Naslovna
Baragnir Zag Nehar
Sveta Magija
Svete Knjige
Biblioteka
Arhiva
Zag
Kia
Tajna dru�tva
Tekst
2
Ekosfera
Putopisi
Lepota planete
Zvezdarijum
Kalendar
Galerija
Multimedia
Psyradio FM
Chat
Linkovi
Alexanthorn
Kontakt
|
Tajna dru�tva
2
Zavera bez zaverenika
Kolika je stvarna moć
tajnih dru�tava u Srbiji
Izvor: PRESS
Autor:
Rade Stanić
17.10.2010
Ako
svetom zaista vladaju masoni, rotarijanci ili templari, ili svi zajedno, onda će
kod nas pre biti - da masonerijom u Srbiji vlada dr�ava. Ni ostala tajna dru�tva
nemaju nikakvu stvarnu moć, pokazalo istra�ivanje Pressmagazina
Tajna dru�tva u Srbiji zapravo uop�te nisu tajna.
Pripadnici masonerije će vam reći da je njihovo delovanje diskretno, a da rad
nije tajan, već „nejavan", templari će reći da je njihov rad javan, ali da zbog
okolnosti deluju poluilegalno; rotarijanci, pak, ka�u da kod njih apsolutno
ničeg tajnog nema i da je sve otvoreno za radoznale, uključujući i spisak
članova.
Sve ove organizacije legalno su registrovane kao i
druga udru�enja, imaju svoja stalna sedi�ta, internet sajtove čiji je veći deo
sadr�aja svima potpuno dostupan, objavljuju knjige, a skupovi templara i
rotarijanaca potpuno su otvoreni za javnost. Jedina „zabrana" odnosi na
prisustvo masonskim skupovima - „radovima", kako oni ka�u - njima mogu
prisustvovati samo masoni, a jedina prava tajna odnosi se na članstvo u
masoneriji. S tim �to je bar polovina onoga �to se javno priča o nečijoj
pripadnosti masonskoj lo�i tačno.
Dragan
Martinović, počasni veliki majstor Velike nacionalne lo�e Srbije
Mistifikaciji ovih organizacija doprinose kako
izvesni istorijski animozitet, neka lo�a iskustva (zloglasna paramasonska lo�a
P2 u Italiji), tako i njihovo retko pojavljivanje u javnosti, te raznorazne
publikacije prema kojima svetom upravlja vlada iz senke. Ako svetom zaista
vladaju masoni, rotarijanci ili templari, ili svi zajedno, sa Srbijom to svakako
nije slučaj. Jedan od masona poluironično ka�e da će pre biti da masonerijom u
Srbiji vlada dr�ava. Dru�tveni uticaj ovih organizacija uglavnom se svodi na
humanitarni i edukativni rad, u političkom �ivotu Srbije taj uticaj je sveden
gotovo na nulu, a ne�to vi�e u tom smislu ove organizacije posti�u u
međunarodnim kontaktima - tu nema epohalnih rezultata, već je reč o „politici
malih koraka na duge staze".
-
Masonerija se kod nas potpuno pogre�no do�ivljava -
ra�ireno je shvatanje da je to centar moći u kom se skupljaju ljudi da bi u
drugom danu svog prisustva u masonskoj lo�i zaradili svoj prvi milion. To se ne
radi u masoneriji, to se radi u nekim drugim organizacijama. U masoneriji se
prvenstveno radi na svom ličnom usavr�avanju - duhovnom, intelektualnom i
moralnom, odnosno okupljaju se ljudi koji poseduju takve kvalitete - ka�e za
Pressmagazin biv�i veliki majstor i sada�nji počasni veliki majstor Velike
nacionalne lo�e Srbije Dragan Martinović.
On ka�e da situacija sa uticajem masonske
organizacije u Srbiji „nije slavna", ali da se priča o moći i uplivu masona ne
mo�e tumačiti nezavisno od istorijskih okolnosti.
- Moć te organizacije prisutna je u svim zemljama u
kojima ona funkcioni�e neprekidno. Na na�em prostoru to nije slučaj jer nije
postojala 50 godina. Kako funkcioni�e ta moć: tako �to u organizaciji sede ljudi
koji su zahvaljujući svojim kvalitetima i činjenicom da pripadaju masoneriji
izuzetno visoko pozicionirani u dru�tvu. Konkretno u Francuskoj, dr�avne
ustanove kao �to su �eleznica, po�ta, elektroprivreda vode ljudi koji pripadaju
masonskim organizacijama. Kod nas je ključ i dalje politička pripadnost,
nezavisno od kvaliteta ljudi.
On ka�e da su „raznorazne organizacije", pa i
Velika nacionalna lo�a Srbije hiljadu puta davale signale vlasti da mogu da
pomognu.
- Postoje paralelni tokovi
komunikacije, to znaju diplomate. Te pobočne veze mogu da obave veći posao nego
direktne. Hiljadu puta su razne organizacije, pa i Velika nacionalna lo�a
Srbije, davale znake vlasti da postoje kontakti, ali to vlasti nisu koristile.
Slika o nama se naravno menja, ali to ima svoju cenu - de�avaju se stvari koje
nas mnogo ko�taju, a sve mo�e da se učini mnogo jednostavnije, upravo putem
dobrih starih masonskih veza. Mi masoni smo patriote, prvenstveno radimo u
interesu svoje dr�ave i svoga naroda. U ustavu, odnosno konstituciji, kako mi
ka�emo, svih masonskih organizacija u Srbiji, a ima ih tri legalne, postoji
stavka da su po�tovanje vlasti, dr�ave i ustava i patriotizama ključne odlike
svakog masona.
Procene: Osam masonskih lo�a
Prema procenama upućenih, u Srbiji
ima oko 700 masona koji deluju u vi�e masonskih lo�a, nastalih uglavnom
unutra�njih podelama. Postoje i tvrde da funkcioni�u Velika nacionalna lo�a
Srbije, Regularna velika lo�a Srbije, Regularna velika lo�a Srbije - Beograd,
Velika ujedinjena lo�a Srbije, Ujedinjena velika lo�a Srbije, Visoki masonski
savet Srbije, Veliki orijent Francuske u Srbiji. Osnovana je i me�ovita,
mu�ko-�enska lo�a (�ene, inače, ne mogu biti pripadnici regularne masonerije):
„Singidunum Istok - 1899, u Orijentu Beograd" je prva radionica masonskog reda
„Le Droite Humain". Postoje priče, bez čvrstih dokaza, da ja osnovana i �enska
masonska lo�a pod nazivom „Zora", uz pomoć nemačke �enske lo�e „Rebeka".
|
Martinović ka�e da su masoni, ipak, mnogo puta
pomogli dr�avi, a da ona toga čak nije bila ni svesna.
- Sećate se da je Dragan Male�ević Tapi tvrdio da
je on spasao beogradske mostove 1999. godine. Pouzdano znam da je to tačno jer
sam kasnije u Francuskoj zajedno sa njim sedeo za stolom sa čovekom s kojim je
napravio to �to je napravio - da ne budu sru�eni beogradski mostovi. Setite koji
je jedini strani vojnik u zatvoru i dan-danas zato �to je obave�tavao na�u
dr�avu o potezima koji slede u smislu bombardovanja. Francuz, ne sećam se imena,
uhvaćen je na teritoriji BiH i robija kao izdajnik NATO-a.
On ka�e da nije tačno da masonerija nema nikakav
uticaj, ali smatra da je on nedovoljan i da bi mogao biti veći, značajniji i
kvalitetniji.
- Uticaja apsolutno ima. Godine 2002, u momentu
kada se niko od zvaničnika nije usuđivao da primi međunarodnu masonsku
delegaciju, to je u Skup�tini uradio jedan visokopozicionirani slu�benik koji
nije na� član. To nije moglo da se izvede bez uticaja. Kakav bi uticaj mogao
biti, to je beznačajno, ali jednostavno ne mo�ete nekog naterati da prihvati
va�u pomoć ako on to neće. Mi, naravno, činimo sve �to mo�emo kad god smo u
prilici. Ilustrovaću to primerom grada u kome ja �ivim. U Sremskoj Mitrovici
vrapci znaju da sam ja mason. Ja sam isključivo putem masonskih veza
sprijateljio grad Never iz Francuske i moju Sremsku Mitrovicu.
- �ta je najveća snaga masonerije? Mi smo imali
svetle momente u svojoj istoriji. I kada pogledamo ko je bio na vlasti u tim
momentima, shvatićemo da su u vlasti bili apsolutno prisutni masoni. Nema
potrebe da se osvrćem na detalje i imena, nadam se da su ljudi upoznati sa
imenima kao �to je Đorđe Vajfert. U to vreme dinar je bio konvertibilna valuta,
Jugoslavija je bila op�teprihvaćena, civilizovana zemlja, za razliku od slike
koju sada svet ima o nama.
Rotarijanci - Mi smo strukovna elita
Predrasuda da rotarijanci predstavljaju neko tajno
dru�tvo koje ima moć potiče odatle �to oni okupljaju elitu, najbolje u
profesiji, ka�e za Pressmagazin Svetislav Milovanović, jedan od reosnivača
Rotari pokreta u Srbiji. Milovanović, po zanimanju međunarodni pravni
konsultant, član je prvog Rotari kluba u Beogradu od 1993, kada su rotarijanci
počeli sa radom. Bio je predsednik Rotari kluba Starog grada, asistent guvernera
pre tri godine i od 1. jula, kada počinje rotarijanska godina, ponovo će
obavljati tu funkciju.
U Srbiji, prema proceni Milovanovića, trenutno ima
između 1.500 i 2.000 rotarijanaca okupljenih u oko 60 rotari klubova, čija se
krovna organizacija zove Distrikt. Distrikt 2.481, kome pripadaju i klubovi sa
teritorije Srbije, obuhvata i klubove iz severne Grčke, Makedonije, Crne Gore.
Guverner je beogradski advokat Dragan Brajer. Centralizam u odlučivanju ne
postoji: svaki klub je autonoman i funkcioni�e po sopstvenom nahođenju, ne samo
u odnosu na guvernera, Distrikt ili druge klubove, nego i na sedi�te Rotari
kluba u Čikagu.
- Ideja rotarijanstva je da članovi kluba postanu
ljudi koji su vodeći u svojoj profesiji, bilo da je reč o najboljim zlatarima
ili sudijama. Rotarijanstvo je, figurativno govoreći, preteča informacionog
sistema. Po�to svi radimo u različitim oblastima, stalno dobijamo informacije iz
onih oblasti koje ne poznajemo. Po�to se sastajemo jednom nedeljno, mo�emo da
saznamo tanane stvari koje ne mo�ete nigde da pročitate. Znači, ne obične
informacije, već od ljudi koji su najbolji u svojoj profesiji mo�ete da čujete
strate�ke informacije, ne�to �to će se tek dogoditi i na neki način pre drugih
imate informaciju na osnovu koje mo�ete da se prilagođavate ili usmeravate. Ako
vas to, naravno, uop�te interesuje. Imate ljude koji u klubove dolaze samo zbog
dru�enja. Dru�enje i slu�enje je osnovni moto - međusobno, zajednici i, na
kraju, dr�avi jer mi smo svi patriote - ka�e Milovanović.
On ka�e da ga čudi �to ljudi me�aju masoneriju i
rotarijance.
-
Kad sam bio u Americi, bilo je to davno, već tada, pre trideset godina, masoni
su se deklarisali javno. �ta je poenta: ne mo�ete da utičete ako delujete tajno.
Rotari je od svog osnivanja javna organizacija. Imamo svoj sajt, Rotari knjigu
koju a�uriramo svake godine sa imenima članova, telefonima, adresama. Svako mo�e
da prisustvuje na�im sastancima i to je odlika svakog rotari kluba u svetu. To
je velika razlika između rotari kluba i masonerije, ali kako rotarijanci jesu
jedna intelektualna elita - samo u mom klubu Stari grad ima 12 profesora i jedan
akademik - moguće je da se zbog tog elitističkog prizvuka me�aju masoni i
rotarijanci.
Na skupovima rotarijanaca nikada se ne govori o
politici. Članovi se sastaju jednom nedeljno, dr�e predavanja iz oblasti u kojoj
rade (novi članovi su obavezni da po pristupu klubu odr�e predavanje), smi�ljaju
se i sprovode humanitarne akcije. Obaveza su plaćanje članarine, koja mo�e da
bude između 50 i 500 evra ili dinara - kako koji klub već odluči, i prisustvo na
najmanje 60 odsto sastanaka.
- Politike nema. Rotari pokret je strukovna
organizacija i svaki rotari klub je du�an da po�tuje vlast, ne i da je podr�ava.
Mi se ne organizujemo na političkom nivou kako bismo se borili za vlast, već da
bismo napravili kvalitet ljudi, kvalitet misli, da izađemo iz zamke politike.
Politika ima svoj cilj, koji gura, a kod nas su ljudi pre svega profesionalci i
to jedno drugo isključuje.
Rotarijanci deluju na globalnom i lokalnom nivou.
Sagovornik Pressmagazina ka�e da su rotarijanci, u saradnji sa UN i Svetskom
zdravstvenom organizacijom, putem programa „PolioPlus", potpuno iskorenili polio
(dečju paralizu) u Srbiji. Osim tri zajedničke akcije za tri godine, svi rotari
klubovi u Beogradu imaju i svoju pojedinačnu humanitarnu akciju.
- Svaki rotarijanac godi�nje izdvoji minimum od sto od nekoliko stotina evra za
donacije. To pomno�ite sa 2.000 članova, a kada uzmete u obzir da funkcioni�emo
od 1993, zbir je jedna pristojna cifra.
On ka�e da je animozitet prema rotarijancima
značajno oslabio.
- Primećujem samo neznanje. Taj animozitet se
ranije vi�e osećao, sad je sve vi�e rotarijanaca, selekcija je uspe�na, to su
kvalitetni i časni ljudi i, na kraju, nema tajnosti u na�em radu. To sve je
razbilo famu o rotarijancima - ka�e Milovanović.
Templari - Srbija je pogodna za svaku vrstu
etiketiranja
Vitezovi templari Srbije deo su Templarskog reda,
međunarodne templarske organizacije - Ordo Supremus Militaris Templi
Hierosolymitani (OSMTH). OSMTH postoji jo� u deset zemalja, kao i u NATO-u,
sedi�te je u �enevi, ima biro u Va�ingtonu, član je socio-ekonomskog saveta u
UN, gde ima savetodavnu ulogu i ima svoje misije pri UN: sada su na Haitiju i u
Kongu.
OSMTH je hri�ćanska ekumenska organizacija,
otvorena i za mu�karce i �ene koji prihvataju njegove ciljeve, ali i „koji
svojim �ivotom, pona�njem i prethodnim delovanjem zaslu�uju da postanu njegovi
članovi", kako se navodi na sajtu ove organizacije.
Na tom istom sajtu navodi se da je OSMTH formiran
„sa prevashodnim ciljem ba�tinjenja vekovne kulture vite�tva u svakodnevnim
odnosima među judima, koja ima duboke korene i u tradiciji na teritoriji
Srbije".
U Srbiji je OSMTH formiran 2003. godine, na
inicijativu trojice ljudi: Milana Lajhnera, Dragutina Zagorca i pokojnog Dragana
Masoni uvek u vlasti
Kada pogledamo ko je bio na vlasti u
tim momentima, shvatićemo da su u vlasti bili apsolutno prisutni masoni.
Nema potrebe da se osvrćem na
detalje i imena, nadam se da su ljudi upoznati sa imenima kao �to je Đorđe
Vajfert.
U to vreme dinar je bio
konvertibilna valuta, Jugoslavija je bila op�teprihvaćena, civilizovana zemlja,
za razliku od slike koju sada svet ima o nama.
|
Male�evića Tapija koji, iako pokretač, nije bio i član ove organizacije. OSMTH
okuplja oko 200 članova. U njegovom sastavu nema političara, ima pripadnika
policije i vojske, ali ne onih koji su javno istureni. Templarska organizacija
postoji u Beogradu, Sremskoj Mitrovici, Smederevu, Ni�u, Kragujevcu, Novom Sadu,
Podgorici i Banjaluci.
- OSMTH je javna organizacija, na�i skupovi potpuno su otvoreni za sve i mi ih
često i najavljujemo. Ako uop�te postoji ne�to �to je tajno, mo�da postoji na
nekom globalnom nivou, ali na ovom nivou nema ničeg �to bi trebalo da se krije.
Nema nikakve ezoterije, nikakve mistike, humanitarni karakter je bitna
komponenta rada templara. Ba�tine se vrline i vrednosti templara, ali to ne
podrazumeva krsta�ki odnos prema nekome ili nečemu - rekao je za Pressmagazin
jedan od srpskih templara koji je �eleo da ostane anoniman.
On ka�e da je uprkos svoj toj javnosti u radu
templari deluju skoro poluilegalno, u svakom slučaju obazrivo i uzdr�ano, i to
zbog javnog mnjenja („Srbija je pogodna za svaku vrstu etiketiranja") i Srpske
pravoslavne crkve. Jedan od osnovnih zadataka templara jeste zalaganje za
ekumenizam, �to je ideja koja ne nailazi na bogzna kakav odziv u SPC, iako je
ova organizacija kao izrazito hri�ćanska (njeni punopravni članovi mogu biti
samo hri�ćani, nehri�ćanima je ostavljena mogućnost uče�ća u svojstvu gosta) u
svom članstvu imala sve�tenike SPC. Za jedan deo SPC templari su sinonim za
sekta�enje, unijaćenje, masoneriju.Kako ka�e na� sagovornik, jedan „značajan deo
templara jeste u masoneriji", ali dodaje da te dve organizacije naprosto nemaju
veze jedna s drugom: na kraju krajeva, ne samo �to su skupovi templara javni,
već članovi mogu da postanu i �ene, �to je u masoneriji (bar doskoro) bilo
nezamislivo.
Srpski templari su vrlo cenjeni u svetu. Veliki
prior (tj. glavnokomandujući) Dejan Mileković je zamenik grandkomandera,
odnosno, on je templar broj dva u svetskim razmerama, dok je Lajhner, osim �to
je zamenik Milekovića, i delegat u UN u Beču, dok se zona odgovornosti srpske
organizacije, do pro�le godine jedine u istočnoj Evropi, prote�e praktično do
Kavkaza.
- Sve �to se radi, radi se u korist naroda i
dr�ave. Ali sve je to u rukavicama. Nekoliko medicinskih vozila nabavili smo za
Beograd, ali nismo stavljali na�e oznake da ne bi bilo javnih povika. Za Kosovo
je prikupljana humanitarna pomoć, uglavnom lekovi, medicinska oprema za
Gračanicu i da bi ne�to moglo da se uradi, a da to ne dobije negativan odjek,
sve se to �alje preko drugih humanitarnih organizacija. �alosno, ali tako je.
Vrh strane
|
|