Stranice

 

  Naslovna

  Baragnir Zag Nehar

  Sveta Magija

  Svete Knjige

 Biblioteka

 Arhiva

 Zag Kia

  Tajna dru�tva

  Ekosfera

 Tekst 3

  Putopisi

  Lepota planete

 

  Zvezdarijum

 Kalendar

 Galerija

 Multimedia

 Psyradio FM

 Chat

 Linkovi

 Alexanthorn

 Kontakt

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Ekosfera

 

3

 

Američka GMO baza na Kosmetu

Autor: Uglje�a Mrdić

Izvor: PEČAT

10.10.2011

 

"Pečat� saznaje da su SAD u dogovoru sa takozvanom �vladom Kosova� na području Ju�ne srpske pokrajine otvorili laboratorije i skladi�ta za genetski modifikovane organizme

Američki GMO kartel pre nekoliko godina otvorio je na području ju�ne srpske pokrajine, Kosova i Metohije, bazu koja se isključivo bavi izučavanjem, skladi�tenjem i proizvodnjom genetski modifikovane hrane, semena i raznih zara�enih supstanci.

Kako "Pečat� ekskluzivno saznaje ta američka GM baza nalazi se na području Metohije, u blizini Peći.

 

ZARA�ENA AMERIČKA HRANA

 

U sklopu baze nalaze se skladi�ta u kojima je u najvećoj meri zastupljena genetski modifikovana soja. Iz GM baze na Kosmetu transportuje se genetski modifikovana hrana u centralnu Srbiju, Crnu Goru i Makedoniju. Prvi korisnici takve zara�ene američke hrane su stanovnici Ju�ne srpske pokrajine. Na taj način, postojanjem GM baze, američki GMO kartel ima jedno od najvećih skladi�ta genetski modifikovane hrane i semena, vr�i GM ispitivanja i eksperimente nad �ivotinjama dajući im takvu hranu kako bi se videle reakcije i posledice nad njihovim organizmima.

GMO bazu obezbeđuju američke snage KFOR-a, kao i sva druga američka skladi�ta i laboratorije na Kosovu i Metohiji. Amerikanci su uspeli na dva načina da zatruju Kosmet, prvo bacanjem bombi sa osiroma�enim uranijumom za vreme NATO agresije 1999. godine, a potom i sejanjem genetski modifikovane hrane.

Ovo je samo jo� jedna potvrda da GMO kartel u Srbiji dosti�e svoju punu snagu. Na�alost, GMO kartel ima sve veću podr�ku političara iz vladajućeg re�ima i biznismena koji su u�li u dil sa GMO kartelom, a dobili su zadatak da taj kartel jačaju i prema biv�im zemljama Sovjetskog Saveza. Na udaru GM kartela u tom regionu najvi�e je Ukrajina.

Nadamo se da će biti sprečena upotreba i kori�ćenje genetski modifikovanih organizama u ishrani i u poljoprivrednoj delatnosti na teritoriji Srbije i da će to podr�ati u Skup�tini Srbije, ali na�alost postoji mogućnost će vlast i ovog puta pod spoljnim uticajem popustiti i napraviti novu �tetu svojim građanima i budućim pokoljenjima, tako �to će učestvovati u njihovom trovanju.

S jedne strane postoje čvrsta uveravanja da Zakon kojim se zabranjuju proizvodnja i promet GMO u komercijalne svrhe u Srbiji neće biti uskoro menjan. Međutim, kao �to je "Pečat� pisao, SAD tra�e da Srbija prihvati genetski modifikovanu hranu kao uslov za ulazak u �Svetsku trgovinsku organizaciju� (STO). Poznato je da je uslov za ulazak u Evropsku uniju članstvo u ovoj organizaciji, a Srbiju je upotrebom GMO ucenio prilikom dolaska u Beograd i američki potpredsednik D�ozef Bajden, o čemu je �Pečat� detaljno pisao pro�log meseca.

 

SVE VI�E HRONIČNIH BOLESTI

 

I u samim SAD-u postoje organizacije koje upozoravaju na delovanje GMO kartela i na �tetnost kori�ćenja genetski modifikovane hrane.

American Academy of Environmental Medicine (AAEM) apelovao je na lekare da prepisuju dijete bez GM hrane za sve pacijente. Oni navode da istra�ivanja na �ivotinjama pokazuju ubrzano starenje i neplodnost. Na taj način američki kartel se bori i za smanjenje broja stanovnika nepo�eljnih nacija zarad sopstvenih interesa. Takođe postoji mogućnost da genetski modifikovana hrana mo�e da ostane u organizmu i da prouzrokuje dugoročne probleme. Ubačeni gen u genetski modifikovanoj soji, na primer, mo�e izmeniti bakterije koje �ive u nama. Takođe, u krvi trudnih �ena i nerođenih fetusa pronađeni su toksični insekticidi proizvedeni u GM kukuruzu. Procenat Amerikanaca sa tri ili vi�e hroničnih bolesti porastao je sa devet odsto na 13 odsto za samo devet godina, u porastu su i alergije na hranu, kao i autizam, reproduktivni poremećaji, problemi sa varenjem itd. Iako ne postoji dovoljno istra�ivanja da potvrdi da je genetski modifikovana hrana uzrok svih ovih oboljenja, moramo ne�to učiniti da bi se za�titili jer su naročito ugro�ena deca.

Takođe, �Američka asocijacija za javno zdravlje� osudila je kori�ćenje genetski modifikovanog goveđeg hormona rasta, zato �to mleko iz tretiranih krava ima vi�e hormona IGF-1 koji ima vi�estruko ne�eljeno dejstvo, između ostalog potencijalni je izazivač kancera (kancer dojke kod �ena).

GM polen i semenke biljaka mogu da putuju no�ene vetrom ili preko insekata, tako da je nemoguće imati izolovane GMO useve. GMO kontaminacija izaziva ekonomske gubitke za organsku proizvodnju, za farmere koji se bore da zadr�e svoje useve čistim.

Najvi�e genetski modifikovanih useva su projektovani da budu tolerantni na određene herbicide i na tretiranom zemlji�tu ostaju samo GM usevi (po pravilu kompanija koja prodaje GM seme, istovremeno prodaje i svoj herbicid, s obzirom na to da su GM usevi jedino otporni upravo na taj herbicid). Upravo se to de�ava na području Srbije. Ovo je dovelo do toga da farmeri sve vi�e upotrebljavaju herbicide, tako da GM hrana sadr�i vi�e toksičnih ostataka tih herbicida, �to se mo�e povezati sa sve većom stopom steriliteta, hormonskim poremećajima, urođenim anomalijama i kancerom.

Poslednjih godina upotreba herbicida u SAD-u se vi�estruko uvećala. Me�anjem gena nepovezanih vrsta genetski in�enjering dovodi do mno�tva nepredvidljivih sporednih efekata. Prvenstveno se misli na nove toksine, kancerogene i nutritivne nedostatke.

Većina zdravstvenih i ekolo�kih rizika od GMO, kao i sigurnosne procene su ignorisane od strane vlada mnogih zemalja. Razlog je u velikoj meri politički. Američka agencija za hranu i lekove (FDA) ne zahteva studije bezbednosti, ne obavezuje obele�avanje genetski modifikovane hrane i omogućava kompanijama da svoju GM hranu puste na tr�i�te čak i bez obave�tavanja Agencije. Anga�uju se stručnjaci za izradu studija o GM hrani koji su u su�tini plaćeni od tih istih biotehničkih kompanija da bi rezultati bili iskrivljeni, tako da su njihovi izve�taji neprecizni i uop�teni.

 

UGRO�ENA SRBIJA

 

Naučnici koji otkriju probleme sa GMO su napadnuti, prete im otkazom i ukidanjem finansija. Poku�aj medija da izlo�e probleme često je cenzurisan, �to je slučaj i u Srbiji.

GMO usevi, a sa njima povezani herbicidi, mogu na�koditi pticama, insektima, vodozemcima jer zagađuju vodene resurse i zemlji�te.

Poljoprivredne metode koje se koriste u zemljama u razvoju dovele su do povećanja prinosa od 80 odsto i vi�e, ali ne i GM, u proseku se ne povećava prinos uop�te. GMO usevi ne mogu na globalnom nivou smanjiti glad i siroma�tvo, pobolj�ati ishranu, zdravlje, i ruralni �ivot, niti povoljno uticati na �ivotnu sredinu.

Naprotiv GMO preusmerava novac i resurse koji bi inače bili potro�eni na daleko sigurniji, pouzdaniji i odgovarajući razvoj poljoprivrede.

Cilj izbegavanja genetski modifikovane hrane je da se dostigne kritična tačka kako bi je prehrambene kompanije izbacile iz upotrebe. U Evropi, na primer, kritična tačka je postignuta 1999. godine odmah posle velike marketin�ke kampanje, koja je upozorila građane na potencijalne opasnosti, �to je imalo za posledicu da za samo nedelju dana skoro sve najveće kompanije izbace GMO.

U SAD-u je 2006. godine do�lo do �pobune� potro�ača protiv upotrebe goveđeg hormona rasta rBGH ili rBST kod krava, �to je imalo za posledicu da su velike kompanije, kao �Starbaks�, �Vol Mart�, �Kroger� (ukupno oko 40 odsto najvećih mlekara), izbacile taj hormon iz svojih mlečnih proizvoda i mleka.

Ali zato američki GMO kartel deluje u Evropi, a naročito u ovom regionu Balkana. Meta im je Srbija. Sa genetski modifikovanim organizmima američke kompanije, kao i njihovi sateliti, u Srbiji prvo su �nagrizli� severne i zapadne delove na�e dr�ave, tačnije, Banat, Bačku, Srem, Mačvu i Zlatiborski okrug, a sada i područje Kosova i Metohije. U ovom trenutku mini centri GMO kartela su u Beogradu, Novom Sadu, �apcu, U�icu i Pri�tini. Tu je osinje gnezdo GMO kartela, uz pomenutu bazu na Metohiji.


 

 

 

Vrh strane

 

 

Sva prava rezervisana

Copyright � 2011 by Alexandar Thorn

Poslednje izmene: 23-01-2013 02:27