Stranice

 

  Naslovna

  Baragnir Zag Nehar

  Sveta Magija

  Svete Knjige

 Biblioteka

 Arhiva

 Zag Kia

  Tajna dru�tva

  Ekosfera

  Putopisi

 Tekst 5

  Lepota planete

 

  Zvezdarijum

 Kalendar

 Galerija

 Multimedia

 Psyradio FM

 Chat

 Linkovi

 Alexanthorn

 Kontakt

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Putopisi

 

5

 

Speleolo�ki dragulj Balkana

Arhiva: Thornal

07.08.2010

 

Potpećka pećina, pravi speleolo�ki dragulj Balkana, iako nije u potpunosti istra�ena, poznata je i stručnjacima i zaljubljenicima u speleologiju. Nalazi se u selu Potpeć, četrnaest kilometara od U�ica ka Po�egi.

Poseduje ulaz u obliku potkovice, monumentalnih dimenzija. Njegova visina je 50 metara, �irina u osnovi 16 metara, a pod svodom vi�e od 25 metara, �to ga čini najvećim pećinskim ulazom u Srbiji i među najvećim na Balkanu. O Potpećkoj pećini pisao je 1893. godine na� tada najistaknutiji speleolog i istra�ivač Jovan �unić, ali i Jovan Cvijić i drugi. Kasnije je profesor Radenko Lazarević, pećinu opisao kao najvredniji speleolo�ki biser zapadne Srbije.

Osim izuzetno bogatog i veoma retkog nakita, pronađeni su dokazi da su u njoj, jo� od neolita, �iveli ljudi. Prilikom istra�ivanja pećine, pre tridesetak godina, pronađeni su ostaci keramike, razno oruđe, oru�je i drugi vredni dokazi, koji su upućeni na ekspertizu u Zagreb, ali nisu vraćeni.

O pećini je nekada brinula Turistička orgnizacija koja je kasnije uga�ena, ali je osamdesetih godina pro�log veka, radi turističke promocije ovog lokaliteta, op�tina izdvojila novac i delimično uredila unutra�njost.

Napravljene su pe�ačke staze, postavljena rasveta i podaci iz tog vremena ukazuju da je godi�nje dolazilo oko 10.000 turista. Preduzimljivi me�tani Potpeća, na rečici Petnici koja izvire iz pećine

i nakon 1.200 metara uliva se Đetinju, počeli su da grade ribnjake i uzgajaju pastrmke i time upotpunjavali posebnost ugođaja na ovom lokalitetu. Međutim, posledice nebrige i vandalizma tada su bile uočljive - pokaredni reflektori, uni�ten pećinski nakit...

Potom je brigu o pećini preuzeo op�tinski Ekolo�ki fond, pa je �teta je sanirana, a pećina i okolnih dvadesetak hektara progla�eni su za�tićenim dobrom. Od pre izvesnog vremena gazdovanje pećinom ponovo je povereno Turističkoj organizaciji.

Iako je uvr�ćena u turističku ponudu grada i regiona, zbog podvo�njaka, kojim ide �eleznička pruga, autobusima visoke turističke klase prilaz pećini jo� uvek nije moguć. Nije urađen ni prilazni put, pa se autobusi zastavljaju na magistrali, iako se pećina nalazi svega dva kilometra od druma. I pored toga, godinje pećinu poseti 8.000 turista.

Da bi se broj posetilaca povećao, nedavno je počelo uređenje prilaznog prostora. U okviru projekta objedinjavanja turističke ponude i razvoja turizma u slivu reke Drine, Holandska kraljevska donatorska fondacija, obezbedila je 10.000 evra za izgradnju mokrog čvora na parkirali�tu, kao i dodatnih 10.000 evra za izgradnju info-centra i tipskih kućica za odmor turista.

I domaćinstva u selu su videla �ansu za sebe i okrenula se seoskom turizmu i nude 35 kategorisanih domaćinstava. Bilo bi ih i vi�e, ukoliko bi se rekonstruisao lokalni put, a inicijativu o tome me�tani su pokrenuli pre petnaest godina i odrekli se svojih parcela kojima bi trebalo da ide trasa tog puta. Ka�u, međutim, da ka�u dr�ava nema potrebnih 16 miliona dinara.

 

 

 

 

 

 

 

Vrh strane

 

 

Sva prava rezervisana

Copyright � 2010 by Alexandar Thorn

Poslednje izmene: 23-01-2013 02:41