz)






Iskusni mag sa istančanom hipersenzibilno�ću će i samo posmatranjem ovakvih ili
sličnih fotografija osetiti pulsiranje zračeće energije. Aspiranti koji su tek
zakoračili na Stazu Znanja će morati da neguju svoj osećaj za do�ivljavanje
energije. Zato će odmah po izvr�enoj samoinicijaciji krenuti u potragu za svojim
mestima moći. Zadr�avaće se na njima izvesno vreme u nastojanju da oseti
zračenje energije, da kroz sa�ivljavanje sa okru�enjem razotkrije njegovu snagu
i moć. �to vi�e otkrivenih "mesta moći" sa različitim energetskim nabojima, veće
su garancije uspe�nog rada.
Mag je uvek u potrazi za "mestima moći". Svaki prostor ili mesto koje se kroz
intuitivnu percepciju učini primamljivim, treba magijski ispitati, boravkom na
tom mestu i energetskim stapanjem. Takođe, od pomoći mo�e biti i radiestezijska
ve�tina upotrebe viska i ra�lji, kako za samo otkrivanje "mesta moći", tako i za
detektovanje vrste i inteziteta energetskog zračenja. Traganje spada među
najveće magijske vrline, ne samo u prostornom smislu, već i svakom drugom.
Naravno, sve ovo podrobno treba opisati u svom Magijskom Dnevniku i čak
napraviti mapu sa svim otkrivenim mestima moći. Povezivanjem ovih tačaka na mapi
moguće je dobiti svojevrstan sigil, koji bi mogao postati lični za�titni
energetski Pečat. Na slikama koje slede, prikazane su mape sa ucrtanim tačkama
"mesta moći" koje povezane daju sigil magijske prostorne za�tite. Na prvoj slici
je prikaz koji obuhvata �iru teritoriju (centralna i istočna Srbija), a na
drugoj je prikaz u�eg gradskog jezgra (Beograd).

Često
se postavlja pitanje da li Hram mo�e biti napravljen u kući ili stanu? Mo�e, ali
nije preporučljivo. Treba napomenuti da Hram ne sme biti napravljen u okviru
prostora (sobe) u kojoj se boravi ili spava, iako je ovo vrlo česta praksa među
aspirantima na zapadu. Oltar postavljen na ovakav način je nefunkcionalan,
naročito ako u taj prostor ulaze drugi ljudi. Time se obesvećuje su�tina Hrama i
on u energetskom smislu postaje prljav i neupotrebljiv. Ukoliko je mag u
mogućnosti da odvoji u svojoj kući posebnu sobu i posveti je kao svoj Hram, u
taj osvećen prostor ne sme dozvoliti ulazak neiniciranima. Ni sam mag u svoj
Hram ne ulazi ne pripremljen, niti ako neće vr�iti obred.
Hram pripremljen u okviru kuće ili stana ima ograničene mogućnosti i koristi se
samo za male rituale či�ćenja, posvećenja, konteplativno čitanje Svetih Knjiga,
meditaciju i obrede Zahvalnosti. Ne preporučuje se rad na prizivanju entiteta u
ovakvom Hramu, jer se retko koji Duh hoće pojaviti u prostoru u čijoj blizini
ima drugih ljudi, naročito ako je u pitanju stambena zgrada u kojoj ima ljudi
ispod, iznad i oko posvećenog prostora. Takođe, čest je slučaj da mag ili
aspirant imaju kućne ljubimce, te je stoga va�no napomenuti da se u posvećen
prostor ne smeju uvoditi �ivotinje jer bi i na taj način Hram bio obesvećen.
Izuzetak su određeni posebni rituali koji se vr�e uz prisustvo neke od
�ivotinja, ali takva �ivotinja se smatra saveznikom u magijskom delu.
Vrh
Magijski Krug
U svim Grimoarima i drugim magijskim spisima se ka�e da,
kada priziva ili zaziva neko biće, mag mora stajati u Magijskom Krugu.
Za�to je to tako, skoro da nigde nije zadovoljavajuće obja�njeno. Magijski
Krug, isto kao i Hram, predstavlja simbolički prikaz makrokosmosa i
mikrokosmosa, odnosno, savr�enog čoveka. On predstavlja Večnost, koja nema
ni početka ni kraja. Prema tome, Magijski Krug je simbolički izraz
Beskonačnog, izraz Bo�anstva u svim Njegovim vidovima, onakvog kako ga
mo�e shvatiti pravi adept, onako kako ga savr�eni mag
mo�e do�iveti.
Magijski Krug ne sme biti suvi�e mali, kako ne bi sputavao
kretanje, niti sme biti suvi�e veliki, kako mag ne
bi morao prelaziti velika rastojanja. Kada je krug iscrtan i posvećen,
mag ne sme da ga napu�ta, čak ne sme ni da se
naginje preko njega, inače će ga uni�titi neprijateljske sile koje se
nalaze izvan kruga.
Magijski Krug mo�e biti različitih geometrijskih oblika
(petougao, �estougao... desetougao... i slično),
ali je uobičajeno da to bude krug. Krugom mag
potvrđuje svoju poistovećenost sa Beskonačno�ću. Krug je simbol potpune
uravnote�enosti Magijskog Dela jer su sve tačke oboda kruga podjednako
udaljene od centra. Na ovaj način mag potvrđuje
ograničenje koje proističe iz njegove posvećenosti Velikom Delu.
U centar Magijskog Kruga je sme�ten Oltar u obliku kocke.
Krug i Oltar predstavljaju jedinstvo subjekta i objekta, koje se
simbolički mo�e opisati i kao �enski i mu�ki polni organ spojeni u
mističnom zanosu, iz kojeg se rađaju svi pojavni oblici manifestacije
Velikog Dela. Ovo je su�tinska priroda Magijskog Dela i zbog toga je
kori�ćenje ovih simbola u stara vremena podrazumevalo obo�avanje
genitalija i seksualnog čina, a �to je i pripisivano mudracima svih
vremena i podneblja.
Magijski Krug simboli�e Bo�anstvo u
Njegovom savr�enstvu. Kada mag stane u sredi�te
Magijskog Kruga, tim činom ostvaruje kontakt sa Bo�anstvom. To je kontakt
sa makrokosmosom u najvi�em nivou svesti maga.
Stajanje u centru Magijskog Kruga je ekvivalentno, u čovekovoj svesti,
jedinstvu sa Univerzalnim Bo�anstvom. Magijski Krug nije samo energetska
granica za za�titu od ne�eljenih negativnih uticaja, već se tim svesnim i
duhovnim kontaktom sa Bo�antvom posti�u sigurnost i nepovredivost. Mag
koji stoji u sredi�tu Magijskog Kruga za�tićen je od svakog uticaja, bez
obzira da li se radi o dobrom ili lo�em, jer on sam simboli�e Bo�anstvo u
Svemiru. Mag, dok stoji u sredi�tu Magijskog Kruga, predstavlja Bo�anstvo
u mikrokosmosu, On u potpunosti upravlja, kontroli�e i vlada bićima
Svemira.
Kada stane u sredi�te Magijskog Kruga, mag mora biti
svestan da on, u tom trenutku, simbolički predstavlja Najvi�eg Boga i
Beskonačnost. Bez ovakve svesnoti on ne bi mogao da izvr�i uticaj ni na
jedno biće. Mag je u svom Krugu, potpuni magijski autoritet kojem se svi
Duhovi moraju apsolutno povinovati. Njegova volja i naredbe koje daje
bićima su ekvivalentne volji i naredbama Beskonačnog Bo�anstva, i zbog
toga su bezuslovno po�tovane od strane bića koje je mag
prizove. Ako mag, za vreme rituala nema ispravan
stav prema svojim delima, on sebe spu�ta na nivo �arlatana, koji samo
opona�a ritualnu praksu i nema istinski kontakt sa ni sa Bogovima, niti
drugim ni�im bićima. Tada njegov autoritet biva prilično sumnjiv u svesti
bića Onostranog. Čak i ako uspe da prizove nekog Duha, bio bi u opasnosti
da izgubi kontrolu nad takvim bićima, ili, da stvar bude jo� gora, oni bi
mu se mogli narugati i odbiti da postupe po naredbi. Naravno, postoji, u
ovom slučaju, i niz drugih ne�eljenih i nepredvidivih iznenađenja i
pratećih pojava s kojima bi se mogao suočiti, naročito ako su uključene
negativne sile.
Kakav Magijski Krug treba da bude? �ta on sadr�i? Da li i
�ta treba da bude ispisano u Krugu? Ovo su pitanja na koja je nemoguće
dati jedinsten odgovor, jer kako će se Magijski Krug oformiti zavisi od
zrelosti i ličnog stava maga. Slika Magijskog Kruga
pomoću koje se Bo�anstvo izra�ava unutar Kruga, stvar je individualne
magijske koncepcije. Prvenstveno, to zavisi od sistema magijske prakse
koju mag upra�njava. Postupak koji sledi
istočnjački mag, kada oblikuje Magijski Krug, ne
mo�e koristiti zapadnjačkom magu, jer su njegove
ideje Bo�anstva i Beskonačnog sasvim različite od ideja maga
sa Istoka. Ako bi zapadnjački aspirant iscrtao Magijski Krug prema
uputstvima nekog od istočnjačkih sistema, sa svim Bo�anskim imenima koja
pripadaju istočnjačkoj praksi, taj Krug bi bio nedelotvoran i potpuno
li�en svoje svrhe. Mag ne sme nikada iscrtavati magijski krug prema bilo
kojem drugom magijskom sistemu, osim onom čiju praksu ritualne magije
sledi. Oblikovanje Magijskog Kruga zavisi od ličnih ideja i stavova
maga i njegove lične percepcije Bo�anstva i
Njihovih Imena. To je razlog za�to istinski mag
neće nikad iscrtavati Krug, vr�iti obrede, ili slediti uputstva o obrednoj
magiji sa kojom se on sam nije poistovetio u njegovoj ličnoj praksi.
Magijski Krug mora biti iscrtan u potpunoj saglasnosti sa
�ivotnim pogledima i duhovnom zrelo�ću maga. Ovde
je potrebno veliko znanje i potpuno izgrađena svest o Harmoniji Svemira i
njenoj tačnoj hijerarhiji Duhova. Veliki mag mo�e,
ako �eli i ako to okolnosti dozvoljavaju, ucrtati u svoj Magijski Krug
znake koji predstavljaju čitavu hijerarhiju Svemira i tako doći u kontakt
sa celokupnim Svemirom čime će mnogo br�e i sna�nije probuditi svoju
svest. Ako je potrebno, mag mo�e oformiti nekoliko
Krugova unutar Kruga na određenoj međusobnoj udaljenosti da bi ih
iskoristio za konstruisanje hijerarhije Svemira u obliku Bo�anskih Imena i
Imena Duhova i drugih Sila.
Pre nego �to se pristupi oblikovanju Magijskog Kruga, mora
se duhovno i mentalno usredsrediti kroz meditaciju i kontemplativno se
mora razmotriti ukupna koncepcija Magijskog Kruga i njegove Bo�anske
emanacije. Mag mora da zna Bo�anska Imena i Njihove simbolične znake
Bo�anskih osobina i Moći. Ovo podrazumeva po�tovanje svih analogija i
poznavanje korespondencija koje odgovaraju Moći o kojoj se radi, kao �to
su znakovi, brojevi, boje i pravci usmerenja. Ukoliko oblikovanje
Magijskog Kruga ne bi bilo vr�eno na ovaj način, moglo bi se dogoditi da
se u svesti aspiranta pojavi jaz, zato �to nije predstavio Svemir ili
Bo�anstva u Njihovim potpunim analogijama. U ovako oblikovanom Magijskom
Krugu mag će biti sposoban da svoju svest dovede u
potpuni sklad sa Svemirom, sa Univerzalnom Sve�ću. Jedino Adept je
sposoban da pronađe odgovarajuće stanje uma u sasvim običnom Magijskom
Krugu. Čak i ako Krug uop�te nije iscrtan, Adept će delovanjem svoje
mentalne energije formirati Magijski Krug, i sasvim će biti siguran da taj
Krug, u čijem centru on stoji, predstavlja Svemir, na koji on treba
da deluje.
Aspiranti moraju da shvate da �to vi�e čitaju, �to je veći
njihov intelektualni potencijal i veće znanje koje poseduju, da će i
njihov ritual bivati sve slo�eniji, kao i Magijski Krug sve kompleksniji.
Znanje je ovde neophodno da bi se obezbedila dovoljna potpora sopstvenoj
duhovnoj svesti, a to će zauzvrat omogućiti lak�i kontakt sa celokupnim,
Svemirom u sredi�tu Kruga.
Magijski Krug se mo�e iscrtati na razne načine koji
odgovaraju okolnostima, preovlađujućoj situaciji, nameni i mogućnostima,
bez obzira da li slede jednostavan ili vi�eobrazni (kompleksan)
hijerarhijski sistem. Kada se radi na otvorenom prostoru, za iscrtavanje
Kruga po tlu mora se koristiti magijsko oruđe, bode� ili mač. Kada se radi
u zatvorenom prostoru krug na podu se mo�e iscrtati parčetom krede, a ako
je Hram izgrađen kao trajno Svetili�te, na podu Hrama se Magijski krug
iscrtava postojanim bojama. Idealan način je i krug koji je na�iven ili
izvezen na komadu svile ili drugog prirodnog tkanog materijala, jer takav
krug se mo�e polo�iti kako u zatvorenom prostoru, tako i na otvorenom, u
prirodi. Idealan je za privremene i povremene Hramove, lako prenosiv i
zahvalan u smislu u�tede vremena jer se ne mora uvek iznova fizički
formirati. Treba voditi računa da Krug bude dovoljno �irok da se
mag u njemu mo�e slobodno kretati. Kada se iscrtava
Krug, najva�niji su odgovarajuće stanje uma i puna koncentracija. Ako bi
se krug povlačio bez potrebne koncentracije, to bi bio krug, ali ne bi bio
magijski. Magijski Krug koji je trajno urađen na podu ili na komadu platna
mora se uvek pre svakog obreda ponovo, simbolično, opisati ka�iprstom
desne ruke, magijskim �tapom ili nekim drugim magijskim oruđem (mač,
bode�), ne zaboravljajući pri tom uvek nu�nu koncentraciju, meditaciju i
kontemplativno stanje duha. To znači da je mag
sasvim svestan da krug ne povlači magijsko oruđe, već Bo�anska Sila koje
to magijsko oruđe simboli�e. Isto tako mora biti svestan da nije on taj
koji iscrtava Magijski Krug u trenutku usredsređenja, već da to čini
Bo�anski Duh koji vodi njegovu ruku i magijsko oruđe da opi�u Krug. Zbog
toga, pre oblikovanja Magijskog Kruga treba kroz meditaciju tra�iti i
uspostaviti svesni kontakt sa Beskonačno�ću, sa Bogovima i sa Sveumom.
Kroz meditaciju mag dosti�e
svesnost Duha i spoznaju kako da svesno deluje kao Duh. Zbog toga
magu nije te�ko da shvati da ne on, već Bo�anski
Duh u svim Njegovim uzvi�enim dejstvima povlači Magijski Krug koji
mag �eli oformiti. Zbog toga, u svetu Nevidljivog
ovo dvoje nije isto, jer iako dve osobe mogu fizički činiti istu stvar,
onaj koji ne poseduje neophodnu magijsku zrelost, neće nikad biti u stanju
da opi�e pravi Magijski Krug.
Magijski Krug ima vi�estruku namenu. Najče�će se koristiti
kao za�titno sredstvo protiv nevidljivih uticaja. On se ne mora uvek
iscrtavati na tlu. On se mo�e opisati u vazduhu nekim magijskim oruđem,
poput magijskog mača ili magijskog �tapa, a ako se pri ruci ne nalazi
nikakvo magijsko oruđe, krug se mo�e opisati prstom ili celom rukom pod
uslovom da je Mag potpuno svestan univerzalne osobine takve za�tite.
Magijski Krug se mo�e oblikovati i kao umna slika (imaginacija). Dejstvo
ovakvog Kruga se projektuje na mentalnom nivou na Zvezdanoj (Astralnoj)
ili Eteričnoj Ravni, a indirektno i u ovom materijalnom svetu, �to zavisi
od stepena i snage takve imaginacije i projekcije. Magijski Krug se mo�e
opisati i kroz rituale Magije Privlačnosti (Magnetizma) i to
nagomilavanjem (akumulacijom) elemenata, ili zgu�njavanjem (kondenzacijom)
svetlosti. Kada se praktikuje proterivanje (egzorcizam), ili prizivanje
(invokacija) bića po�eljno je da oko centra kruga, u kojem
mag treba da stoji, postoji jo� jedan manji krug ili pentagram sa
jednim krakom usmerenim na gore, dakle simbolom koji predstavlja čoveka.
Tokom obreda prizivanja mag ne sme
napu�tati Krug, �to, u magijskom smislu, ne označava ni�ta drugo do da se
ta svest o, ili kontakt sa Sveumom, (makrokosmosom), ne sme prekinuti. Mag
u toku svog obreda pomoću Magijskog Kruga i sa prizvanim bićima koja stoje
ispred njega, ne sme iskoračiti iz Kruga ni svojim fizičkim telom, sve dok
ne zavr�i ritual i otpusti prizvana stvorenja.
Primere Magijskog Kruga ovde nije potrebno spominjati, jer
na osnovu ovoga �to sam rekao, na svakom je da sada primeni ovde data
uputstva i u skladu sa sopstvenim sistemom koji praktikuje. S tim �to ću
napomenuti najva�niju stvar, a to je kontakt ostvaren kroz meditaciju i
imaginaciju, odnosno veza sa svojim Bogom, bez koje Mag neće biti u stanju
da uđe u Krug i počne raditi u njemu.

Na slici je prikazana skica izgleda
univerzalnog Magijskog Kruga sa iscrtanim spolja�njim i unutra�njim krugom
u koji je upisan pentagram, Znak na�e Rase, simbol čoveka, koji je na
jeziku drevnog Sumera nazvan imenom Arra.
Vrh
Magijski Trougao
Magijski Trougao je simbol manifestacije svega �to je
stvoreno. Bez spoznaje simbolizma Magijskog Trougla
i svih drugih magijskih sredstava, magijski obredni rad ne bi bio moguć.
Svi grimoari i drugi ritualni spisi o prizivanju i proterivanju obavezuju
da mag radi sa Magijskim Trouglom kako bi video da
se prizvani Duh, svojom su�tinom i moćima manifestovao. Otelovljenje
(manifestacija) Duha u Trouglu je samo jedan od vidova Obredne Magije.
Nijedan Duh se neće u potpunosti manifestovati sve dok mag
ne spozna ukupni simbolizam Magijskog Trougla. To znači da mora imati
potpuni uvid u Magiju Brojeva, a posebno u tajnu broja Tri, koji je
neodvojiv od simbolike Trougla. �to je veća spoznaja svih analogija
mističnog broja Tri, mag će prodreti u dublju
spoznaju simbolizma Magijskog Trougla kojeg iscrtava, a prizvani Duhovi će
se lak�e manifestovati.
Tri je savr�en broj. On u sebi sadr�i potpunost: početak,
sredinu i kraj. Mnoge religije su iskoristile ovu činjenicu i brojem tri
predstavile svog Boga u vidu Svetog Trojstva. Prema indijskoj religiji i
filosofiji svet je stvoren u znaku tri Boga, Brame Boga Tvorca,
Vi�nua Boga Odr�avatelja i �ive Boga
Ru�itelja. U Hri�ćanstvu su to Otac, Sin i Sveti
Duh. Ni grčko-rimska antička religija ne zaostaje u tom pogledu. Jupiter
(Zevs) je gospodar Neba, Neptun vlada morem, a Pluton podzemnim svetom.
Sva Trojica imaju trojne simbole, Jupiter tri baklje, Neptun trozubac,
a Pluton troglavog psa. Tri je broj ekspresivnosti, intelekta i intuicije
i potpunog uvida. To je broj konačne manifestacije, pa u tom smislu treba
sagledavati i simbolizam Magijskog Trougla.
Trougao je vizuelni prikaz trodimenzionalnog sveta kojeg
opa�amo svojim čulima, ali isto tako, Trougao simbolički predstavlja tri
pojavna sveta: fizički, astralni i Eterični. Svaka moć koju treba
projekcijom manifestovati u fizički svet mora proći kroz ove tri Ravni
postojanja. Magijski Trougao je uvek iscrtan sa vrhom na gore čime
označava da se dve sile projektovane iz vr�ne tačke nalevo i nadesno
zavr�avaju na liniji koja predstavlja njihovu granicu. Ako posmatramo
sliku dve razilazeće linije kao celinu, videćemo dve univerzalne sile:
pulsirajuću zračeću energiju (elektricitet) i silu privlačenja
(magnetizam), koje se spajaju donjom linijom. Ovo je su�tinska simbolika
celokupne manifestacije, simbolika uzročne pojavnosti sveta. Astrolo�ki
posmatrano, ekvivalent broja Tri je Vrhovni Bog Jupiter (Zevs, Perun,
Marduk), Gospodar ukupne pojavnosti manifestovane kroz mističnu trojnost u
sve tri Ravni postojanja. U Eteričnom svetu broj Tri simboli�e volju,
osećanja i intelekt, u Astralnom svetu simbolički predstavlja
moć, zakon i �ivot, a u fizičkom svetu predstavlja, Plus (elektricitet),
Minus (magnetizam) i Nulu (neutralizacija). Na nivou atoma, kao osnovne
jedinice građe svake pojavne stvari u fizičkom svetu, to su Elektron,
Pozitron i Neutron. Tako se Trougao sa svojom saobrazno�ću odra�ava u
svemu i na svakom planu postojanja, jer su ove Tri Sile početak svega �to
je ikad stvoreno, uzrok svega �to postoji i uzrok svemu �to će nastati.
Svaki mag mora spoznati da je Magijski Trougao
(jednakostranični trougao) po savr�enosti, odmah iza Magijskog Kruga.
Magijski Krug je simbol Beskonačnosti, a ne manifestacije.
Zbog toga je magu potreban i Magijski Trougao koji
simboli�e manifestaciju da prizvao bilo kojeg Duha, Moć ili Silu. Zapravo,
mag bi mogao prizvati Duha ili Moć, ali oni se neće
manifestovati. Krug je najva�niji bezgranični dijagram kroz koji se stupa
u kontakt sa bilo kojim bićem, a trougao je najva�niji dijagram sa
granicom, osnosno prostornim simbolom, u koji se to biće mo�e
projektovati. Magijski Trougao treba da bude dovoljno �irok da bi imao
dovoljno prostora za manifestaciju prizvanog Duha ili prizvanu i
projektovanu moć. Mag uvek mora biti utvrđen u svojoj Volji i time siguran
da je Duh kojeg je prizvao u Trougao pod njegovom punom kontrolom i
potpuno svestan da dok stoji u sredi�tu Kruga predstavlja univerzalnu
Bo�ansku Silu. Kada je mag u potpunosti
samosvestan, nijedan Duh koji je prizvan u Trougao neće napustiti Trougao
mimo magove izričite dozvole.
Magijski Trougao se iscrtava ili pravi na isti način kao i
Magijski Krug. Kada se radi na otvorenom prostoru Trougao se iscrtatava
magijskim oruđem kao �to su magijski mač ili bode�. Ako je Krug izvezen na
komadu platna, onda se na isti način mora napraviti i Trougao. Trougao se
isto kao i Krug mora obrazovati magijski, dakle, ne sa sve�ću rada
fizičkom rukom, već sa sve�ću da se iscrtava sa Eterične i Astralne Ravni.
Sam, fizički formiran Trougao neće proizvesti nikakvo dejstvo niti će
imati bilo kakvog uticaja na Duha koji se priziva. Mag se prepu�ta meditaciji
tako �to kroz Trougao posti�e stvaranje �eljenog Duha. Mag pri samom
crtanju Trougla treba da je u svojoj svesti, samoidentifikovan sa Sveumom,
a to stanje će izazvati meditiranjem ili imaginacijom, tako da Trougao ne
oblikuje mag, već Bo�anstvo. Trougao mo�e biti, kao
i Krug, privremen za jednu određenu obrednu radnju, ili trajnog karaktera
za potrebe stalnog magijskog rada u Hramu. Za trajni Magijski Trougao,
linije se povlače svaki put pre ponovne upotrebe nekim od magijskih oruđa
da bi Trougao energetski o�iveo.
Pečat Duha koji se priziva, postavlja se u sredi�te
Trougla, čime se izra�ava Njegovo simboličko značenje. Dakle, Magijski
Trougao je dijagram koji slu�i da dovede maga u
kontakt Duhom, ili projektovanom Moći koju �eli upotrebiti. Osnovni je
cilj, da prvo stupi u kontakt sa Duhom, a potom da ga prizove iz
makrokosmosa u na� pojavni svet da bi mogao da utiče na tog Duha tako da
mo�e ostvariti �eljeno dejstvo na na� svet. Sve ovo proizvodi
magova Volja. Duh kojeg je mag
prizvao delovaće na Eterični, Astralni ili fizički svet onako kako to
mag zapoveda.
Svaki Duh će delovati samo na onom planu na koji je prizvan
i u kojima je zgusnut (kondenzovan), odnosno manifestovan. To znači da ako
je Duh projektovan u Eteričnu ravan, on neće biti u stanju da utiče na
fizički svet, već će delovati samo u Eteričnom svetu. Isto va�i i za
Duhove prizvane u Astralni ili fizički svet. Posebnim magijskim ritualima
je moguće proizvesti i interaktivno delovanje Duha ili prizvane Moći sa
Eterične ravni na sva tri plana postojanja, a sa Astralne ravni u
Astralnom i na�em pojavnom svetu.
Vrh
Oltar
Oltar je svako posvećeno mesto ili stvar za dr�anje
ritualnih oruđa koji se koriste u Magijskom Krugu. Mo�e biti posebno
napravljen kao hramski oltar oblika kocke čija je du�ina osnovice kvadrata
određena visinom od poda do lakta maga, mada ova dimenzija mo�e i
izra�avati neku od proporcionalnih kosmičkih dimenzija, pri čemu treba
voditi računa da visina ne pređe visinu magovog lakta.
Postoje dve vrste oltara. Prvi je Oltar zazivanja i nalazi
se u sredi�tu Hrama. Drugi je Oltar zahvale i on je uvek zidni oltar,
odnosno prislonjen uz zid Hrama, uglavnom na severnoj strani, ali mo�e se
po potrebi preme�tati i na druge strane sveta. Ako ne postoji posebno
napravljen oltar zahvale mo�e poslu�iti i običan sto, privremeno
pripremljen za svrhu vr�enja obreda. Oltar zahvale je uvek presvučen
pokrovom od crnog ili belog platna, ili kombinacijom oba.
Oltar predstavlja čvrstu osnovu rada, nepomičnu Volju Maga,
kao i Zakon pod kojim on radi. Na oltaru se čuva sve, jer sve podle�e
Zakonu. Zbog toga je i konstruisan kao savr�ena kocka, koja simbolički
predstavlja Čistu Volju.
Oltar treba da bude napravljen od fine ebanovine ili
hrastovog drveta kako bi predstavljao nepokolebljivost i strogost Zakona.
U ovom smislu, drevni Hramovi su imali oltar isklesan od kamena, odnosno
jednog komada stene.

Oltar isklesan iz jednog komada stene
Sto od najfinijeg drveta kao oltar

Oltar tesan iz jednog komada ebanovine
Oltar presvučen te�kom
purpurnom svilom
Vrh Oltara je u stara vremena bivao pozlaćen, izlivanjem
tečnog zlata na gornju povr�inu kamenog oltara i na tom pozlaćenom delu je
bila ugravirana figura Svete �rtve, ili prikaz makrokosmosa, odnosno Pečat
Nebeskog Kraljevstva u zavisnosti od namene Hrama.
Na donju stranu oltara je uvek bio ugraviran Pečat Bezdana,
ili Podzemnog Kraljevstva. Pečat na donjoj strani koja stoji na tlu,
ostaje skriven od očiju, ali njegove energetske vibracije osećaju sva bića
Bezdana.
Strane Oltara su oslikane ili izgravirane tablama elemenata
i Pečatima Svetih elementalnih Kraljeva, jer oni čine sintezu sila
Prirode. I ne treba zaboraviti da je oltar u Hramu uvek strogo orijentisan
po osama Istok-Zapad, Sever-Jug. Najlak�e je oltar
napraviti tako �to se najpre napravi �est ploča od drveta u obliku
kvadrata prema određenioj razmeri. Ploče potom iscrtati ili izrezbariti
pečatima i spojiti drvenim klinovima i prirodnim lepkom za drvo (tutkalo). Na slikama koje slede dat je prikaz �est drvenih ploča sa pečatima prema drevnom sumerskom učenju.

Ploča za vrh oltara sa pečatom
prizivanja
Ploča za dno oltara sa pečatom Bezdana

Ploča za severnu stranu oltara
Ploča za istočnu stranu oltara

Ploča za ju�nu stranu oltara
Ploča za zapadnu stranu oltara
O svemu ovome treba mnogo voditi računa, jer ne treba
zaboraviti da oltar, kao i celokupan Hram, predstavljaju volju
maga, njegove sposobnosti, re�enost i odlučnost.
Na slikama koje slede nalaze se razni
primeri oltara zahvale.

Zidni oltar zahvale u ritualnoj magiji

Zidni oltar zahvale
u �amansko ve�tičarskoj tradiciji

Moderni oltar
u vikanskoj tradiciji
Vrh

Hram Drevnih
Hram mora da bude oličenje Magovog poznavanja Zakona
Prirode, jer su to zakoni po kojima on dela.
Geometrijski oblik Hrama treba da odrazi na simbolični
način neke od kosmičkih razmera. Na primer, mo�e se uzeti proporcionalna
razmera Zemljinog prečnika, prečnika Sunca, Meseca ili neke druge planete,
va�ne u magovom radu, ili mo�da neko od kosmičkih rastojanja. Mag mo�e
celokupan izgled Hrama urediti tako da on proporcionalno predstavlja sliku
Svemira, jer Hram jeste simbolični odraz makrokosmosa.
Svaki Mag treba da napravi svoj sopstveni sistem
simboličnog predstavljanja makrokosmosa i mikrokosmosa, pri čemu ne treba
da se ograničava samo na kosmičke razmere, već mo�e pronaći i neki lični
odnos koji će izraziti kroz generalnu sliku konstruisanog Hrama. Celokupan
Hram predstavljaja svojevrstan Pečat Maga, generalnu sliku kroz koju on
dela. To je ono �to vide i osećaju sva bića.
Hram Drevnih, ovde prikazan, simbolički je predstavljen
prema opisu iz Sumerske Knjige Mrtvih
Jedanaest Stupova od kamena ili stene mora� podići u
oblik od četiri u unutra�njem krugu i sedam Stupova u spolja�njem krugu
Uglova, kao mesto Kapije kroz koju se Oni moćno pojavljuju iz Onostrane
Praznine. Prvo će� podići svoja četiri glavna kamena i isti će odrediti
pravce četiri vetra dok duvaju kroz njihove sezone. Ka Severu postavi
kamen Velike Hladnoće koji će oblikovati Kapiju zimskog vetra re�ući pri
tom znak Zemljanog Te Tea (Bik).

Na Jug u razmaku od pet koraka od kamena Severa, podići
će� kamen Svirepe Toplote, kroz koji letnji vetar duva i napravi nad
kamenom znak Vatrenog A�rua (Lav).

Kamen kovitlajućeg vazduha postavi na Istok gde se rađa
Prva Ravnodnevica i ure�i znak Vazdu�nog Mulugule (Vodolija).

Kapiju Razularene Bujice postavi na zapadnu
najunutarnjiju tačku, pet koraka od istočne, gde Sunce umire uveče i krug
noći se vraća. Na kamenu načini Znak lika Akrabue čiji rep dose�e do
zvezda (�korpija).

Stavi sedam kamenova Onih �to lutaju nebesima (Sunce,
Mesec i pet planeta), spolja, oko ova četiri i kroz njihove različite
uticaje moći će� da sakupi� svu Moć koja se poka�e. Na Sever iza kamena
Velike Hladnoće postavi prvo kamen Niniba (Saturn) na razdaljini od tri
koraka. Nakon �to ovo uradi� postavi na svoja mesta, na istoj razdaljini i
ostale kamenove Marduka (Jupiter), Neboa (Merkur), Nergala (Mars), I�tar
(Venera), �ama�a (Sunce) i Sina (Mesec), obele�avajući svaki sa njegovim
Znakom. U centru tako izgrađenog Hrama postavi Oltar Velikim Drevnima i
zapečati znakom Jog Sotota i Moćnim Imenima Azagtota, Kutulua, Hastura,
�ub Nigurata i Niarlatotepa. Ovaj Hram biće Kapija kroz koju ćes pozivati
Njih koji su izvan čovekovog vremena i prostora...

Na slici: Znak
Jog Sotota sa Moćnim Imenima Azagtota,
Kutulua, Hastura, �ub Nigurata i Niarlatotepa
Hram Drevnih u svom prirodnom obliku i
veličini zahteva veliki prostor. Zemlji�te bi trebalo biti najmanje 2 ara
(200m�), a i sama izgradnja
Hrama zahteva i izvesnu finasijsku potporu. Samo
najveći među magovima su u stanju da tako oblikuju i
izgrade svoj Hram.

Na slici: Upro�ćen 3D prikaz
izgleda Hrama Drevnih, veličine 100 metara kvadratnih
Sledi skica osnove magijskog Hrama koja
sadr�i Magijski Krug (unutra�nji i spolja�nji), Magijski Trougao i Oltar.
Ova skica je univerzalna osnova na kojoj treba graditi sopstveni Hram.
Veličina mo�e biti i proporcionalno manja od prirodne veličine Hrama
Drevnih, ali treba voditi računa o tome da se u Krugu (unutra�nji krug)
mag mo�e komotno kretati kako bi uspe�no obavio svoje obredne radnje.
