Stranice

 

  Naslovna

  Baragnir Zag Nehar

  Sveta Magija

  Svete Knjige

 Biblioteka

 Arhiva

 Zag Kia

  Tajna dru�tva

 Tekst 2

  Ekosfera

  Putopisi

  Lepota planete

 

  Zvezdarijum

 Kalendar

 Galerija

 Multimedia

 Psyradio FM

 Chat

 Linkovi

 Alexanthorn

 Kontakt

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Tajna dru�tva

 

2


 

Zavera bez zaverenika

Kolika je stvarna moć tajnih dru�tava u Srbiji

Izvor: PRESS

Autor: Rade Stanić

17.10.2010

 

Ako svetom zaista vladaju masoni, rotarijanci ili templari, ili svi zajedno, onda će kod nas pre biti - da masonerijom u Srbiji vlada dr�ava. Ni ostala tajna dru�tva nemaju nikakvu stvarnu moć, pokazalo istra�ivanje Pressmagazina

Tajna dru�tva u Srbiji zapravo uop�te nisu tajna. Pripadnici masonerije će vam reći da je njihovo delovanje diskretno, a da rad nije tajan, već „nejavan", templari će reći da je njihov rad javan, ali da zbog okolnosti deluju poluilegalno; rotarijanci, pak, ka�u da kod njih apsolutno ničeg tajnog nema i da je sve otvoreno za radoznale, uključujući i spisak članova.

Sve ove organizacije legalno su registrovane kao i druga udru�enja, imaju svoja stalna sedi�ta, internet sajtove čiji je veći deo sadr�aja svima potpuno dostupan, objavljuju knjige, a skupovi templara i rotarijanaca potpuno su otvoreni za javnost. Jedina „zabrana" odnosi na prisustvo masonskim skupovima - „radovima", kako oni ka�u - njima mogu prisustvovati samo masoni, a jedina prava tajna odnosi se na članstvo u masoneriji. S tim �to je bar polovina onoga �to se javno priča o nečijoj pripadnosti masonskoj lo�i tačno.

Dragan Martinović, počasni veliki majstor Velike nacionalne lo�e Srbije

Mistifikaciji ovih organizacija doprinose kako izvesni istorijski animozitet, neka lo�a iskustva (zloglasna paramasonska lo�a P2 u Italiji), tako i njihovo retko pojavljivanje u javnosti, te raznorazne publikacije prema kojima svetom upravlja vlada iz senke. Ako svetom zaista vladaju masoni, rotarijanci ili templari, ili svi zajedno, sa Srbijom to svakako nije slučaj. Jedan od masona poluironično ka�e da će pre biti da masonerijom u Srbiji vlada dr�ava. Dru�tveni uticaj ovih organizacija uglavnom se svodi na humanitarni i edukativni rad, u političkom �ivotu Srbije taj uticaj je sveden gotovo na nulu, a ne�to vi�e u tom smislu ove organizacije posti�u u međunarodnim kontaktima - tu nema epohalnih rezultata, već je reč o „politici malih koraka na duge staze".

- Masonerija se kod nas potpuno pogre�no do�ivljava - ra�ireno je shvatanje da je to centar moći u kom se skupljaju ljudi da bi u drugom danu svog prisustva u masonskoj lo�i zaradili svoj prvi milion. To se ne radi u masoneriji, to se radi u nekim drugim organizacijama. U masoneriji se prvenstveno radi na svom ličnom usavr�avanju - duhovnom, intelektualnom i moralnom, odnosno okupljaju se ljudi koji poseduju takve kvalitete - ka�e za Pressmagazin biv�i veliki majstor i sada�nji počasni veliki majstor Velike nacionalne lo�e Srbije Dragan Martinović.

On ka�e da situacija sa uticajem masonske organizacije u Srbiji „nije slavna", ali da se priča o moći i uplivu masona ne mo�e tumačiti nezavisno od istorijskih okolnosti.

- Moć te organizacije prisutna je u svim zemljama u kojima ona funkcioni�e neprekidno. Na na�em prostoru to nije slučaj jer nije postojala 50 godina. Kako funkcioni�e ta moć: tako �to u organizaciji sede ljudi koji su zahvaljujući svojim kvalitetima i činjenicom da pripadaju masoneriji izuzetno visoko pozicionirani u dru�tvu. Konkretno u Francuskoj, dr�avne ustanove kao �to su �eleznica, po�ta, elektroprivreda vode ljudi koji pripadaju masonskim organizacijama. Kod nas je ključ i dalje politička pripadnost, nezavisno od kvaliteta ljudi.

On ka�e da su „raznorazne organizacije", pa i Velika nacionalna lo�a Srbije hiljadu puta davale signale vlasti da mogu da pomognu.

- Postoje paralelni tokovi komunikacije, to znaju diplomate. Te pobočne veze mogu da obave veći posao nego direktne. Hiljadu puta su razne organizacije, pa i Velika nacionalna lo�a Srbije, davale znake vlasti da postoje kontakti, ali to vlasti nisu koristile. Slika o nama se naravno menja, ali to ima svoju cenu - de�avaju se stvari koje nas mnogo ko�taju, a sve mo�e da se učini mnogo jednostavnije, upravo putem dobrih starih masonskih veza. Mi masoni smo patriote, prvenstveno radimo u interesu svoje dr�ave i svoga naroda. U ustavu, odnosno konstituciji, kako mi ka�emo, svih masonskih organizacija u Srbiji, a ima ih tri legalne, postoji stavka da su po�tovanje vlasti, dr�ave i ustava i patriotizama ključne odlike svakog masona.

 

 

Procene: Osam masonskih lo�a

Prema procenama upućenih, u Srbiji ima oko 700 masona koji deluju u vi�e masonskih lo�a, nastalih uglavnom unutra�njih podelama. Postoje i tvrde da funkcioni�u Velika nacionalna lo�a Srbije, Regularna velika lo�a Srbije, Regularna velika lo�a Srbije - Beograd, Velika ujedinjena lo�a Srbije, Ujedinjena velika lo�a Srbije, Visoki masonski savet Srbije, Veliki orijent Francuske u Srbiji. Osnovana je i me�ovita, mu�ko-�enska lo�a (�ene, inače, ne mogu biti pripadnici regularne masonerije): „Singidunum Istok - 1899, u Orijentu Beograd" je prva radionica masonskog reda „Le Droite Humain". Postoje priče, bez čvrstih dokaza, da ja osnovana i �enska masonska lo�a pod nazivom „Zora", uz pomoć nemačke �enske lo�e „Rebeka".

Martinović ka�e da su masoni, ipak, mnogo puta pomogli dr�avi, a da ona toga čak nije bila ni svesna.

- Sećate se da je Dragan Male�ević Tapi tvrdio da je on spasao beogradske mostove 1999. godine. Pouzdano znam da je to tačno jer sam kasnije u Francuskoj zajedno sa njim sedeo za stolom sa čovekom s kojim je napravio to �to je napravio - da ne budu sru�eni beogradski mostovi. Setite koji je jedini strani vojnik u zatvoru i dan-danas zato �to je obave�tavao na�u dr�avu o potezima koji slede u smislu bombardovanja. Francuz, ne sećam se imena, uhvaćen je na teritoriji BiH i robija kao izdajnik NATO-a.

On ka�e da nije tačno da masonerija nema nikakav uticaj, ali smatra da je on nedovoljan i da bi mogao biti veći, značajniji i kvalitetniji.

- Uticaja apsolutno ima. Godine 2002, u momentu kada se niko od zvaničnika nije usuđivao da primi međunarodnu masonsku delegaciju, to je u Skup�tini uradio jedan visokopozicionirani slu�benik koji nije na� član. To nije moglo da se izvede bez uticaja. Kakav bi uticaj mogao biti, to je beznačajno, ali jednostavno ne mo�ete nekog naterati da prihvati va�u pomoć ako on to neće. Mi, naravno, činimo sve �to mo�emo kad god smo u prilici. Ilustrovaću to primerom grada u kome ja �ivim. U Sremskoj Mitrovici vrapci znaju da sam ja mason. Ja sam isključivo putem masonskih veza sprijateljio grad Never iz Francuske i moju Sremsku Mitrovicu.

- �ta je najveća snaga masonerije? Mi smo imali svetle momente u svojoj istoriji. I kada pogledamo ko je bio na vlasti u tim momentima, shvatićemo da su u vlasti bili apsolutno prisutni masoni. Nema potrebe da se osvrćem na detalje i imena, nadam se da su ljudi upoznati sa imenima kao �to je Đorđe Vajfert. U to vreme dinar je bio konvertibilna valuta, Jugoslavija je bila op�teprihvaćena, civilizovana zemlja, za razliku od slike koju sada svet ima o nama.

 

Rotarijanci - Mi smo strukovna elita

 

Predrasuda da rotarijanci predstavljaju neko tajno dru�tvo koje ima moć potiče odatle �to oni okupljaju elitu, najbolje u profesiji, ka�e za Pressmagazin Svetislav Milovanović, jedan od reosnivača Rotari pokreta u Srbiji. Milovanović, po zanimanju međunarodni pravni konsultant, član je prvog Rotari kluba u Beogradu od 1993, kada su rotarijanci počeli sa radom. Bio je predsednik Rotari kluba Starog grada, asistent guvernera pre tri godine i od 1. jula, kada počinje rotarijanska godina, ponovo će obavljati tu funkciju.

U Srbiji, prema proceni Milovanovića, trenutno ima između 1.500 i 2.000 rotarijanaca okupljenih u oko 60 rotari klubova, čija se krovna organizacija zove Distrikt. Distrikt 2.481, kome pripadaju i klubovi sa teritorije Srbije, obuhvata i klubove iz severne Grčke, Makedonije, Crne Gore. Guverner je beogradski advokat Dragan Brajer. Centralizam u odlučivanju ne postoji: svaki klub je autonoman i funkcioni�e po sopstvenom nahođenju, ne samo u odnosu na guvernera, Distrikt ili druge klubove, nego i na sedi�te Rotari kluba u Čikagu.

- Ideja rotarijanstva je da članovi kluba postanu ljudi koji su vodeći u svojoj profesiji, bilo da je reč o najboljim zlatarima ili sudijama. Rotarijanstvo je, figurativno govoreći, preteča informacionog sistema. Po�to svi radimo u različitim oblastima, stalno dobijamo informacije iz onih oblasti koje ne poznajemo. Po�to se sastajemo jednom nedeljno, mo�emo da saznamo tanane stvari koje ne mo�ete nigde da pročitate. Znači, ne obične informacije, već od ljudi koji su najbolji u svojoj profesiji mo�ete da čujete strate�ke informacije, ne�to �to će se tek dogoditi i na neki način pre drugih imate informaciju na osnovu koje mo�ete da se prilagođavate ili usmeravate. Ako vas to, naravno, uop�te interesuje. Imate ljude koji u klubove dolaze samo zbog dru�enja. Dru�enje i slu�enje je osnovni moto - međusobno, zajednici i, na kraju, dr�avi jer mi smo svi patriote - ka�e Milovanović.

On ka�e da ga čudi �to ljudi me�aju masoneriju i rotarijance.

- Kad sam bio u Americi, bilo je to davno, već tada, pre trideset godina, masoni su se deklarisali javno. �ta je poenta: ne mo�ete da utičete ako delujete tajno. Rotari je od svog osnivanja javna organizacija. Imamo svoj sajt, Rotari knjigu koju a�uriramo svake godine sa imenima članova, telefonima, adresama. Svako mo�e da prisustvuje na�im sastancima i to je odlika svakog rotari kluba u svetu. To je velika razlika između rotari kluba i masonerije, ali kako rotarijanci jesu jedna intelektualna elita - samo u mom klubu Stari grad ima 12 profesora i jedan akademik - moguće je da se zbog tog elitističkog prizvuka me�aju masoni i rotarijanci.

Na skupovima rotarijanaca nikada se ne govori o politici. Članovi se sastaju jednom nedeljno, dr�e predavanja iz oblasti u kojoj rade (novi članovi su obavezni da po pristupu klubu odr�e predavanje), smi�ljaju se i sprovode humanitarne akcije. Obaveza su plaćanje članarine, koja mo�e da bude između 50 i 500 evra ili dinara - kako koji klub već odluči, i prisustvo na najmanje 60 odsto sastanaka.

- Politike nema. Rotari pokret je strukovna organizacija i svaki rotari klub je du�an da po�tuje vlast, ne i da je podr�ava. Mi se ne organizujemo na političkom nivou kako bismo se borili za vlast, već da bismo napravili kvalitet ljudi, kvalitet misli, da izađemo iz zamke politike. Politika ima svoj cilj, koji gura, a kod nas su ljudi pre svega profesionalci i to jedno drugo isključuje.

Rotarijanci deluju na globalnom i lokalnom nivou. Sagovornik Pressmagazina ka�e da su rotarijanci, u saradnji sa UN i Svetskom zdravstvenom organizacijom, putem programa „PolioPlus", potpuno iskorenili polio (dečju paralizu) u Srbiji. Osim tri zajedničke akcije za tri godine, svi rotari klubovi u Beogradu imaju i svoju pojedinačnu humanitarnu akciju.
- Svaki rotarijanac godi�nje izdvoji minimum od sto od nekoliko stotina evra za donacije. To pomno�ite sa 2.000 članova, a kada uzmete u obzir da funkcioni�emo od 1993, zbir je jedna pristojna cifra.

On ka�e da je animozitet prema rotarijancima značajno oslabio.

- Primećujem samo neznanje. Taj animozitet se ranije vi�e osećao, sad je sve vi�e rotarijanaca, selekcija je uspe�na, to su kvalitetni i časni ljudi i, na kraju, nema tajnosti u na�em radu. To sve je razbilo famu o rotarijancima - ka�e Milovanović.

 

Templari - Srbija je pogodna za svaku vrstu etiketiranja

 

Vitezovi templari Srbije deo su Templarskog reda, međunarodne templarske organizacije - Ordo Supremus Militaris Templi Hierosolymitani (OSMTH). OSMTH postoji jo� u deset zemalja, kao i u NATO-u, sedi�te je u �enevi, ima biro u Va�ingtonu, član je socio-ekonomskog saveta u UN, gde ima savetodavnu ulogu i ima svoje misije pri UN: sada su na Haitiju i u Kongu.

OSMTH je hri�ćanska ekumenska organizacija, otvorena i za mu�karce i �ene koji prihvataju njegove ciljeve, ali i „koji svojim �ivotom, pona�njem i prethodnim delovanjem zaslu�uju da postanu njegovi članovi", kako se navodi na sajtu ove organizacije.

Na tom istom sajtu navodi se da je OSMTH formiran „sa prevashodnim ciljem ba�tinjenja vekovne kulture vite�tva u svakodnevnim odnosima među judima, koja ima duboke korene i u tradiciji na teritoriji Srbije".

U Srbiji je OSMTH formiran 2003. godine, na inicijativu trojice ljudi: Milana Lajhnera, Dragutina Zagorca i pokojnog Dragana

 

 

Masoni uvek u vlasti

 

Kada pogledamo ko je bio na vlasti u tim momentima, shvatićemo da su u vlasti bili apsolutno prisutni masoni.

Nema potrebe da se osvrćem na detalje i imena, nadam se da su ljudi upoznati sa imenima kao �to je Đorđe Vajfert.

U to vreme dinar je bio konvertibilna valuta, Jugoslavija je bila op�teprihvaćena, civilizovana zemlja, za razliku od slike koju sada svet ima o nama.

Male�evića Tapija koji, iako pokretač, nije bio i član ove organizacije. OSMTH okuplja oko 200 članova. U njegovom sastavu nema političara, ima pripadnika policije i vojske, ali ne onih koji su javno istureni. Templarska organizacija postoji u Beogradu, Sremskoj Mitrovici, Smederevu, Ni�u, Kragujevcu, Novom Sadu, Podgorici i Banjaluci.
- OSMTH je javna organizacija, na�i skupovi potpuno su otvoreni za sve i mi ih često i najavljujemo. Ako uop�te postoji ne�to �to je tajno, mo�da postoji na nekom globalnom nivou, ali na ovom nivou nema ničeg �to bi trebalo da se krije. Nema nikakve ezoterije, nikakve mistike, humanitarni karakter je bitna komponenta rada templara. Ba�tine se vrline i vrednosti templara, ali to ne podrazumeva krsta�ki odnos prema nekome ili nečemu - rekao je za Pressmagazin jedan od srpskih templara koji je �eleo da ostane anoniman.

On ka�e da je uprkos svoj toj javnosti u radu templari deluju skoro poluilegalno, u svakom slučaju obazrivo i uzdr�ano, i to zbog javnog mnjenja („Srbija je pogodna za svaku vrstu etiketiranja") i Srpske pravoslavne crkve. Jedan od osnovnih zadataka templara jeste zalaganje za ekumenizam, �to je ideja koja ne nailazi na bogzna kakav odziv u SPC, iako je ova organizacija kao izrazito hri�ćanska (njeni punopravni članovi mogu biti samo hri�ćani, nehri�ćanima je ostavljena mogućnost uče�ća u svojstvu gosta) u svom članstvu imala sve�tenike SPC. Za jedan deo SPC templari su sinonim za sekta�enje, unijaćenje, masoneriju.Kako ka�e na� sagovornik, jedan „značajan deo templara jeste u masoneriji", ali dodaje da te dve organizacije naprosto nemaju veze jedna s drugom: na kraju krajeva, ne samo �to su skupovi templara javni, već članovi mogu da postanu i �ene, �to je u masoneriji (bar doskoro) bilo nezamislivo.

Srpski templari su vrlo cenjeni u svetu. Veliki prior (tj. glavnokomandujući) Dejan Mileković je zamenik grandkomandera, odnosno, on je templar broj dva u svetskim razmerama, dok je Lajhner, osim �to je zamenik Milekovića, i delegat u UN u Beču, dok se zona odgovornosti srpske organizacije, do pro�le godine jedine u istočnoj Evropi, prote�e praktično do Kavkaza.

- Sve �to se radi, radi se u korist naroda i dr�ave. Ali sve je to u rukavicama. Nekoliko medicinskih vozila nabavili smo za Beograd, ali nismo stavljali na�e oznake da ne bi bilo javnih povika. Za Kosovo je prikupljana humanitarna pomoć, uglavnom lekovi, medicinska oprema za Gračanicu i da bi ne�to moglo da se uradi, a da to ne dobije negativan odjek, sve se to �alje preko drugih humanitarnih organizacija. �alosno, ali tako je.

 

 

 

 

 

 

Vrh strane

 

 

Sva prava rezervisana

Copyright � 2010 by Alexandar Thorn

Poslednje izmene: 23-01-2013 02:23