Naslovna
Baragnir Zag Nehar
Sveta Magija
Svete Knjige
Biblioteka
Arhiva
Ogledalo
Ars Magica
Adepti
Hinduizam
Budizam
Judaizam
Hri�ćanstvo
Islam
Ostale religije
Misterije
Tajna dru�tva
Istorija
Filosofija
Astrologija
Radiestezija
Nauka
Ekosfera
Ars Medica
Psihologija
Tekst 9
Umetnost
Zanimljivosti
Putopisi
Zag Kia
Zvezdarijum
Kalendar
Galerija
Multimedia
Psyradio
FM
Chat
Linkovi
Alexanthorn
Kontakt
|
Thornal
Arhiva
tekstova Svetog
Kraljevstva Magije
Psihologija
9
�amansko stanje
svesti
LEČENJE I SAMOLEČENJE U FAZNOM STANJU SVESTI
Intervju: Milan Jovanović, psiholog i neo�aman
Autor: Dragana Deh
Izvor: Astrologos
01.02.2011.
* Rekli ste da se u faznom
stanju svesti mo�e sprovesti samolečenje i lečenje drugih. Na kojim principima
to počiva i kako se u praksi sprovodi?
- Samolečenje počinje uvek od dobijanja informacije, u fazi se materijalizuje
neki objekt - izvor informacija. To mo�e biti �ivo biće - autontet / ekspert iz
određene oblasti, sa kojim se u toku razgovora dolazi do podataka koji se mogu
upotrebiti ili za lečenje, za programiranje ili neki do�ivljaj, potreban ili
koristan čoveku.
Lečenje drugih Ijudi počinje isto tako od intormacije, ali ne za sebe samog već
se materijalizuje taj čovek kome hoćemo da pomognemo i materijalizuje se izvor
informacije. U toku razgovora zamoli se "izvor informacije" da dijagnostikuje
osobu kojoj �elimo da pomognemo, da da i način lečenja. To uvek proveravamo, i u
fazi i nakon faze - u realnom svetu, i tada saop�tavamo novosti čoveku koji mo�e
da počne lečenje. Drugi način, ako hoćemo nekome da pomognemo, je da ga naučimo
da on sam ulazi u fazu, kako bi sam to radio na sebi. Mo�e da dobije informaciju
pa čak i da se podvrgne lečenju kod nekog ko je autoritet za konkretnu
medicinsku oblast, kod određenog hirurga npr. Mo�e da dobije savet za neki lek
ili lekovito sredstvo. To su sve mogućnosti faze. Kad se radi o intervenciji za
nekog drugog, korektno je, etički i va�no da ga pitamo unapred da li on �eli
pomoć i da li se sla�e sa tim da bude materijalizovan u fazi - da li je
saglasan, da li nam veruje, da li bi informaciju koju ja dobijem realizovao u
objektivnoj stvarnosti.
* Kako teče celokupan postupak?
- Prvo je uve�bavanje ulaska u fazu, udubljenja faze i zadr�avanja u fazi. Kada
je to re�eno, treba početi sa jednostavnim postupcima, kao �to je npr.
materijalizovanje nekog autoriteta i samolečenje. Na primeru: autoritet
(stručnjaka) zamolimo da napravi dijagnozu na�eg trenutnog stanja organizma.
lli, ako znamo o kom je problemu reč, onda ga zamolimo da preporuči neki lek.
Takođe, ako nećemo da idemo preko autoriteta, mo�emo sami da napravimo lek, dok
ćemo osobu od autoriteta samo pitati za sastojke leka.
Drugo, mo�emo da se programiramo, u smislu: "Sada se osećam jako dobro, moje
telo je zdravije svakim trenutkom, sve mi je bolje i bolje, temperatura opada,
simptomi bolesti su nestaii, izvor bolesti ili tegobe je i�čezao...". To se
nekoliko puta ponavlja u fazi, a ono �to je sigurno, to je da se u realnom svetu
- nakon izlaska iz faze, čovek oseća kao da se to desilo, kao da je realno popio
lek, jer je dejstvo objektivno. Na� organizam ne razlikuje da li je naredbu
dobio u faznom stanju svesti ili je lek u realnoj situaciji pristupio u
organizam. Organizam izvr�ava dobijenu komandu, a efekat je vidljiv u onom
trenutku kada izađemo iz stanja faze i vratimo se u reaian svet. Fazno stanje je
najdublje moguće stanje svesti, odnosno izmenjeno stanje svesti ili trans. To je
razlog �to programiranje garantuje uspeh, jer u najdubljem transu programiranje
i sugestija imaju najjače, najsna�nije dejstvo. �to se samog programiranja tiče,
mogućnosti su ogromne, mnogo jače nego u hipnozi, jer hipnotički trans ne
dosti�e dubine koje dosti�e fazno stanje svesti.
* Pri kakvim tegobama je ovakav vid lečenja najefikasniji?
- Radi se uglavnom o problemima psiholo�kog porekla kao �to su fobije, strahovi,
depresije, tegobama psihosomatskog porekla i o poremećajima kao �to su smetnje
sa srcem, čir, stomačne bolesti, pareze, paralize, bronhijalne smetnje, astma,
razni bolovi u kičmi, razni spazmi...
Evo primera kako je to upotrebljivo recimo pri fobijama i strahovima. Čovek mo�e
da modelira situaciju koje se boji i u stanju faze da prevaziđe strah ili
fobiju. Ako se boji psa, mo�e u fazi da modelira situaciju u kojoj su psi dobro
raspolo�eni prema njemu, maze se, igraju se sa njim i slično. A mo�e i da
napravi situaciju u kojoj su psi agresivni prema njemu, ali se on samouvereno
odbrani od njih, oni mu ne mogu ni�ta. Odnosno - re�ava problem, pa time i
strah. To se prenosi na realnu situaciju.
lako su velike, mogućnosti nisu dovoljno istra�ene, jer se svi zatvaraju u neke
sopstvene metode i ne dolazi do objedinjenog iskustva, u kom bi se svi udru�ili
pa napravili neku zajedničku osnovu. Zarad dostupnosti potrebno je da se
dosada�nja saznanja i praksa objedine, da se napravi zajednička osnova i da se
objasni o čemu se radi. Potrebno je objasniti i strategiju i strukturu, formu,
algoritme faznog stanja svesti kao najdubljeg transnog stanja koje postoji. U
tom smislu, potrebno je da se pored razumevanja i redovno ve�ba. Kad se znaju i
razumeju mehanizmi transa, tada je moguće stvarati tehnike za praktikovanje. U
tome je va�nost istra�ivanja su�tine transa, nije dovoljno da se znanje samo
prenosi, s kolena na koleno, kao �to se to događa kod �amana u Jakutiji,
Altaju... jer se onda iz generacije u generaciju de�ava ponavljanje i prenos,
ali bez napretka. Poznajem mnogo Ijudi koji se time bave, nedavno je bio
�amanski međunarodni festival i sveprisutna je bila upravo ova tema o kojoj
pričam - su�tina transa. To je ono po čemu se �aman razlikuje od onih koji nisu
�amani. Transpersonalna psihologija koja se time bavi treba da pronađe pravila i
obrazlo�enja, da stvori jedinstvenu teoriju. Kada smo sposobni da odgovorimo na
pitanje KAKO se ne�to radi, to znači da smo re�ili problem prakse; a kada uspemo
da odgovorimo na pitanje O ČEMU se radi, o su�tini nekog problema, tada
odgovaramo na pitanje teorije. �to se prakse tiče mo�emo sa sigurno�ću da radimo
i uve�bavamo zato �to poznajemo mehanizme transnog stanja. Međutim, nismo u
stanju da odgovorimo o čemu se radi, mo�emo da opi�emo fazu, da je do�ivimo,
znamo kako se posti�e, ali da odgovorimo �ta je su�tina faze, to ne mo�emo i to
je pitanje teorije. Za sada ima nekoliko teorija, tačnije tri, a to znači da jo�
uvek nemamo su�tinsku, o tome ćemo neki drugi put.
* Mo�ete II da nam objasnite algoritam postupaka na primeru konkretnih
zdravstvenih tegoba?
- Čovek se na�ao u fazi, ume da
se udubi, ume da se zadr�i u fazi i spreman je da deluje. Za primer ćemo uzeti
neku sasvim običnu bolest - anginu. Grlo mu je crveno, zapaljeno, ima
temperaturu, te�ko guta, krajnici i limfe su se uvećali... Njemu mo�e pomoći
penicilin ili preparati protiv konkretnih bakterija ili ne�to �to sni�ava
temperaturu i takva sredstva već postoje u apotekama. Bolesnik sa anginom u
stanju faze najpre materijalizuje autoritet koji predstavlja izvor informacije,
na primer lekara specijalistu za tu medicinsku oblast. Onda ga pita - �ta je
najbolje da primeni kao lek s obzirom na konstatovanu, dijagnostikovanu tegobu.
Materijalizovani izvor informacije mu ka�e ili ne�to �to već postoji u apoteci
ili mu ka�e za neku kombinaciju koja mo�e takođe postojati u apoteci, ali ne
mora, kao skup raznih sastojaka primerenih konkretno njemu. Dalje, čovek iz
na�eg primera treba da proveri dobijenu informaciju dok se jo� nalazi u fazi, da
utvrdi verodostojnost. To se radi na sledeći način: postavi pitanje drugim
redosledom reči, kao da postavlja potpitanja. Kada izađe iz faze, treba da
proveri informaciju u fizičkom svetu - u apoteci i tad da primeni. Da rezimiramo
algoritam postupaka: Prvo - čovek odlučuje koju tačno informaciju �eli da
dobije. Zatim ulazi u fazu sa opisanim udubljenjem i odr�avanjem faznog stanja.
Treće - materijaiizuje potreban izvor informacija. Sledeće: dobija informaciju
od izvora, proveravaje u faznom stanju, izlazi iz faze, proverava informaciju u
realnosti i primenjuje je. Takođe mo�e da pita ili da sam direktno u fazi
primeni neku vrstu zagrevanja li terapiju oblogama ili mazanjem masti, npr. da
zagreje grlo, krajnike i da nakon toga programira sebe da je posle primenjene
terapije zdravstveno stanje u redu, daje ozdravio i da vi�e nema anginu. Sve to
radi uz sugestiju: "Ja sam zdrav, sa mnom je sve u redu i odlično se osećam".
Kad izađe iz faze zaista će tako i biti.
Međutim, ako je u pitanju slo�ena, kompleksna bolest, neće biti dovoljno jedan
put da to uradi već će postupak morati da ponovi nekoliko puta, ali će svaki put
po izlasku iz faze da se oseti ili skoro zdravim ili bar da je na putu
ozdravljenja. Efekat tih postupaka će biti značajan, npr, 80% će biti izlečen.
Moguće je da će biti potrebno da kombinuje vi�e elemenata ili načina terapije,
ali će svaki sledeći put efekat biti vidan.
Postoje i bolesti za koje nema efikasnog leka jo� uvek nigde. Tada bolesnik mo�e
u fazi sam da iskonstrui�e neki lek i da ga nazove npr. astranol i da dobije
sastojke za taj lek od nekog autoriteta i da ga popije u faznom stanju. Isti je
postupak kao i sve prethodno opisano.
* Za na�e čiiaoce bi sigurno bilo interesantno da čuju o sve prisutnijoj
zdravstvenoj problematici, o čemu ste pričali na prethodnom seminaru, a to je
depresija - ima li fazno stanje re�enje za nju?
- Depresija je problem modernog vremena, ima je svakako i u Srbiji. Depresija je
stanje kada se ista negativna osećanja i iste negativne situacije ponavljaju u
krug. Čovek je zatvoren u tom krugu svojih osećanja, situacija i do�ivljaja.
Odgovor je pozitivan - faza ima re�enje, postoji shema kako se to radi u fazi:
Prva tačka postupka je da se uzima, nazvaćemo to jednim imenom - lekovito
sredstvo, stimuli�ući preparat koji pozitivno deluje na organizam, imuni sistem,
mo�e biti narodni lek kao �to je koren cikorije npr. Nekad i ono �to se
reklamira - antidepresiv, ali čovek mo�e sam da pravi u fazi lek - da sastavi
napitak i popije u fazi kao sredstvo koje re�ava depresiju, mo�emo ga ponovo
nazvati astranol. Druga tačka predstavlja neposredno delovanje u fazi na problem
depresije. Treba da se postigne energično, aktivno, emocionalno pozitivno stanje
i da se poku�ava da se odr�i �to du�e. I da se isto tako da samom sebi injekcija
astranola, neposredno u fazi. Treći nivo delovanja je programiranje sebe npr.
rečima "aktivan sam i dobro raspolo�en, interesuje me sve �to se de�ava u
�ivotu, pun sam energije, odlično se osećam"... Četvrta tačka je efektivno
probati ponovo pro�iveti jarke, pozitivne uspomene iz pro�losti, putovanja,
susrete, realizacije fantazija seksualnih i drugih... Peta tačka je grupa
psiholo�kog delovanja: ako je neki konkretan slučaj uslovio pojavu depresije. u
fazi treba ponovo pre�iveti "incident" i da se čovek drugačije postaviti prema
tome. Lo�a iskustva svi imamo, ali to ne treba biti razlog da se ubija du�a.
Strahovi i fobije su tegobe, poremećaji, gde isto tako treba napraviti plan na
opisanih pet tačaka i primeniti ga. Ono od čega Ijudi najvi�e obolevaju su
psihosomatska oboljenja koja smo vec naveli, a obično je razlog emocionalno
rastrojstvo. To se vrlo efikasno leči u fazi, iz razloga �to na� CNS (centralni
nervni sistem) ne pravi razliku odakle je do�ao signal - iz virtuelne ili realne
situacije. Do�ivljaji u fazi su tako duboki i realni da signal deluje kao da je
do�ao iz realne situacije. Na� organizam ne razlikuje izvor, va�no da je sistem
pokrenut, a komanda deluje na ozdravljenje.
Kada čovek u faznom stanju menja emocionalni odnos prema situaciji, (osmehom,
smehom, prijatno�ću) tj. kada se uvode novi elementi u vidu pozitivne emocije,
začarani krug ponavljanja negativnih emocija i do�ivljaja prestaje i depresija
se razre�ava. Kada se u fazi postigne to da istu situaciju mo�emo na drugi način
pro�ivljavati, pozitivnim elementima razru�avamo začarani krug depresije.
* Kada čovek postane svestan da sam mo�e da promeni okolnosti, da re�i problem,
gube se strahovi i fobije i nestaje nemoć pred �ivotom, re�enje postoji! Postoje
li situacije ili osobe kod kojih je ovakav pristup kontraindikovan?
- Naravno, postoje Ijudi koji ne treba da se upu�taju u ovo, psihijatrijski
slučajevi, psihotični, �izofreni ni u kom slučaju, oprez pri radu s epilepsijom.
Sa Ijudima koji imaju te�ka o�tećenja srca ili krvnih sudova, kada postoji
opasnost od �loga, infarkta, treba biti vrlo oprezan, ne treba rizikovati, (iako
katalepsija umanjuje rizik i verovatnoću, manja je aktivnost pa manja i
opasnost). Ovo je samo jedna od tehnika i prevashodno je dobro za psihosomatske
poremećaje, depresiju i fobije.
* I za kraj - postoji li neka uzrasna granica, na primer za omladinu, da li je
dovoljna samo radoznalost i �elja ili je ipak potrebno i neko �ivotno iskustvo?
- Nema razloga za uzrasnu granicu, potrebna je zainteresovanost za duhovni svet.
Veoma mladim osobama, a svakako treba osoba da bude punoletna, treba objasniti
osnove, pomoći im u op�tim crtama da formiraju neki pogled na duhovni svet. Ima
jako zrelih mladih Ijudi koji mogu da razumeju i ostvare visoke duhovne ciljeve
(primer indigo dece, dece sa izuzetno visokim potencijalom). Granice stvaramo
sami, a svaka granica je linija sukoba. Ukidanje granica u sebi vodi svesti o
jedinstvu sa svim ogromnim �ivim i večno pokretnim prostranstvom. Sličnosti nas
objedinjavaju, a razlike obogaćuju.
Vrh strane >>> |
|