Putopisi
5
Speleolo�ki dragulj Balkana
Arhiva:
Thornal
07.08.2010
Potpećka pećina, pravi
speleolo�ki dragulj Balkana, iako nije u potpunosti istra�ena, poznata je i
stručnjacima i zaljubljenicima u speleologiju. Nalazi se u selu Potpeć,
četrnaest kilometara od U�ica ka Po�egi.
Poseduje ulaz u obliku
potkovice, monumentalnih dimenzija. Njegova visina je 50 metara, �irina u
osnovi 16 metara, a pod svodom vi�e od 25 metara, �to ga čini najvećim
pećinskim ulazom u Srbiji i među najvećim na Balkanu. O Potpećkoj pećini
pisao je 1893. godine na� tada najistaknutiji speleolog i istra�ivač Jovan
�unić, ali i Jovan Cvijić i drugi. Kasnije je profesor Radenko Lazarević,
pećinu opisao kao najvredniji speleolo�ki biser zapadne Srbije.
Osim izuzetno bogatog i
veoma retkog nakita, pronađeni su dokazi da su u njoj, jo� od neolita,
�iveli ljudi. Prilikom istra�ivanja pećine, pre tridesetak godina, pronađeni
su ostaci keramike, razno oruđe, oru�je i drugi vredni dokazi, koji su
upućeni na ekspertizu u Zagreb, ali nisu vraćeni.
O pećini je nekada brinula
Turistička orgnizacija koja je kasnije uga�ena, ali je osamdesetih godina
pro�log veka, radi turističke promocije ovog lokaliteta, op�tina izdvojila
novac i delimično uredila unutra�njost.
Napravljene su pe�ačke staze, postavljena rasveta i podaci iz tog
vremena ukazuju da je godi�nje dolazilo oko 10.000 turista. Preduzimljivi
me�tani Potpeća, na rečici Petnici
koja izvire iz pećine
i nakon 1.200 metara uliva se Đetinju, počeli su da grade ribnjake i
uzgajaju pastrmke i time upotpunjavali posebnost ugođaja na ovom lokalitetu.
Međutim, posledice nebrige i vandalizma tada su bile uočljive - pokaredni
reflektori, uni�ten pećinski nakit...
Potom je brigu o pećini
preuzeo op�tinski Ekolo�ki fond, pa je �teta je sanirana, a pećina i okolnih
dvadesetak hektara progla�eni su za�tićenim dobrom. Od pre izvesnog vremena
gazdovanje pećinom ponovo je povereno Turističkoj organizaciji.
Iako je
uvr�ćena u turističku ponudu grada i regiona, zbog podvo�njaka, kojim ide
�eleznička pruga, autobusima visoke turističke klase prilaz pećini jo� uvek
nije moguć. Nije urađen ni prilazni put, pa se autobusi zastavljaju na
magistrali, iako se pećina nalazi svega dva kilometra od druma. I pored
toga, godi�nje
pećinu poseti 8.000 turista.
Da bi se broj posetilaca povećao, nedavno je
počelo uređenje prilaznog prostora. U okviru projekta objedinjavanja
turističke ponude i razvoja turizma u slivu reke Drine, Holandska kraljevska
donatorska fondacija, obezbedila je 10.000 evra za izgradnju mokrog čvora na
parkirali�tu, kao i
dodatnih 10.000 evra za izgradnju info-centra i tipskih kućica za odmor
turista.
I domaćinstva u selu su videla �ansu za sebe i okrenula se seoskom
turizmu i nude 35 kategorisanih domaćinstava. Bilo bi ih i vi�e, ukoliko bi
se rekonstruisao lokalni put, a inicijativu o tome me�tani su pokrenuli pre
petnaest godina i odrekli se svojih parcela kojima bi trebalo da ide trasa
tog puta. Ka�u, međutim, da ka�u dr�ava nema potrebnih 16 miliona
dinara.
Vrh strane
|