Ekosfera
3
Američka GMO baza na Kosmetu
Autor:
Uglje�a Mrdić
Izvor:
PEČAT
10.10.2011
"Pečat� saznaje da su SAD u
dogovoru sa takozvanom �vladom Kosova� na području Ju�ne srpske pokrajine
otvorili laboratorije i skladi�ta za genetski modifikovane organizme
Američki
GMO kartel pre nekoliko godina otvorio je na području ju�ne srpske
pokrajine, Kosova i Metohije, bazu koja se isključivo bavi izučavanjem,
skladi�tenjem i proizvodnjom genetski modifikovane hrane, semena i raznih
zara�enih supstanci.
Kako "Pečat� ekskluzivno saznaje ta
američka GM baza nalazi se na području Metohije, u blizini Peći.
ZARA�ENA AMERIČKA HRANA
U sklopu baze nalaze se skladi�ta u kojima je u najvećoj
meri zastupljena genetski modifikovana soja. Iz GM baze na Kosmetu
transportuje se genetski modifikovana hrana u centralnu Srbiju, Crnu Goru
i Makedoniju. Prvi korisnici takve zara�ene američke hrane su stanovnici
Ju�ne srpske pokrajine. Na taj način, postojanjem GM baze, američki GMO
kartel ima jedno od najvećih skladi�ta genetski modifikovane hrane i
semena, vr�i GM ispitivanja i eksperimente nad �ivotinjama dajući im takvu
hranu kako bi se videle reakcije i posledice nad njihovim organizmima.
GMO bazu obezbeđuju američke snage KFOR-a, kao i sva druga
američka skladi�ta i laboratorije na Kosovu i Metohiji. Amerikanci su
uspeli na dva načina da zatruju Kosmet, prvo bacanjem bombi sa
osiroma�enim uranijumom za vreme NATO agresije 1999. godine, a potom i
sejanjem genetski modifikovane hrane.
Ovo je samo jo� jedna potvrda da GMO kartel u Srbiji dosti�e svoju punu
snagu. Na�alost, GMO kartel ima sve veću podr�ku političara iz vladajućeg
re�ima i biznismena koji su u�li u dil sa GMO kartelom, a dobili su
zadatak da taj kartel jačaju i prema biv�im zemljama Sovjetskog Saveza. Na
udaru GM kartela u tom regionu najvi�e je Ukrajina.
Nadamo se da će biti sprečena upotreba i kori�ćenje
genetski modifikovanih organizama u ishrani i u poljoprivrednoj delatnosti
na teritoriji Srbije i da će to podr�ati u Skup�tini Srbije, ali na�alost
postoji mogućnost će vlast i ovog puta pod spoljnim uticajem popustiti i
napraviti novu �tetu svojim građanima i budućim pokoljenjima, tako �to će
učestvovati u njihovom trovanju.
S jedne strane postoje čvrsta uveravanja da Zakon kojim se
zabranjuju proizvodnja i promet GMO u komercijalne svrhe u Srbiji neće
biti uskoro menjan. Međutim, kao �to je "Pečat� pisao, SAD tra�e da Srbija
prihvati genetski modifikovanu hranu kao uslov za ulazak u �Svetsku
trgovinsku organizaciju� (STO). Poznato je da je uslov za ulazak u
Evropsku uniju članstvo u ovoj organizaciji, a Srbiju je upotrebom GMO
ucenio prilikom dolaska u Beograd i američki potpredsednik D�ozef Bajden,
o čemu je �Pečat� detaljno pisao pro�log meseca.
SVE VI�E HRONIČNIH BOLESTI
I u samim SAD-u postoje organizacije koje upozoravaju na
delovanje GMO kartela i na �tetnost kori�ćenja genetski modifikovane
hrane.
American Academy of Environmental Medicine (AAEM) apelovao
je na lekare da prepisuju dijete bez GM hrane za sve pacijente. Oni navode
da istra�ivanja na �ivotinjama pokazuju ubrzano starenje i neplodnost. Na
taj način američki kartel se bori i za smanjenje broja stanovnika
nepo�eljnih nacija zarad sopstvenih interesa. Takođe postoji mogućnost da
genetski modifikovana hrana mo�e da ostane u organizmu i da prouzrokuje
dugoročne probleme. Ubačeni gen u genetski modifikovanoj soji, na primer,
mo�e izmeniti bakterije koje �ive u nama. Takođe, u krvi trudnih �ena i
nerođenih fetusa pronađeni su toksični insekticidi proizvedeni u GM
kukuruzu. Procenat Amerikanaca sa tri ili vi�e hroničnih bolesti porastao
je sa devet odsto na 13 odsto za samo devet godina, u porastu su i
alergije na hranu, kao i autizam, reproduktivni poremećaji, problemi sa
varenjem itd. Iako ne postoji dovoljno istra�ivanja da potvrdi da je
genetski modifikovana hrana uzrok svih ovih oboljenja, moramo ne�to
učiniti da bi se za�titili jer su naročito ugro�ena deca.
Takođe, �Američka asocijacija za javno zdravlje� osudila je
kori�ćenje genetski modifikovanog goveđeg hormona rasta, zato �to mleko iz
tretiranih krava ima vi�e hormona IGF-1 koji ima vi�estruko ne�eljeno
dejstvo, između ostalog potencijalni je izazivač kancera (kancer dojke kod
�ena).
GM polen i semenke biljaka mogu da putuju no�ene vetrom ili
preko insekata, tako da je nemoguće imati izolovane GMO useve. GMO
kontaminacija izaziva ekonomske gubitke za organsku proizvodnju, za
farmere koji se bore da zadr�e svoje useve čistim.
Najvi�e genetski modifikovanih useva su projektovani da
budu tolerantni na određene herbicide i na tretiranom zemlji�tu ostaju
samo GM usevi (po pravilu kompanija koja prodaje GM seme, istovremeno
prodaje i svoj herbicid, s obzirom na to da su GM usevi jedino otporni
upravo na taj herbicid). Upravo se to de�ava na području Srbije. Ovo je
dovelo do toga da farmeri sve vi�e upotrebljavaju herbicide, tako da GM
hrana sadr�i vi�e toksičnih ostataka tih herbicida, �to se mo�e povezati
sa sve većom stopom steriliteta, hormonskim poremećajima, urođenim
anomalijama i kancerom.
Poslednjih godina upotreba herbicida u SAD-u se vi�estruko
uvećala. Me�anjem gena nepovezanih vrsta genetski in�enjering dovodi do
mno�tva nepredvidljivih sporednih efekata. Prvenstveno se misli na nove
toksine, kancerogene i nutritivne nedostatke.
Većina zdravstvenih i ekolo�kih rizika od GMO, kao i
sigurnosne procene su ignorisane od strane vlada mnogih zemalja. Razlog je
u velikoj meri politički. Američka agencija za hranu i lekove (FDA) ne
zahteva studije bezbednosti, ne obavezuje obele�avanje genetski
modifikovane hrane i omogućava kompanijama da svoju GM hranu puste na
tr�i�te čak i bez obave�tavanja Agencije. Anga�uju se stručnjaci za izradu
studija o GM hrani koji su u su�tini plaćeni od tih istih biotehničkih
kompanija da bi rezultati bili iskrivljeni, tako da su njihovi izve�taji
neprecizni i uop�teni.
UGRO�ENA SRBIJA
Naučnici koji otkriju probleme sa GMO su napadnuti, prete
im otkazom i ukidanjem finansija. Poku�aj medija da izlo�e probleme često
je cenzurisan, �to je slučaj i u Srbiji.
GMO usevi, a sa njima povezani herbicidi, mogu na�koditi
pticama, insektima, vodozemcima jer zagađuju vodene resurse i zemlji�te.
Poljoprivredne metode koje se koriste u zemljama u razvoju
dovele su do povećanja prinosa od 80 odsto i vi�e, ali ne i GM, u proseku
se ne povećava prinos uop�te. GMO usevi ne mogu na globalnom nivou
smanjiti glad i siroma�tvo, pobolj�ati ishranu, zdravlje, i ruralni �ivot,
niti povoljno uticati na �ivotnu sredinu.
Naprotiv GMO preusmerava novac i resurse koji bi inače bili
potro�eni na daleko sigurniji, pouzdaniji i odgovarajući razvoj
poljoprivrede.
Cilj izbegavanja genetski modifikovane hrane je da se
dostigne kritična tačka kako bi je prehrambene kompanije izbacile iz
upotrebe. U Evropi, na primer, kritična tačka je postignuta 1999. godine
odmah posle velike marketin�ke kampanje, koja je upozorila građane na
potencijalne opasnosti, �to je imalo za posledicu da za samo nedelju dana
skoro sve najveće kompanije izbace GMO.
U SAD-u je 2006. godine do�lo do �pobune� potro�ača protiv
upotrebe goveđeg hormona rasta rBGH ili rBST kod krava, �to je imalo za
posledicu da su velike kompanije, kao �Starbaks�, �Vol Mart�, �Kroger�
(ukupno oko 40 odsto najvećih mlekara), izbacile taj hormon iz svojih
mlečnih proizvoda i mleka.
Ali zato američki GMO kartel deluje u Evropi, a naročito u
ovom regionu Balkana. Meta im je Srbija. Sa genetski modifikovanim
organizmima američke kompanije, kao i njihovi sateliti, u Srbiji prvo su
�nagrizli� severne i zapadne delove na�e dr�ave, tačnije, Banat, Bačku,
Srem, Mačvu i Zlatiborski okrug, a sada i područje Kosova i Metohije. U
ovom trenutku mini centri GMO kartela su u Beogradu, Novom Sadu, �apcu,
U�icu i Pri�tini. Tu je osinje gnezdo GMO kartela, uz pomenutu bazu na
Metohiji.
Vrh strane
|