Thornal
Arhiva
tekstova Svetog
Kraljevstva Magije
Ars Medica
76
Vino kao lek
Autor:
�. P.
Izvor: Novosti
22.02.2012
Pristalice narodne medicine tvrde da vino
potpoma�e oporavku organizma u zimskim mesecima. U vinu ima
salicilne kiseline. Samo umereno konzumiranje mo�e da pomogne
U
zimskim mesecima, kada caruju prehlade, vino se često preporučuje
kao lek. Kuvano, sa dodatkom karanfilića, potpoma�e oporavku
organizma, tvrde pristalice narodne medicine. Lekovita svojstva vina
poznata su od najstarijih vremena, mada zapisi ne upućuju na
konzumiranje u kuvanom obliku.
Hipokrat je, primera radi, preporučivao vino pome�ano
sa vodom kao lek protiv glavobolje, smetnji pri varenju ili kod
edema.
Gaj Julije Cezar svojim vojnicima davao je u vreme
ratnih pohoda određenu količinu vina i na taj način ih �titio od
tifusa i kolere. Na ovu ideju, inače, prvi je do�ao persijski car
Kiros, jo� 401. godine pre nove ere.
Za baktericidno dejstvo vina znalo se mnogo ranije,
ali je tek Luj Paster prvi zvanično izrekao da je vino najzdravije i
najhigijenskije piće, �to je njegov kolega dr Alojz Pik i dokazao
1892. godine. On je zatrovao vodu uzročnicima kolere, a zatim je
pome�ao sa jednom trećinom vina i posle pet minuta popio, bez
ikakvih posledica po zdravlje.
Za�to je vino zdravo? U njemu se nalazi salicilna
kiselina, koja ne samo �to je u stanju da razgrađuje masnoću i
sni�ava nivo holesterola u krvi već deluje i kao rastvarač čestica
koje se u njoj nalaze. Upravo na ovom principu sprečava se i
začepljenje arterija. U litru vina je, inače, nađeno oko 60
miligrama salicilne kiseline, �to predstavlja dvaput veću količinu u
poređenju sa dnevnom dozom aspirina koju lekari preporučuju kao
predohranu za kardiovaskularna oboljenja.
Osim toga, vino ima opu�tajuće dejstvo na ljudski
organizam. Ovaj efekat posti�e se zbog zavidnih količina kalcijuma,
koga u litru vina mo�e biti od 50 do 140 miligrama, kao i
magnezijuma, čije su koncentracije u litru Bahusovog napitka od 40
do 120 miligrama. Zajedno sa izvesnim količinama prisutnih vitamina
B i C, predstavljaju veoma va�an antistresni faktor. Za stres,
praćen napeto�ću, pritiskom ili du�evnim opterećenjem, umerene
količine vina predstavljaju pravi način rasterećenja, pogotovo u
slučajevima kada se zbog hroničnog stresa pojave nesanica, zamor,
iscrpljenost, nervoza i razdra�ljivost, a u te�im slučajevima i
depresija.
U stanju stresa povećava se potreba za vitaminom C i
vitaminima B-kompleksa, kao i mineralima kalcijumom i magnezijumom.
Kalcijum i magnezijum doprinose uspostavljanju
ravnote�e u organizmu pogođenom stresom. Međutim, treba voditi
računa da se jedino redovnim umerenim konzumiranjem vina mogu
zadovoljiti dnevne potrebe u antistresnoj odbrani organizma.
Vrh strane >>> |