Stranice

 

  Naslovna

  Baragnir Zag Nehar

  Sveta Magija

  Svete Knjige

 Biblioteka

 Arhiva

 Zag Kia

  Tajna dru�tva

  Ekosfera

  Putopisi

 Tekst 7

  Lepota planete

 

  Zvezdarijum

 Kalendar

 Galerija

 Multimedia

 Psyradio FM

 Chat

 Linkovi

 Alexanthorn

 Kontakt

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Putopisi

 

7

 

Tajanstveni grad vina

Izvor: NOVOSTI

Autor: Dragana MATOVIĆ

18.09.2010


Rajačke pimnice, sme�tene na bre�uljku iznad Timoka, kandidat za Listu svetske ba�tine Uneskoa. Nekada je ovde bilo vi�e od 300 pimnica, danas postoji samo 57 vinskih podruma.

Crno vino se pije od kad provri, dok ne kaplju prve streje. Onda se prelazi na ru�icu, koja se pije dok ne počne da se di�e pra�ina. Tada se prelazi na belo, koje se pije sve dok ne stigne crno vino.

Od pamtiveka ovako teče �ivot starosedelaca sela Rajac i vlasnika čuvenih Rajačkih pimnica. Iskusni tvorci vina ponose se jedinstvenim načinom �ivota, ali i vrhunskim kvalitetom vina napojenih suncem. Sada su Rajačke pimnice ponovo u �i�i interesovanja. Nedavno su postale kandidat za Listu svetske ba�tine Uneska, a bile su i centralni događaj na manifestaciji Dani evropske ba�tini u Srbiji.

Rajačke pimnice se nazivaju "selom bez od�aka", jer se u njima boravilo samo tokom berbe gro�đa i spravljanja vina, ali bi isto tako, zbog gostoljubivosti domaćina, mogle da ponesu naziv "sela sa �irom otvorenim vratima". Sme�tene na bre�uljku pored Timoka, iznad Rajca, predstavljaju skup vinskih podruma, sa mre�om ulica, trgova i sakralnih mesta. Vreme kao da je stalo u ovom kamenom selu.

Prvobitno, u 18. veku, pimnice su bile ukopani podrumi sa kamenim temeljima, napravljeni od pruća i zemlje. Kasnije su se pravile brvnare, a tek u drugoj polovini 19. veka počele su da se zidaju zgrade, od kamena pe�čara, koji se lako obrađuje i, kako su nam objasnili me�tani, mo�e običnom sekirom da se te�e. Najstarija je iz 1890, a najvi�e pimnica izgrađeno je početkom 20. veka. Prepoznatljivi dana�nji oblik, sa lukovima i arkadama, ornamentima i rozetama, dobile su zahvaljujući majstoru Kosti iz Prilepa. Pimnice su zami�ljene tako da se sve aktivnosti oko pripreme vina obavljaju tamo. Mnoge imaju i prostoriju da se prespava, kako bi tokom noći domaćin nekoliko puta obilazio bačve sa vinom.

-Vino mora da se čuva u pravoj sredini gde nema nikakvih zagađivača - ka�e jedan od me�tana, Vuka�in �ivanović, in�enjer voćarstva i vinogradarstva. - Stoka se čuvala u selu. Smatra se da vino, dok se pretače, poprima mirise iz okoline. I zato, na pimnicama nema nikakvih mirisa. Vino se obavezno pretače na lepom i sunčanom danu. Danu koji miri�e.

 

 

METOHIJSKA LOZA

Ne zna se tačno kada je vinova loza doneta u Timočku krajinu. Pretpostavlja se da je tradicija uzgajanja gro�đa bila popularna jo� u antičko doba, po�to je tu bio letnjikovac cara Galerija, danas poznat kao lokalitet Feliks Romulijana. - Rimljani su bili poznati hedonisti i verovatno su u�ivali u vinima sa na�ih prostora - ka�e Vuka�in �ivanović. - Ta tradicija je vremenom opustela i pretpostavlja se da su kulturu gajenja vinove loze, kakvu danas poznajemo, doneli doseljenici sa Kosova i Metohije. U to vreme, u svim selima Timočke krajine, u kojima su bili doseljenici, gajila se vinova loza i gradile pimnice. Međutim, te pivnice su sru�ene, a materijal iskori�ćen za ograđivanje dvori�ta i izgradnju kuća. Jedino su sačuvane u Rajcu, Rogljevu i �tubiku.

 

KAO DA STE U RAJU

Prvi podaci o Rajcu potiču iz 1540, samo tada se nije zvao tako, već su to bila tri naselja: Rackovo, Ora�je i Seli�te. U srednjem veku ta sela su imala po pet do �est kuća. Naziv Rajac spominje se tek u nekim turskim knjigama iz 18. veka. Me�tani vole da se �ale da je Rajac dobio to ime zato �to kad se popije malo vi�e vina, izgleda kao da ste u raju. Jako su ponosni na vino. Ističu da vino utiče na inteligenciju, pa je u vinarskim krajevima uvek vi�e pametnih ljudi, nego drugde.

Prema kazivanju starosedelaca, u ovom kraju nekada je bilo vi�e od 300 pimnica, ali su mnoge zgrade nestale u po�arima ili su propadale, naročito posle Drugog svetskog rata, kada su ih vlasnici ostavili u potrazi za lak�im �ivotom. Zapustele su, sve dok se neko nije setio da ne�to takvo ne postoji u svetu. Veliki broj pimnica je sru�en, polusru�en ili se naziru samo temelji. Ipak, 57 vinskih podruma radi, a jo� 19 je pretvoreno u turističke objekte ili izlo�bene prostore.

- Neposredno posle Drugog svetskog rata napravljen je veliki vinski podrum, koji je trebalo da prihvati gro�đe iz svih okolnih sela - priča �ivanović. - Zabranjena je privatna proizvodnja vina. To je bila ista politika koja je sru�ila prelepe vodenice na Timoku, jer navodno nisu bile moderne. Gro�đe se prodavalo na podrum, uvedene su ogromne takse na kazane za rakiju. Tata mi je pričao da su zbog ogromnih nameta morali da prodaju kazane, i da su se udru�ivali, pa je njih desetoro plaćalo porez na jedan kazan. Lo�om politikom, malo po malo, a u tome je udela imala i emancipacija �ena, koje nisu htele da ostanu u selu, pa su mu�karci morali da napu�taju imanje, Rajac je sa 1.670 spao na 200 stanovnika. Vinograd tra�i slugu. Bolesti ne spavaju, deluju svakog dana. I tako, malo pomalo do�lo se do toga da nema ko da obrađuje vinograde.

Nekada nije bilo tako. Dok su ruke vinogradara bile mlađe, berba gro�đa bila je najradosniji praznik u selu. Drvena kaca se kitila cvećem, stavljala na zapre�no vozilo i i�lo se u vinograd. Bile su to klasične mobe. Kom�ije, rođaci i prijatelji brali su gro�đe, a devojke ga bosim nogama gazile. Domaćini su obično bili na pimnicama. Prali su sudove i čekali da dobiju gro�đe. Rajac je �iveo tokom berbe.

- Tolika je gu�va bila da nije bilo prostora da stanu zapre�na kola - seća se �ivota Mi�ić, poznatiji kao Gazda �ira. - Proizvodilo se 400-500 vagona gro�đa. Danas je gro�đa sve manje. Stariji hoće da rade, ali ne mogu. Mladi ne vole da rade.

Rajačko vino se naročito prodavalo tokom 19. veka, kada je filoksera napala vinograde u Francuskoj. Evropsko tr�i�te se okrenulo novim izazovima tra�eći vina koja su najsličnija francuskim. Na�li su ga u Timočkoj krajini, naročito u Rajcu i okolnim selima. Vino se izvozilo brodovima za Evropu. Naročito je bilo popularno timočko crno vino. Gajile su se razne vrste belina, zatim od odabranih sorti čekere�ka. One su činile osnov crnog vina koje je dobijalo razne nagrade. Od belih sorti poznata je bela bagrina, kao autohtona i crna tamjanika.

- Crna tamjanika se pila na na�em dvoru u doba Karađorđevića i Obrenovića, a voleo ga je i Josip Broz. Danas se proizvodi samo u manastiru Bukovo. Vino se proizvodilo od gro�đa koje se vekovima, na osoben način, gajilo u Rajcu. Berba je počinjala ranije - 27. septembra na Krstovdan, bez obzira na to da li je gro�đe bilo zrelo ili nije. To zvuči čudno, jer danas ponekad počne i u avgustu, a najče�će u septembru. Ali, to je zato �to smo uni�tili na�e vrste gro�đa i pre�li na francuske. Jedino je jedinstven rajački game.

Mnogi običaji rajačkog kraja, povezani su sa vinom. Na Bogojavljenje svake godine, pa i danas, uzima se voda iz crkve i onda se sa njom prskaju burad i bačve da bi se osvetilo novo vino. Običaj je da se za Svetog Trifuna, 14. februara, vr�i simbolično orezivanje prvog čokota.

- Postoji jo� jedan običaj vezan za pimnice i za vino, a to je proslava slave Svete trojice - priča �ivanović.

- Seoska crkva posvećena je Svetom Spasu i na�a slava je Spasovdan. Međutim, nekoliko godina uzastopno je padao grad oko Trojice i odlučeno je da selo dobije jo� jednu slavu. Nekada se tog dana u ataru i�lo od jednog drveta do drugog i zavr�avalo u pimnicama, na mestu gde se nalazi dud star vi�e od 200 godina. Tu se stavljala crkvena zastava sa tri kraka, koja simboli�e Svetu trojicu, u tri čabra - simbolima crnog vina. I tako se radilo tri dana.
Pretpostavlja se da je taj dud, u centru sela, pored koga se nalazi veliki kameni oltar, zamenjivao crkvu u vreme kada nisu smele da se zidaju sakralne građevine. Po predanju, posadio ga je dobo�ar hajduk Veljka. Danas, pričaju me�tani, vla�ke vračare, kao �to idu u razne druge crkve, i ovo mesto koriste za svoje "mućkalice".

- Jo� jedan interesantan običaj karakterističan je za Rajac. Normalno je da se slavi kada se dete rodi, ali ovde se isto tako odlazak na večni počinak proslavlja vinom. Pogrebna povorka na putu do groblja mora da prođe kroz pimnice. Prijatelji i rođaci idu sa vinom u vrčevima i prelivaju se točkovi vozila koje vozi pokojnika. Na taj način se odaje poslednja počast preminulom.


 

 

 

 

Vrh strane

 

 

Sva prava rezervisana

Copyright � 2010 by Alexandar Thorn

Poslednje izmene: 23-01-2013 02:41