Stranice

 

 Naslovna

  Baragnir Zag Nehar

  Sveta Magija

  Svete Knjige

 Biblioteka

 Arhiva

  Ogledalo

  Ars Magica

  Adepti

  Hinduizam

  Budizam

  Judaizam

  Hri�ćanstvo

  Islam

  Ostale religije

  Misterije

  Tajna dru�tva

  Istorija

  Filosofija

  Astrologija

  Radiestezija

  Nauka

  Ekosfera

  Ars Medica

Tekst 76

 

  Psihologija

  Umetnost

  Zanimljivosti

  Putopisi

  Zag Kia

  Zvezdarijum

 Kalendar

 Galerija

 Multimedia

 Psyradio FM

 Chat

 Linkovi

 Alexanthorn

 Kontakt

 

 

 

Thornal

Arhiva tekstova Svetog Kraljevstva Magije

 

 

Ars Medica

 

76

 

Vino kao lek

Autor: �. P.
Izvor: Novosti

22.02.2012

 

Pristalice narodne medicine tvrde da vino potpoma�e oporavku organizma u zimskim mesecima. U vinu ima salicilne kiseline. Samo umereno konzumiranje mo�e da pomogne

U zimskim mesecima, kada caruju prehlade, vino se često preporučuje kao lek. Kuvano, sa dodatkom karanfilića, potpoma�e oporavku organizma, tvrde pristalice narodne medicine. Lekovita svojstva vina poznata su od najstarijih vremena, mada zapisi ne upućuju na konzumiranje u kuvanom obliku.

Hipokrat je, primera radi, preporučivao vino pome�ano sa vodom kao lek protiv glavobolje, smetnji pri varenju ili kod edema.

Gaj Julije Cezar svojim vojnicima davao je u vreme ratnih pohoda određenu količinu vina i na taj način ih �titio od tifusa i kolere. Na ovu ideju, inače, prvi je do�ao persijski car Kiros, jo� 401. godine pre nove ere.

Za baktericidno dejstvo vina znalo se mnogo ranije, ali je tek Luj Paster prvi zvanično izrekao da je vino najzdravije i najhigijenskije piće, �to je njegov kolega dr Alojz Pik i dokazao 1892. godine. On je zatrovao vodu uzročnicima kolere, a zatim je pome�ao sa jednom trećinom vina i posle pet minuta popio, bez ikakvih posledica po zdravlje.

Za�to je vino zdravo? U njemu se nalazi salicilna kiselina, koja ne samo �to je u stanju da razgrađuje masnoću i sni�ava nivo holesterola u krvi već deluje i kao rastvarač čestica koje se u njoj nalaze. Upravo na ovom principu sprečava se i začepljenje arterija. U litru vina je, inače, nađeno oko 60 miligrama salicilne kiseline, �to predstavlja dvaput veću količinu u poređenju sa dnevnom dozom aspirina koju lekari preporučuju kao predohranu za kardiovaskularna oboljenja.

Osim toga, vino ima opu�tajuće dejstvo na ljudski organizam. Ovaj efekat posti�e se zbog zavidnih količina kalcijuma, koga u litru vina mo�e biti od 50 do 140 miligrama, kao i magnezijuma, čije su koncentracije u litru Bahusovog napitka od 40 do 120 miligrama. Zajedno sa izvesnim količinama prisutnih vitamina B i C, predstavljaju veoma va�an antistresni faktor. Za stres, praćen napeto�ću, pritiskom ili du�evnim opterećenjem, umerene količine vina predstavljaju pravi način rasterećenja, pogotovo u slučajevima kada se zbog hroničnog stresa pojave nesanica, zamor, iscrpljenost, nervoza i razdra�ljivost, a u te�im slučajevima i depresija.

U stanju stresa povećava se potreba za vitaminom C i vitaminima B-kompleksa, kao i mineralima kalcijumom i magnezijumom.

Kalcijum i magnezijum doprinose uspostavljanju ravnote�e u organizmu pogođenom stresom. Međutim, treba voditi računa da se jedino redovnim umerenim konzumiranjem vina mogu zadovoljiti dnevne potrebe u antistresnoj odbrani organizma.
 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Vrh strane >>>

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 
   

Sva prava rezervisana

Copyright � 2012 by Alexandar Thorn

Poslednje izmene: 31-01-2013 00:25