Stranice

 

  Naslovna

  Baragnir Zag Nehar

  Sveta Magija

Knjiga I - Ogledalo Du�e

Sadr�aj

Predgovor

Put u zemlju Kutu

SVETE KNJIGE

SVETA MAGIJA

OGLEDALO DU�E

UMEĆE �IVOTA

MAGIJSKA PRIPREMA

Prvi deo

Ime i Pečat

Slova i stepeni Zodijaka

Drugi deo

Magijska sredstva

Op�ta magijska sredstva

Hram

Magijski Krug

Magijski Trougao

Oltar

Hram Drevnih

Treći deo

Lična magijska sredstva

Magijski Dnevnik

Pravljenje Knjige

Čuvanje i upotreba

Četvrti deo

Magijska Odora

Magijski opasač

Magijska kapa

Magijske rukavice

Magijski �tap

Peti deo

Magijski Mač

Magijsko Koplje

Magijska Kruna

Naprsnik

Brojanica

Zavetni Kovčeg

Magijski Kovčeg

�esti deo

Oltarska sredstva

Bode�

Pehar

Pentakl

Kadionica

Zvono

Svećnak

Lampa

Sedmi deo

Pomoćna sredstva

Osmi deo

Ostala pomoćna sredstva

Deveti deo

Potro�ni materijal

Deseti deo

Energizacija i posvećenje

ISKRA SRCA

 

  Svete Knjige

 Biblioteka

 Arhiva

  Zag Kia

  Zvezdarijum

 Kalendar

 Galerija

 Multimedia

 Psyradio FM

 Chat

 Linkovi

 Alexanthorn

 Kontakt

 

 

 

 

 

Peto poglavlje

MAGIJSKA PRIPREMA

Drugi deo

 

 

MAGIJSKA SREDSTVA

 

Korak ka dubljem smislu Spoznaje

 

Mag uvek te�i onom vidu spoznaje kojom će biti u stanju da sve izvede pomoću svojih sopstvenih moći koje je stekao kao rezultat duhovne zrelosti. Tokom svog razvoja na Stazi Magijske Spoznaje, mag mo�e primenjivati i Obrednu (ritualnu, ceremonijalnu) magiju, upotrebljavajući sva njena sredstvima i to u onoj meri u kojoj on to �eli. Ovo znači da uvek mora postojati te�nja ka usavr�avanju i prevazila�enju Obredne magije uz odsustvo prijemčivosti koja vodi u razvijanje religijske i kultne svesti.  

Međutim, u početnim fazama razvoja i spoznaje, Ritualna magija ima prednost jer se pomoću ponavljanja, a naročito stalne upotrebe jednog te istog magijskog oruđa (instrumenta) mogu postići rezultati bez kori�ćenja lične snage. Na ovaj način Ritualna magija omogućava lak�i rad na sticanju okultnih moći putem upotrebe različitih magijskih sredstava i omogućava bolju akumulaciju unutra�nje energije. Zapravo, sva magijska sredstva (sakramenti), su sredstva za utvrđivanje (fiksaciju) svesti, aktiviranje memorije i kanalisanje energije. Usmeravanjem pa�nje na određeni sakrament, sposobnost i moć koju on simboli�e, mag dovodi u svoju svest. Ukoliko je svest o ovome tako izgrađena, čim uzme u ruke neki od svojih oruđa, mag će ostvariti bilo kontakt sa nekim entitetom, ili bilo koje drugo �eljeno postignuće, bez nekog naročitog napora. Kada mag uzme u ruku svoj magijski �tap, u potpunosti mora biti svestan da �tap predstavlja njegovu apsolutnu volju. Samo ovako usredsređen, primenom magijskog �tapa, a pomoću sopstvene volje, odmah će biti u stanju da ostvari kontakt sa �eljenim Duhom. Potpuno je ista relacija i u odnosu na sva ostala magijska sredstva, jer i ona, takođe, simboli�u duhovne sile, zakone, sposobnosti i ve�tine.

Ritualna magija je put koji svaki mag prolazi i ne mo�e je zaobići u svom radu. Jedino, adept koji se rađa sa samosvesno�ću, ima tu mogućnost da svako delo učini bez pristupanja vr�enju obrednih radnji. Mag mora imati potpun, gotovo svetački odnos prema svojim sakramentima, jer sa njima treba postupati isto onako kao da su dar samih Bogova. Njihova moć, neizmerno, raste sa njihovom bri�ljivom, pa�ljivom i obzirnom i pravilnom upotrebom. Magijska sredstva su svete relikvije koje poma�u magu da da svako mesto na kojem vr�i obred, pretvori u hram, mesto najčistije emanacije energije. Kada uzme u ruke oruđe svoje, mag je gotovo u stanju potpune ushićenosti (ekstaze).

 

 

Relikvije se ne smeju upotrebljavati u druge svrhe, osim onih za koje su namenjene, jer bi nepovratno izgubile svoju magijsku moć i vi�e se ne bi mogle koristiti u obrednim radnjama. Zbog ovoga, a i zbog naročitog ličnog osećanja po�tovanja u sopstvenoj svesti, mag mora čuvati svoje relikvije izvan doma�aja i vidokruga neiniciranih ljudi, da bi se izbeglo njihovo obesvećenje. Samosvestan mag nikada neće uzeti u ruke ni jedno svoje magijsko sredstvo pre nego �to se podvrgne procesu mentalnog proči�ćenja kroz meditaciju, jer je svestan da nikada ne sme dodirnuti relikviju, pre nego �to postigne potrebno smirenoumlje i mentalnu stalo�enost za vr�enje obreda. Aspirant mora uvek biti svestan činjenice da svako magijsko sredstvo simbolički predstavlja najvi�e Bo�anske Zakone i da sa njima mora rukovati kao sa svetim relikvijama. Magijska sredstva će izazivati �eljene rezultate samo u rukama maga koji sve ovo ima na umu.

Relikvije su podsticaj za manifestaciju vere, volje i svih zakonitih osobina, kojima se povećava lični magijski autoritet, kojim mag sebe dovodi u stanje da utiče svojom voljom na nekog Duha ili Silu kako bi uz Njigovu pomoć izazvao cilj koji očekuje. Jednom posvećena relikvija, zauvek zadr�ava osobine koje simbolički predstavlja, jer posvećeno magijsko sredstvo, znači da je napunjeno određenom energijom za neku posebnu namenu. Ukoliko se relikvija pravilno čuva i upotrebljava, ona će čak i hiljade godina od njene poslednje primene, imati istu moć i isto dejstvo. Ako je relikvija posvećena tako da je mo�e koristiti samo mag za koga je i napravljena, nijedan drugi mag je ne mo�e koristiti, jer bi izgubila svoje dejstvo čak i u rukama savr�enog adepta, sve dok je on ne očisti i posveti za svoju ličnu svrhu.

U ovom delu knjige se navode neophodna magijska sredstva, sakramenti i relikvije sa osnovnim informacijama, koje predstavljaju treći korak na Putu Magijske Spoznaje, korak koji vodi ka dubljem smislu Spoznaje. Sva magijska sredstva su lična magijska sredstva maga, ali je uobičajeno da se o njima govori kao op�tim, ličnim i oltarskim magijskim sredstvima, pomoćnim sredstvima i potro�nom materijalu.

Najbolje bi bilo kada bi mag sam mogao napraviti sva neophodna sredstva, ali ako to nije u mogućnosti, preporučuje se najpre, da sredstva uradi drugi mag ili aspirant koji zna napraviti ne�to od svega, a ukoliko i to nije moguće onda se sredstva kupuju ili rade po porud�bini kod vrsnih majstora. Ono �to je obavezno, jeste da mag mora sam doraditi makar i najmanji detalj na svakom magijskom sredstvu. Simbolika ovoga je oličenje magijskog sredstva.

Postoje dve stvari koje mag mora u potpunosti napraviti sam. To su odora i magijski �tap. Magijski �tap, jer treba da predstavlja potpunu ličnu silu emanacije, a odora, jer simbolički predstavlja oblačenje maga u Svemir i istovremeno predstavlja potpunu ličnu magijsku za�titu od svih spoljnih uticaja.

Sva magijska sredstva moraju biti proči�ena, energizovana i posvećena kroz obrede svih Elemenata. Dodatno ukra�avanje svih magijskih sredstava je dozvoljeno, ali tu treba vodti računa o astrokorespondencijama sa ličnim horoskopom, kad su u pitanju boje, metali, kamenje, delovi �rtvovanih �ivotinja i slično.

 

 

 

 

OP�TA MAGIJSKA SREDSTVA

 

Hram

 

Hram, su�tinski, predstavlja Univerzum. To je posebno "mesto moći", najveće svetili�te ispoljavanja. Tako shvaćen, čitav makrokosmos predstavlja Hram po sebi, ali isto tako, i čovek shvaćen kao mikrokosmos, predstavlja Hram za sebe. Ovo je su�tinsko određenje Hrama. Međutim, Hram je svaki prostor posvećen u svrhu vr�enja magijskog ili religijskog obreda. Prostor kao takav, simbolički predstavlja Univerzum u kome se vr�i delo (ritual). Mag prihvata svaki prostor onako kakvog ga pronađe, tako da on ima određen oblik, ali ipak, u starim spisima je zapisano: Jedanaest Stupova od kamena ili stene mora� podići u oblik od četiri u unutra�njem krugu i sedam Stupova u spolja�njem krugu Uglova, kao mesto Kapije kroz koju se Oni moćno pojavljuju iz Onostrane Praznine. Ovaj oblik je poznat kao Hram Drevnih, ali samo najveći među magovima su u stanju da tako oblikuju Hram.

Medutim, mo�e da postoji i određeni izbor prostora, a to se odnosi na moć i sposobnost maga da pronađe odgovarajući prostor. Ovo se prvenstveno odnosi na sposobnost prepoznavanja "mesta moći". �ta je zapravo "mesto moći? To je svako mesto ukr�tanja energetskih tokova, jer je takvo mesto prirodno sposobno da emanira energiju. Na ovakvom mestu mag ili sve�tenik, koristi prirodni tok energetskih kretanja bilo za �irenje sopstvene energije, bilo za sa�imanje spolja�njeg toka energije. Ovde do izra�aja dolazi sposobnost maga da osteti pulsiranje zračeće energije na određenom prostoru (radiestezijska senzibilnost). Ova energetska ukr�tanja mogu biti različita, od ukr�tanja tokova energije Zemlje (meridijani i paralele) preko podzemnih vodotokova i drugih podzemnih i nadzemnih energetskih vrtloga, poput rečnih tokova, izvora vode, jezera, mora, vazdu�nih kovitlaca vetrova (ru�e vetrova), pa do visinskih tačaka, vrhova brda, planina i stenovitih litica, koje su sposobne da upijaju i �ire energiju sa kosmičkih ravni. Kakvo će se mesto odabrati, zavisi isključivo od njegove namene i namere maga da vr�i određeno delo. Zbog toga, iskusni magovi imaju veći broj svojih svetili�ta, jer nije moguće u jednom hramu činiti sva dela.

Mag mora da razvije svoju senzibilnost do hipersenzibilnosti, kako bi ne samo osećao (detektovao) energetske tokove i vrtloge, zarad pronala�enja "mesta moći", već i zbog pronala�enja mesta na kome će �iveti i raditi sve druge poslove. Ova sposobnost omogućava besprekornost u radu sa energijama uop�te, i bez nje nije moguće učiniti ni jedno valjano magijsko delo.

Najbolja "mesta moći", mesta sa sna�nim energetskim vrtlozima, su ona u prirodnom okru�enju, ambijenti koji je priroda sama stvorila: vrela, rečne uvale, useci, tesnaci, klisure, kanjoni, pećine, vrhovi brda i planina, litice, mala ostrva (rečna, jezerska ili morska). Na ovakvim mestima je moguće izgraditi hram za trajnu upotrbu ili privremenu, u svrhu vr�enja jednog ili vi�e rituala. Isto tako, izuzetna mesta moći su stare građevine, ru�evine ili ostaci utvrđenja, zamkova, a posebno hramova. Naravno ukoliko su ove građevine očuvane u smislu svoje funkcionalnosti, to je bolje. Sve drevne građevine podizane su na "mestima moći". Stari graditelji su se koristili ra�ljarstvom (radiestezija) za pronala�enje pogodnih mesta. Ne retko su u ovu svrhu kori�ćene i �ivotinje, kao veoma moćni detektori mesta sa povoljnim energetskim vrtlozima. Čak i obični ljudi su koristili ove metode za određivanje mesta na kome će graditi svoje kuće. Obično bi pustili na otvoren prostor stado ovaca, koza, goveda ili konje da sami po svom instinktu pronađu mesto gde će prenoćiti. Čovek bi tada to mesto obele�io i potom na tom mestu gradio svoju kuću.

Potrebno je naglasiti da mag ne sme odabrati mesto za svoj hram koje je u upotrebnoj funkciji od strane drugih ljudi, ili su u pitanju atratktivne turističke destinacije i mesta na kojima se ljudi okupljaju. Hram mora biti nepovredivo mesto kojem samo mag pristupa i oni koje on dovede. Zbog toga su najbolja mesta napu�tene lokacije u divljini i pustarama u koje ljudi ne zalaze. Takođe, treba napomenuti da u naseljenim mestima, koja potiču iz starog i srednjeg veka, postoje izgrađene katakombe i lagumi. Ovo su takođe odlična mesta za magijske rituale, ukoliko su izolovana i drugi ih ljudi ne posećuju. Groblja su takođe sna�na "mesta moći", naročito velike stare grobnice, ali na ovakvim mestima se rade samo rituali prizivanja bića iz sveta mrtvih i ostvarivanja drugih namera u svetu mrtvih. Groblje za ovu namenu mora biti staro groblje, mesto na kojem najmanje dvanaest ciklusa Sunca (dvanaest godina) niko nije sahranjivan.

Fotografije koje slede su samo mali prikaz izgleda nekih mesta moći, koje mogu poslu�iti kao dobra ilustracija izgleda "mesta moći". (Klikni na sliku da uveća� prikaz)

 

  

 

 

 

Iskusni mag sa istančanom hipersenzibilno�ću će i samo posmatranjem ovakvih ili sličnih fotografija osetiti pulsiranje zračeće energije. Aspiranti koji su tek zakoračili na Stazu Znanja će morati da neguju svoj osećaj za do�ivljavanje energije. Zato će odmah po izvr�enoj samoinicijaciji krenuti u potragu za svojim mestima moći. Zadr�avaće se na njima izvesno vreme u nastojanju da oseti zračenje energije, da kroz sa�ivljavanje sa okru�enjem razotkrije njegovu snagu i moć. �to vi�e otkrivenih "mesta moći" sa različitim energetskim nabojima, veće su garancije uspe�nog rada.

Mag je uvek u potrazi za "mestima moći". Svaki prostor ili mesto koje se kroz intuitivnu percepciju učini primamljivim, treba magijski ispitati, boravkom na tom mestu i energetskim stapanjem. Takođe, od pomoći mo�e biti i radiestezijska ve�tina upotrebe viska i ra�lji, kako za samo otkrivanje "mesta moći", tako i za detektovanje vrste i inteziteta energetskog zračenja. Traganje spada među najveće magijske vrline, ne samo u prostornom smislu, već i svakom drugom.

Naravno, sve ovo podrobno treba opisati u svom Magijskom Dnevniku i čak napraviti mapu sa svim otkrivenim mestima moći. Povezivanjem ovih tačaka na mapi moguće je dobiti svojevrstan sigil, koji bi mogao postati lični za�titni energetski Pečat. Na slikama koje slede, prikazane su mape sa ucrtanim tačkama "mesta moći" koje povezane daju sigil magijske prostorne za�tite. Na prvoj slici je prikaz koji obuhvata �iru teritoriju (centralna i istočna Srbija), a na drugoj je prikaz u�eg gradskog jezgra (Beograd).

 

 

 

 

Često se postavlja pitanje da li Hram mo�e biti napravljen u kući ili stanu? Mo�e, ali nije preporučljivo. Treba napomenuti da Hram ne sme biti napravljen u okviru prostora (sobe) u kojoj se boravi ili spava, iako je ovo vrlo česta praksa među aspirantima na zapadu. Oltar postavljen na ovakav način je nefunkcionalan, naročito ako u taj prostor ulaze drugi ljudi. Time se obesvećuje su�tina Hrama i on u energetskom smislu postaje prljav i neupotrebljiv. Ukoliko je mag u mogućnosti da odvoji u svojoj kući posebnu sobu i posveti je kao svoj Hram, u taj osvećen prostor ne sme dozvoliti ulazak neiniciranima. Ni sam mag u svoj Hram ne ulazi ne pripremljen, niti ako neće vr�iti obred.

Hram pripremljen u okviru kuće ili stana ima ograničene mogućnosti i koristi se samo za male rituale či�ćenja, posvećenja, konteplativno čitanje Svetih Knjiga, meditaciju i obrede Zahvalnosti. Ne preporučuje se rad na prizivanju entiteta u ovakvom Hramu, jer se retko koji Duh hoće pojaviti u prostoru u čijoj blizini ima drugih ljudi, naročito ako je u pitanju stambena zgrada u kojoj ima ljudi ispod, iznad i oko posvećenog prostora. Takođe, čest je slučaj da mag ili aspirant imaju kućne ljubimce, te je stoga va�no napomenuti da se u posvećen prostor ne smeju uvoditi �ivotinje jer bi i na taj način Hram bio obesvećen. Izuzetak su određeni posebni rituali koji se vr�e uz prisustvo neke od �ivotinja, ali takva �ivotinja se smatra saveznikom u magijskom delu.

 

Vrh

 

Magijski Krug

 

U svim Grimoarima i drugim magijskim spisima se ka�e da, kada priziva ili zaziva neko biće, mag mora stajati u Magijskom Krugu. Za�to je to tako, skoro da nigde nije zadovoljavajuće obja�njeno. Magijski Krug, isto kao i Hram, predstavlja simbolički prikaz makrokosmosa i mikrokosmosa, odnosno, savr�enog čoveka. On predstavlja Večnost, koja nema ni početka ni kraja. Prema tome, Magijski Krug je simbolički izraz Beskonačnog, izraz Bo�anstva u svim Njegovim vidovima, onakvog kako ga mo�e shvatiti pravi adept, onako kako ga savr�eni mag mo�e do�iveti.

Magijski Krug ne sme biti suvi�e mali, kako ne bi sputavao kretanje, niti sme biti suvi�e veliki, kako mag ne bi morao prelaziti velika rastojanja. Kada je krug iscrtan i posvećen, mag ne sme da ga napu�ta, čak ne sme ni da se naginje preko njega, inače će ga uni�titi neprijateljske sile koje se nalaze izvan kruga.

Magijski Krug mo�e biti različitih geometrijskih oblika (petougao, �estougao... desetougao... i slično), ali je uobičajeno da to bude krug. Krugom mag potvrđuje svoju poistovećenost sa Beskonačno�ću. Krug je simbol potpune uravnote�enosti Magijskog Dela jer su sve tačke oboda kruga podjednako udaljene od centra. Na ovaj način mag potvrđuje ograničenje koje proističe iz njegove posvećenosti Velikom Delu.

U centar Magijskog Kruga je sme�ten Oltar u obliku kocke. Krug i Oltar predstavljaju jedinstvo subjekta i objekta, koje se simbolički mo�e opisati i kao �enski i mu�ki polni organ spojeni u mističnom zanosu, iz kojeg se rađaju svi pojavni oblici manifestacije Velikog Dela. Ovo je su�tinska priroda Magijskog Dela i zbog toga je kori�ćenje ovih simbola u stara vremena podrazumevalo obo�avanje genitalija i seksualnog čina, a �to je i pripisivano mudracima svih vremena i podneblja.

Magijski Krug simboli�e Bo�anstvo u Njegovom savr�enstvu. Kada mag stane u sredi�te Magijskog Kruga, tim činom ostvaruje kontakt sa Bo�anstvom. To je kontakt sa makrokosmosom u najvi�em nivou svesti maga. Stajanje u centru Magijskog Kruga je ekvivalentno, u čovekovoj svesti, jedinstvu sa Univerzalnim Bo�anstvom. Magijski Krug nije samo energetska granica za za�titu od ne�eljenih negativnih uticaja, već se tim svesnim i duhovnim kontaktom sa Bo�antvom posti�u sigurnost i nepovredivost. Mag koji stoji u sredi�tu Magijskog Kruga za�tićen je od svakog uticaja, bez obzira da li se radi o dobrom ili lo�em, jer on sam simboli�e Bo�anstvo u Svemiru. Mag, dok stoji u sredi�tu Magijskog Kruga, predstavlja Bo�anstvo u mikrokosmosu, On u potpunosti upravlja, kontroli�e i vlada bićima Svemira.

Kada stane u sredi�te Magijskog Kruga, mag mora biti svestan da on, u tom trenutku, simbolički predstavlja Najvi�eg Boga i Beskonačnost. Bez ovakve svesnoti on ne bi mogao da izvr�i uticaj ni na jedno biće. Mag je u svom Krugu, potpuni magijski autoritet kojem se svi Duhovi moraju apsolutno povinovati. Njegova volja i naredbe koje daje bićima su ekvivalentne volji i naredbama Beskonačnog Bo�anstva, i zbog toga su bezuslovno po�tovane od strane bića koje je mag prizove. Ako mag, za vreme rituala nema ispravan stav prema svojim delima, on sebe spu�ta na nivo �arlatana, koji samo opona�a ritualnu praksu i nema istinski kontakt sa ni sa Bogovima, niti drugim ni�im bićima. Tada njegov autoritet biva prilično sumnjiv u svesti bića Onostranog. Čak i ako uspe da prizove nekog Duha, bio bi u opasnosti da izgubi kontrolu nad takvim bićima, ili, da stvar bude jo� gora, oni bi mu se mogli narugati i odbiti da postupe po naredbi. Naravno, postoji, u ovom slučaju, i niz drugih ne�eljenih i nepredvidivih iznenađenja i pratećih pojava s kojima bi se mogao suočiti, naročito ako su uključene negativne sile.

Kakav Magijski Krug treba da bude? �ta on sadr�i? Da li i �ta treba da bude ispisano u Krugu? Ovo su pitanja na koja je nemoguće dati jedinsten odgovor, jer kako će se Magijski Krug oformiti zavisi od zrelosti i ličnog stava maga. Slika Magijskog Kruga pomoću koje se Bo�anstvo izra�ava unutar Kruga, stvar je individualne magijske koncepcije. Prvenstveno, to zavisi od sistema magijske prakse koju mag upra�njava. Postupak koji sledi istočnjački mag, kada oblikuje Magijski Krug, ne mo�e koristiti zapadnjačkom magu, jer su njegove ideje Bo�anstva i Beskonačnog sasvim različite od ideja maga sa Istoka. Ako bi zapadnjački aspirant iscrtao Magijski Krug prema uputstvima nekog od istočnjačkih sistema, sa svim Bo�anskim imenima koja pripadaju istočnjačkoj praksi, taj Krug bi bio nedelotvoran i potpuno li�en svoje svrhe. Mag ne sme nikada iscrtavati magijski krug prema bilo kojem drugom magijskom sistemu, osim onom čiju praksu ritualne magije sledi. Oblikovanje Magijskog Kruga zavisi od ličnih ideja i stavova maga i njegove lične percepcije Bo�anstva i Njihovih Imena. To je razlog za�to istinski mag neće nikad iscrtavati Krug, vr�iti obrede, ili slediti uputstva o obrednoj magiji sa kojom se on sam nije poistovetio u njegovoj ličnoj praksi.

Magijski Krug mora biti iscrtan u potpunoj saglasnosti sa �ivotnim pogledima i duhovnom zrelo�ću maga. Ovde je potrebno veliko znanje i potpuno izgrađena svest o Harmoniji Svemira i njenoj tačnoj hijerarhiji Duhova. Veliki mag mo�e, ako �eli i ako to okolnosti dozvoljavaju, ucrtati u svoj Magijski Krug znake koji predstavljaju čitavu hijerarhiju Svemira i tako doći u kontakt sa celokupnim Svemirom čime će mnogo br�e i sna�nije probuditi svoju svest. Ako je potrebno, mag mo�e oformiti nekoliko Krugova unutar Kruga na određenoj međusobnoj udaljenosti da bi ih iskoristio za konstruisanje hijerarhije Svemira u obliku Bo�anskih Imena i Imena Duhova i drugih Sila.

Pre nego �to se pristupi oblikovanju Magijskog Kruga, mora se duhovno i mentalno usredsrediti kroz meditaciju i kontemplativno se mora razmotriti ukupna koncepcija Magijskog Kruga i njegove Bo�anske emanacije. Mag mora da zna Bo�anska Imena i Njihove simbolične znake Bo�anskih osobina i Moći. Ovo podrazumeva po�tovanje svih analogija i poznavanje korespondencija koje odgovaraju Moći o kojoj se radi, kao �to su znakovi, brojevi, boje i pravci usmerenja. Ukoliko oblikovanje Magijskog Kruga ne bi bilo vr�eno na ovaj način, moglo bi se dogoditi da se u svesti aspiranta pojavi jaz, zato �to nije predstavio Svemir ili Bo�anstva u Njihovim potpunim analogijama. U ovako oblikovanom Magijskom Krugu mag će biti sposoban da svoju svest dovede u potpuni sklad sa Svemirom, sa Univerzalnom Sve�ću. Jedino Adept je sposoban da pronađe odgovarajuće stanje uma u sasvim običnom Magijskom Krugu. Čak i ako Krug uop�te nije iscrtan, Adept će delovanjem svoje mentalne energije formirati Magijski Krug, i sasvim će biti siguran da taj Krug, u čijem centru on stoji, predstavlja Svemir, na koji on treba da deluje.

Aspiranti moraju da shvate da �to vi�e čitaju, �to je veći njihov intelektualni potencijal i veće znanje koje poseduju, da će i njihov ritual bivati sve slo�eniji, kao i Magijski Krug sve kompleksniji. Znanje je ovde neophodno da bi se obezbedila dovoljna potpora sopstvenoj duhovnoj svesti, a to će zauzvrat omogućiti lak�i kontakt sa celokupnim, Svemirom u sredi�tu Kruga.

Magijski Krug se mo�e iscrtati na razne načine koji odgovaraju okolnostima, preovlađujućoj situaciji, nameni i mogućnostima, bez obzira da li slede jednostavan ili vi�eobrazni (kompleksan) hijerarhijski sistem. Kada se radi na otvorenom prostoru, za iscrtavanje Kruga po tlu mora se koristiti magijsko oruđe, bode� ili mač. Kada se radi u zatvorenom prostoru krug na podu se mo�e iscrtati parčetom krede, a ako je Hram izgrađen kao trajno Svetili�te, na podu Hrama se Magijski krug iscrtava postojanim bojama. Idealan način je i krug koji je na�iven ili izvezen na komadu svile ili drugog prirodnog tkanog materijala, jer takav krug se mo�e polo�iti kako u zatvorenom prostoru, tako i na otvorenom, u prirodi. Idealan je za privremene i povremene Hramove, lako prenosiv i zahvalan u smislu u�tede vremena jer se ne mora uvek iznova fizički formirati. Treba voditi računa da Krug bude dovoljno �irok da se mag u njemu mo�e slobodno kretati. Kada se iscrtava Krug, najva�niji su odgovarajuće stanje uma i puna koncentracija. Ako bi se krug povlačio bez potrebne koncentracije, to bi bio krug, ali ne bi bio magijski. Magijski Krug koji je trajno urađen na podu ili na komadu platna mora se uvek pre svakog obreda ponovo, simbolično, opisati ka�iprstom desne ruke, magijskim �tapom ili nekim drugim magijskim oruđem (mač, bode�), ne zaboravljajući pri tom uvek nu�nu koncentraciju, meditaciju i kontemplativno stanje duha. To znači da je mag sasvim svestan da krug ne povlači magijsko oruđe, već Bo�anska Sila koje to magijsko oruđe simboli�e. Isto tako mora biti svestan da nije on taj koji iscrtava Magijski Krug u trenutku usredsređenja, već da to čini Bo�anski Duh koji vodi njegovu ruku i magijsko oruđe da opi�u Krug. Zbog toga, pre oblikovanja Magijskog Kruga treba kroz meditaciju tra�iti i uspostaviti svesni kontakt sa Beskonačno�ću, sa Bogovima i sa Sveumom. Kroz meditaciju mag dosti�e svesnost Duha i spoznaju kako da svesno deluje kao Duh. Zbog toga magu nije te�ko da shvati da ne on, već Bo�anski Duh u svim Njegovim uzvi�enim dejstvima povlači Magijski Krug koji mag �eli oformiti. Zbog toga, u svetu Nevidljivog ovo dvoje nije isto, jer iako dve osobe mogu fizički činiti istu stvar, onaj koji ne poseduje neophodnu magijsku zrelost, neće nikad biti u stanju da opi�e pravi Magijski Krug.

Magijski Krug ima vi�estruku namenu. Najče�će se koristiti kao za�titno sredstvo protiv nevidljivih uticaja. On se ne mora uvek iscrtavati na tlu. On se mo�e opisati u vazduhu nekim magijskim oruđem, poput magijskog mača ili magijskog �tapa, a ako se pri ruci ne nalazi nikakvo magijsko oruđe, krug se mo�e opisati prstom ili celom rukom pod uslovom da je Mag potpuno svestan univerzalne osobine takve za�tite. Magijski Krug se mo�e oblikovati i kao umna slika (imaginacija). Dejstvo ovakvog Kruga se projektuje na mentalnom nivou na Zvezdanoj (Astralnoj) ili Eteričnoj Ravni, a indirektno i u ovom materijalnom svetu, �to zavisi od stepena i snage takve imaginacije i projekcije. Magijski Krug se mo�e opisati i kroz rituale Magije Privlačnosti (Magnetizma) i to nagomilavanjem (akumulacijom) elemenata, ili zgu�njavanjem (kondenzacijom) svetlosti. Kada se praktikuje proterivanje (egzorcizam), ili prizivanje (invokacija) bića po�eljno je da oko centra kruga, u kojem mag treba da stoji, postoji jo� jedan manji krug ili pentagram sa jednim krakom usmerenim na gore, dakle simbolom koji predstavlja čoveka.

Tokom obreda prizivanja mag ne sme napu�tati Krug, �to, u magijskom smislu, ne označava ni�ta drugo do da se ta svest o, ili kontakt sa Sveumom, (makrokosmosom), ne sme prekinuti. Mag u toku svog obreda pomoću Magijskog Kruga i sa prizvanim bićima koja stoje ispred njega, ne sme iskoračiti iz Kruga ni svojim fizičkim telom, sve dok ne zavr�i ritual i otpusti prizvana stvorenja.

Primere Magijskog Kruga ovde nije potrebno spominjati, jer na osnovu ovoga �to sam rekao, na svakom je da sada primeni ovde data uputstva i u skladu sa sopstvenim sistemom koji praktikuje. S tim �to ću napomenuti najva�niju stvar, a to je kontakt ostvaren kroz meditaciju i imaginaciju, odnosno veza sa svojim Bogom, bez koje Mag neće biti u stanju da uđe u Krug i počne raditi u njemu.

 

 

Na slici je prikazana skica izgleda univerzalnog Magijskog Kruga sa iscrtanim spolja�njim i unutra�njim krugom u koji je upisan pentagram, Znak na�e Rase, simbol čoveka, koji je na jeziku drevnog Sumera nazvan imenom Arra.

 

Vrh

 

Magijski Trougao

 

Magijski Trougao je simbol manifestacije svega �to je stvoreno. Bez spoznaje simbolizma Magijskog Trougla i svih drugih magijskih sredstava, magijski obredni rad ne bi bio moguć. Svi grimoari i drugi ritualni spisi o prizivanju i proterivanju obavezuju da mag radi sa Magijskim Trouglom kako bi video da se prizvani Duh, svojom su�tinom i moćima manifestovao. Otelovljenje (manifestacija) Duha u Trouglu je samo jedan od vidova Obredne Magije. Nijedan Duh se neće u potpunosti manifestovati sve dok mag ne spozna ukupni simbolizam Magijskog Trougla. To znači da mora imati potpuni uvid u Magiju Brojeva, a posebno u tajnu broja Tri, koji je neodvojiv od simbolike Trougla. �to je veća spoznaja svih analogija mističnog broja Tri, mag će prodreti u dublju spoznaju simbolizma Magijskog Trougla kojeg iscrtava, a prizvani Duhovi će se lak�e manifestovati.

Tri je savr�en broj. On u sebi sadr�i potpunost: početak, sredinu i kraj. Mnoge religije su iskoristile ovu činjenicu i brojem tri predstavile svog Boga u vidu Svetog Trojstva. Prema indijskoj religiji i filosofiji svet je stvoren u znaku tri Boga, Brame Boga Tvorca, Vi�nua Boga Odr�avatelja i �ive Boga Ru�itelja. U Hri�ćanstvu su to Otac, Sin i Sveti Duh. Ni grčko-rimska antička religija ne zaostaje u tom pogledu. Jupiter (Zevs) je gospodar Neba, Neptun vlada morem, a Pluton podzemnim svetom. Sva Trojica imaju trojne simbole, Jupiter tri baklje, Neptun trozubac, a Pluton troglavog psa. Tri je broj ekspresivnosti, intelekta i intuicije i potpunog uvida. To je broj konačne manifestacije, pa u tom smislu treba sagledavati i simbolizam Magijskog Trougla.

Trougao je vizuelni prikaz trodimenzionalnog sveta kojeg opa�amo svojim čulima, ali isto tako, Trougao simbolički predstavlja tri pojavna sveta: fizički, astralni i Eterični. Svaka moć koju treba projekcijom manifestovati u fizički svet mora proći kroz ove tri Ravni postojanja. Magijski Trougao je uvek iscrtan sa vrhom na gore čime označava da se dve sile projektovane iz vr�ne tačke nalevo i nadesno zavr�avaju na liniji koja predstavlja njihovu granicu. Ako posmatramo sliku dve razilazeće linije kao celinu, videćemo dve univerzalne sile: pulsirajuću zračeću energiju (elektricitet) i silu privlačenja (magnetizam), koje se spajaju donjom linijom. Ovo je su�tinska simbolika celokupne manifestacije, simbolika uzročne pojavnosti sveta. Astrolo�ki posmatrano, ekvivalent broja Tri je Vrhovni Bog Jupiter (Zevs, Perun, Marduk), Gospodar ukupne pojavnosti manifestovane kroz mističnu trojnost u sve tri Ravni postojanja. U Eteričnom svetu broj Tri simboli�e volju, osećanja i intelekt, u Astralnom svetu simbolički predstavlja moć, zakon i �ivot, a u fizičkom svetu predstavlja, Plus (elektricitet), Minus (magnetizam) i Nulu (neutralizacija). Na nivou atoma, kao osnovne jedinice građe svake pojavne stvari u fizičkom svetu, to su Elektron, Pozitron i Neutron. Tako se Trougao sa svojom saobrazno�ću odra�ava u svemu i na svakom planu postojanja, jer su ove Tri Sile početak svega �to je ikad stvoreno, uzrok svega �to postoji i uzrok svemu �to će nastati. Svaki mag mora spoznati da je Magijski Trougao (jednakostranični trougao) po savr�enosti, odmah iza Magijskog Kruga.

Magijski Krug je simbol Beskonačnosti, a ne manifestacije. Zbog toga je magu potreban i Magijski Trougao koji simboli�e manifestaciju da prizvao bilo kojeg Duha, Moć ili Silu. Zapravo, mag bi mogao prizvati Duha ili Moć, ali oni se neće manifestovati. Krug je najva�niji bezgranični dijagram kroz koji se stupa u kontakt sa bilo kojim bićem, a trougao je najva�niji dijagram sa granicom, osnosno prostornim simbolom, u koji se to biće mo�e projektovati. Magijski Trougao treba da bude dovoljno �irok da bi imao dovoljno prostora za manifestaciju prizvanog Duha ili prizvanu i projektovanu moć. Mag uvek mora biti utvrđen u svojoj Volji i time siguran da je Duh kojeg je prizvao u Trougao pod njegovom punom kontrolom i potpuno svestan da dok stoji u sredi�tu Kruga predstavlja univerzalnu Bo�ansku Silu. Kada je mag u potpunosti samosvestan, nijedan Duh koji je prizvan u Trougao neće napustiti Trougao mimo magove izričite dozvole.

Magijski Trougao se iscrtava ili pravi na isti način kao i Magijski Krug. Kada se radi na otvorenom prostoru Trougao se iscrtatava magijskim oruđem kao �to su magijski mač ili bode�. Ako je Krug izvezen na komadu platna, onda se na isti način mora napraviti i Trougao. Trougao se isto kao i Krug mora obrazovati magijski, dakle, ne sa sve�ću rada fizičkom rukom, već sa sve�ću da se iscrtava sa Eterične i Astralne Ravni. Sam, fizički formiran Trougao neće proizvesti nikakvo dejstvo niti će imati bilo kakvog uticaja na Duha koji se priziva. Mag se prepu�ta meditaciji tako �to kroz Trougao posti�e stvaranje �eljenog Duha. Mag pri samom crtanju Trougla treba da je u svojoj svesti, samoidentifikovan sa Sveumom, a to stanje će izazvati meditiranjem ili imaginacijom, tako da Trougao ne oblikuje mag, već Bo�anstvo. Trougao mo�e biti, kao i Krug, privremen za jednu određenu obrednu radnju, ili trajnog karaktera za potrebe stalnog magijskog rada u Hramu. Za trajni Magijski Trougao, linije se povlače svaki put pre ponovne upotrebe nekim od magijskih oruđa da bi Trougao energetski o�iveo.

Pečat Duha koji se priziva, postavlja se u sredi�te Trougla, čime se izra�ava Njegovo simboličko značenje. Dakle, Magijski Trougao je dijagram koji slu�i da dovede maga u kontakt Duhom, ili projektovanom Moći koju �eli upotrebiti. Osnovni je cilj, da prvo stupi u kontakt sa Duhom, a potom da ga prizove iz makrokosmosa u na� pojavni svet da bi mogao da utiče na tog Duha tako da mo�e ostvariti �eljeno dejstvo na na� svet. Sve ovo proizvodi magova Volja. Duh kojeg je mag prizvao delovaće na Eterični, Astralni ili fizički svet onako kako to mag zapoveda.

Svaki Duh će delovati samo na onom planu na koji je prizvan i u kojima je zgusnut (kondenzovan), odnosno manifestovan. To znači da ako je Duh projektovan u Eteričnu ravan, on neće biti u stanju da utiče na fizički svet, već će delovati samo u Eteričnom svetu. Isto va�i i za Duhove prizvane u Astralni ili fizički svet. Posebnim magijskim ritualima je moguće proizvesti i interaktivno delovanje Duha ili prizvane Moći sa Eterične ravni na sva tri plana postojanja, a sa Astralne ravni u Astralnom i na�em pojavnom svetu.

 

Vrh

 

Oltar

 

Oltar je svako posvećeno mesto ili stvar za dr�anje ritualnih oruđa koji se koriste u Magijskom Krugu. Mo�e biti posebno napravljen kao hramski oltar oblika kocke čija je du�ina osnovice kvadrata određena visinom od poda do lakta maga, mada ova dimenzija mo�e i izra�avati neku od proporcionalnih kosmičkih dimenzija, pri čemu treba voditi računa da visina ne pređe visinu magovog lakta.

Postoje dve vrste oltara. Prvi je Oltar zazivanja i nalazi se u sredi�tu Hrama. Drugi je Oltar zahvale i on je uvek zidni oltar, odnosno prislonjen uz zid Hrama, uglavnom na severnoj strani, ali mo�e se po potrebi preme�tati i na druge strane sveta. Ako ne postoji posebno napravljen oltar zahvale mo�e poslu�iti i običan sto, privremeno pripremljen za svrhu vr�enja obreda. Oltar zahvale je uvek presvučen pokrovom od crnog ili belog platna, ili kombinacijom oba.

Oltar predstavlja čvrstu osnovu rada, nepomičnu Volju Maga, kao i Zakon pod kojim on radi. Na oltaru se čuva sve, jer sve podle�e Zakonu. Zbog toga je i konstruisan kao savr�ena kocka, koja simbolički predstavlja Čistu Volju.

Oltar treba da bude napravljen od fine ebanovine ili hrastovog drveta kako bi predstavljao nepokolebljivost i strogost Zakona. U ovom smislu, drevni Hramovi su imali oltar isklesan od kamena, odnosno jednog komada stene.

 

    

Oltar isklesan iz jednog komada stene                 Sto od najfinijeg drveta kao oltar

 

    

Oltar tesan iz jednog komada ebanovine              Oltar presvučen te�kom purpurnom svilom

 

Vrh Oltara je u stara vremena bivao pozlaćen, izlivanjem tečnog zlata na gornju povr�inu kamenog oltara i na tom pozlaćenom delu je bila ugravirana figura Svete �rtve, ili prikaz makrokosmosa, odnosno Pečat Nebeskog Kraljevstva u zavisnosti od namene Hrama.

Na donju stranu oltara je uvek bio ugraviran Pečat Bezdana, ili Podzemnog Kraljevstva. Pečat na donjoj strani koja stoji na tlu, ostaje skriven od očiju, ali njegove energetske vibracije osećaju sva bića Bezdana.

Strane Oltara su oslikane ili izgravirane tablama elemenata i Pečatima Svetih elementalnih Kraljeva, jer oni čine sintezu sila Prirode. I ne treba zaboraviti da je oltar u Hramu uvek strogo orijentisan po osama Istok-Zapad, Sever-Jug. Najlak�e je oltar napraviti tako �to se najpre napravi �est ploča od drveta u obliku kvadrata prema određenioj razmeri. Ploče potom iscrtati ili izrezbariti pečatima i spojiti drvenim klinovima i prirodnim lepkom za drvo (tutkalo). Na slikama koje slede dat je prikaz �est drvenih ploča sa pečatima prema drevnom sumerskom učenju.

 

    

Ploča za vrh oltara sa pečatom prizivanja             Ploča za dno oltara sa pečatom Bezdana

 

    

Ploča za severnu stranu oltara                             Ploča za istočnu stranu oltara

 

    

Ploča za ju�nu stranu oltara                                Ploča za zapadnu stranu oltara

 

O svemu ovome treba mnogo voditi računa, jer ne treba zaboraviti da oltar, kao i celokupan Hram, predstavljaju volju maga, njegove sposobnosti, re�enost i odlučnost.

Na slikama koje slede nalaze se razni primeri oltara zahvale.

 

Zidni oltar zahvale u ritualnoj magiji

 

Zidni oltar zahvale u �amansko ve�tičarskoj tradiciji

 

Moderni oltar u vikanskoj tradiciji

 

 

Vrh

 

 

Hram Drevnih

 

Hram mora da bude oličenje Magovog poznavanja Zakona Prirode, jer su to zakoni po kojima on dela.

Geometrijski oblik Hrama treba da odrazi na simbolični način neke od kosmičkih razmera. Na primer, mo�e se uzeti proporcionalna razmera Zemljinog prečnika, prečnika Sunca, Meseca ili neke druge planete, va�ne u magovom radu, ili mo�da neko od kosmičkih rastojanja. Mag mo�e celokupan izgled Hrama urediti tako da on proporcionalno predstavlja sliku Svemira, jer Hram jeste simbolični odraz makrokosmosa.

Svaki Mag treba da napravi svoj sopstveni sistem simboličnog predstavljanja makrokosmosa i mikrokosmosa, pri čemu ne treba da se ograničava samo na kosmičke razmere, već mo�e pronaći i neki lični odnos koji će izraziti kroz generalnu sliku konstruisanog Hrama. Celokupan Hram predstavljaja svojevrstan Pečat Maga, generalnu sliku kroz koju on dela. To je ono �to vide i osećaju sva bića.

Hram Drevnih, ovde prikazan, simbolički je predstavljen prema opisu iz Sumerske Knjige Mrtvih

Jedanaest Stupova od kamena ili stene mora� podići u oblik od četiri u unutra�njem krugu i sedam Stupova u spolja�njem krugu Uglova, kao mesto Kapije kroz koju se Oni moćno pojavljuju iz Onostrane Praznine. Prvo će� podići svoja četiri glavna kamena i isti će odrediti pravce četiri vetra dok duvaju kroz njihove sezone. Ka Severu postavi kamen Velike Hladnoće koji će oblikovati Kapiju zimskog vetra re�ući pri tom znak Zemljanog Te Tea (Bik).

Na Jug u razmaku od pet koraka od kamena Severa, podići će� kamen Svirepe Toplote, kroz koji letnji vetar duva i napravi nad kamenom znak Vatrenog A�rua (Lav).

Kamen kovitlajućeg vazduha postavi na Istok gde se rađa Prva Ravnodnevica i ure�i znak Vazdu�nog Mulugule (Vodolija).

Kapiju Razularene Bujice postavi na zapadnu najunutarnjiju tačku, pet koraka od istočne, gde Sunce umire uveče i krug noći se vraća. Na kamenu načini Znak lika Akrabue čiji rep dose�e do zvezda (�korpija).

Stavi sedam kamenova Onih �to lutaju nebesima (Sunce, Mesec i pet planeta), spolja, oko ova četiri i kroz njihove različite uticaje moći će� da sakupi� svu Moć koja se poka�e. Na Sever iza kamena Velike Hladnoće postavi prvo kamen Niniba (Saturn) na razdaljini od tri koraka. Nakon �to ovo uradi� postavi na svoja mesta, na istoj razdaljini i ostale kamenove Marduka (Jupiter), Neboa (Merkur), Nergala (Mars), I�tar (Venera), �ama�a (Sunce) i Sina (Mesec), obele�avajući svaki sa njegovim Znakom. U centru tako izgrađenog Hrama postavi Oltar Velikim Drevnima i zapečati znakom Jog Sotota i Moćnim Imenima Azagtota, Kutulua, Hastura, �ub Nigurata i Niarlatotepa. Ovaj Hram biće Kapija kroz koju ćes pozivati Njih koji su izvan čovekovog vremena i prostora...

Na slici: Znak Jog Sotota sa Moćnim Imenima Azagtota, Kutulua, Hastura, �ub Nigurata i Niarlatotepa

 

Hram Drevnih u svom prirodnom obliku i veličini zahteva veliki prostor. Zemlji�te bi trebalo biti najmanje 2 ara (200m�), a i sama izgradnja Hrama zahteva i izvesnu finasijsku potporu. Samo najveći među magovima su u stanju da tako oblikuju i izgrade svoj Hram.

 

Na slici: Upro�ćen 3D prikaz izgleda Hrama Drevnih, veličine 100 metara kvadratnih

 

Sledi skica osnove magijskog Hrama koja sadr�i Magijski Krug (unutra�nji i spolja�nji), Magijski Trougao i Oltar. Ova skica je univerzalna osnova na kojoj treba graditi sopstveni Hram. Veličina mo�e biti i proporcionalno manja od prirodne veličine Hrama Drevnih, ali treba voditi računa o tome da se u Krugu (unutra�nji krug) mag mo�e komotno kretati kako bi uspe�no obavio svoje obredne radnje.

 

 

 

 

 

<<<       O       >>>

 

 

Sva prava rezervisana

Copyright � 2011 by Alexandar Thorn

Poslednje izmene: 23-01-2013 03:27