Arhiva tekstova - Ars Magica 15

Stranice

Tekst 15

Zag Kia

Zvezdarijum

Kalendar

Galerija

Multimedia

Psyradio FM

Chat

Linkovi

Alexanthorn

Kontakt

Thornal

Arhiva tekstova Svetog Kraljevstva Magije

Ars Magica

Sam sebi Svetlost

"Kurs o čudima" - knjiga koju je, po diktatu neodoljivog unutarnjeg glasa, zapisala Helena Kon �akman. �ta treba da učinimo da bismo preobrazili sopstvenu svest?

Autor: Dr Petar Vasiljević

Izvor: Treće Oko, 1990.

26.07.2012

Prije nego �to ka�em ne�to o Kursu o čudima bitno je da se sjetimo �ta je rekao Kenet Uopnik, doktor psihologije i urednik cijelog teksta Kursa. Tokom svog izlaganja na jednodnevnom seminaru u gradu Medisonu (dr�ava Konektikat), 9.maja 1981, Uopnik je naglasio jednu vrlo va�nu, mo�da najva�niju, stvar koju moramo imati na umu prije nego �to krenemo stazom Kursa. On ka�e: Ako ne razumijete projekciju, nećete razumjeti ni jednu jedinu riječ u Kursu, bilo u vezi sa funkcijom ega ( ego u terminologiji Kursa je totalnost psihe u Frojdovom smislu ili Persona + Sjenka u Jungovom smislu - prim. P.V.) ili kako će Sveti Duh ukloniti ono �to je ego učinio.

Osloboditi se pro�losti

Dakle, �ta je projekcija? Kad posmatramo svijet oko sebe, mi ga ne vidimo onakvim kakav je on stvarno. Između nas i svijeta ispriječila se na�a pro�lost, sva na�a iskustva iz ovog i pro�lih �ivota, ta pro�lost nam je stavila naočari kroz koje vidimo svijet. Te naočari se sastoje od na�ih misli, osjećanja, raspolo�enja, ma�te, praktično od svih sadr�aja na�e svijesti, iznad i ispod praga onoga �to zovemo poljem svijesti. Prostije rečeno: svega onoga čega jesmo i nismo svjesni. Te nam naočari dijele svijet na dobro i zlo, na crno, i bijelo. Na osnovu informacija koje dobijamo preko njih mi prosuđujemo svijet, zauzimamo prema njemu stav i u skladu s tim se i pona�amo. Naočari nam prikazuju svijet kao neprijateljski, zao zastra�ujući. Osjećamo se odvojeni od tog svijeta, bojimo ga se, nastojimo da se od njega odbranimo, a u toj odbrani i strahu često prelazimo i u napad. Naočari na�e pro�losti prikazuju nam svijet kao �to vidimo fotografije koje snimamo objektivom zvanim "riblje oko". �ivimo u paklu borbe za opstanak, borbe svih protiv sviju, prepuni straha i osjećanja usamljenosti. Ne shvatamo da je sve to samo privid, fatamorgana koju nam je stvorio mehanizam projekcije, koji je kao na bioskopskom platnu samo odslikao rascjep koji postoji u nama između na�eg Pravog Ja (Atmana, Taoa, Anate, Praznine, Ni�tavila, Hakike, Selfa, das Selbsta etc.) i la�nog ja (ega). Krivo ogledalo ega pretvorilo nas je u Don Kihote koji u vjetrenjačama vidi nepostojeće neprijatelje. A čitav taj proces projekcije posljedica je procesa potiskivanja ili negacije svih onih crta u vlastitoj ličnosti koje nam se ne dopadaju, koje ne mogu da se uklope u na�u idealnu sliku o samom sebi, koje osuđujemo i negiraući im postojanje potiskujemo iz polja svijesti. Time im samo dajemo jo� vi�e snage. Zato nesvjesni dio na�eg ega nalazi pseudorje�enje i pripisuje ih drugim osobama. Te nas osobe tada "napadaju", "ugro�avaju". Da bismo se "odbranili", sami prelazimo u napad i - tako se zatvara začarani krug. Naravno, ovo je proces koji se odvija i u drugim Ijudima. Projekcija u jednome hrani projekciju u drugome. Na sve strane vidimo neprijatelje, i lično, i u nacionalnim okvirima. A za sve je kriva na�a pro�lost, pro�la iskustva koja su nam natakla te kobne naočari. Kao �to sam rekao, te naočari su na�e misli koje stoje između nas i realnosti kao stakleni zid i ne dozv-Ijavaju nama da realnost vidimo onakvom kakva je zaista.

Čuda leče

Svih 1188 strana Kursa o čudima polaze od riječi, od misli, slu�e se mislima koje iznose fakta da bi na taj način (a to je jedino moguće) eliminisale iz nas misli koje stvaraju fantazmagorični svijet oko nas. Prvo poglavlje prvog toma iznosi pedeset principa čuda. Tu čitamo: U čudima nema stepenovanja te�koća. Jedno čudo nije "te�e" ili "veće" od drugog... Čuda kao takva nisu va�na. Jedina stvar koja je va�na jeste njihov izvor, koji je izvan domena procjenjivanja. Čuda se javljaju prirodno kao izrazi Ijubavi... Čuda su svačije pravo, ali je potrebno prethodno či�ćenje. Čuda liječe zato �to daju ono �to nedostaje... Molitva je medijum čuda... Čuda su misli... Čuda su i počeci i zavr�eci i tako ona mijenjaju vremenski red... Čuda ponovo raspoređuju percepciju i postavljaju sve nivoe u pravu perspektivu. To je liječenje zato �to bolest dolazi od brkanja nivoa... Čuda predstavljaju slobodu od straha... Ona liječe zato �to negiraju poistovjećenje sa tijelom i potvrđuju identifikaciju sa duhom, itd.

Na 622 strane I toma zvanog Tekst, na, da tako ka�em spiralni način. Pisac vodi čitaoca sve dubIje u razumijevanje onoga �to treba postići, a to je duboki preobra�aj ličnosti. Sadr�aj onoga �to govori potpuno je u skladu sa svim učenjima ostalih značajnih religija svijeta na Istoku i na Zapadu. Ni�ta u Kursu ne mo�e da se nađe �to bi bilo u suprotnosti sa onim �to govore zen budisti, sufiji, gnostici, jogiji, tantristi, taoisti itd. Pisac govori kako čuda smanjuju potrebu za vremenom, kako horizontalnu percepciju pretvaraju u vertikalnu, kako skraćuju vrijeme njegovim kolabiranjem, kako je va�no prepoznati svoje prvobitno stanje. Ti odgovara� na ono �to opa�a� i kako opa�a� tako će� se i pona�ati - ka�e pisac. Na drugom mjestu se nalazi vrlo va�na misao: Čudo jako sliči tijelu u tome da su boje pomoćna sredstva da se postigne stanje u kome će oboje postati nepotrebni. Kada se postigne prvobitno stanje duha direktne komunikacije, ni tijelo ni čudo ne slu�e vi�e nikakvoj svrsi. Listajući Tekst idemo sve dublje ka drugačijoj percepciji. Dobijamo osjećaj kao da nas neka nevidljiva, bratska ruka vodi kroz tunel, sigurno i s Ijubavlju, ka svjetlosti na izlazu. Promijeniti svoj um znači staviti ga na raspolaganje ISTINSKOM Autoritetu... Osjećaj odvojenosti od Boga jedini je nedostatak koji treba ispraviti... Na kraju krajeva, prostor je isto tako besmislen kao i vrijeme. Oboje su samo vjerovanja... Nema beznačajnih misli. Svo mi�ljenje proizvodi oblik na nekoj razini. Ponekad se pozove i na Bibliju. Npr: Opra�tanje treba da zamijeni prazninu koju je stvorio strah. To je ono na �ta se u Bibliji misli kad se ka�e "Smrt ne postoji"... Do�ao sam da ispunim zakon time �to ću ga ponovo protumačiti." Nailazimo i na pravo značenje Posljednjeg Suda, Apokalipse, stavljanja na krst, uskrsnuća itd, itd. Na jednom mjestu jasno nagla�ava, iako implicitno, razliku između Kursa i Biblije: Ulo�io sam sve sile da se koristim riječima koje je nemoguće iskriviti, ali je uvijek moguće izokrenuti značenje simbola ako to �elite. DaIje nailazimo na obja�njenje razlke između percepcije i znanja, nagla�avanje bitne činjenice da Bog nije tvorac straha. Ti jesi, zatim poglavlja o liječenju i cjelovitosti, darovima Bo�ijeg Kraljevstva, lekcijama Ijubavi, prihvatanju uklanjanja osjećanja odvojenosti (Atonement), "Bog ili ego", "Nastavni program Svetog Duha", "Svijet bez osjećanja krivice", "Sveti trenutak", "Opra�tanje iluzija", o postignuću mira, o viziji svjetosti, razumu i percepciji, spasenju i svetom odnosu, ratu protiv samog sebe, Bo�joj pravdi, uklanjanju straha, buđenju, novom početku itd.

Treniranje uma

Drugi tom, Radna knjiga za učenike (478 str.) vrlo sistematično i jasno primjenjuje u praksi principe izlo�ene u Tekstu. U uvodu Radne knjige se ka�e: Teoretska osnova koju daje Tekst neophodna je kao okvir koji daje značenje vje�bama u ovoj radnoj knjizi. Ali ipak tek izvođenje vje�bi je ono �to omogućuje postizanje cilja koji Kurs ima. Netrenirani um ne mo�e ni�ta postići. Svrha ove radne knjige jeste da vje�ba tvoj um da misli na način kako je to u tekstu izlo�eno. I zaista, od prve do posljedne lekcije strpljivo i sistematski primijenjeni su principi iz Teksta. Npr, u prvoj lekciji nailazimo na misao Sve �to vidim u ovoj sobi (na ovoj ulici, sa ovog prozora, na ovom mjestu) ne znači ni�ta.

Ova se misao potom precizira vrlo konkretno na sto, stolicu, ruku, stopalo, pisaljku, vrata, tijelo, lampu, sjenku itd. Druga lekcija ka�e. Svemu �to vidim u ovoj sobi (na ovoj ulici, sa ovog prozora, na ovpme mjestu) dao sam svo značenje koje to ima za mene. Treća lekcija navodi misao: Ne razumijem ni�ta od onoga �to vidim u ovoj sobi (na ovoj ulici, sa ovog prozora, na ovome mjestu).

Uz ove osnovne misli, u svakoj lekciji se navode detaljna uputstva kako te misli primjeniti i čemu ba� te i takve misli slu�e. Četvrta lekcija isti princip primjenjuje na same misli i ka�e: Ove misli ne znače ni�ta. Slične su stvarima koje vidim u ovoj sobi (na ovoj ulici, sa ovog prozora, na ovom mjestu). Lekcije od 50. do 60. ponavljaju (po pet) prvih pedeset. Tako to ide sve do 220. lekcije, kada počinje II dio. Tu se u uvodu ka�e: Sada riječi malo znače. Koristimo ih samo kao vodiče o kojima sada vi�e ne zavisimo. Sada te�imo samom direktnom iskustvu istine. Sad su lekcije tematski (po 10) podijeljene na ove teme: "�ta je opra�tanje?", "�ta je spasenje?", "�ta je svijet?", "�ta je grijeh?", "�ta je tijelo?", "�ta je Hrist?", "�ta je Sveti Duh?", "�ta je Stvarni Svijet?", "�ta je Drugi Dolazak?", "�ta je Posljednji Sud?", "�ta je Stvaranje?", ,"�ta je Ego?", "�ta je Čudo?" i "�ta sam ja?". Posljednjih pet su "Zavr�ne lekcije", za koje pisac ka�e: Na�e posljednje lekcije treba �to vi�e osloboditi riječi. Koristimo ih samo na početku vje�banja, i to samo zbog toga da nas podsjete da treba da idemo dalje od njih. U "Epilogu" Autor nam ka�e: Ovaj je kurs početak, a ne kraj. Tvoj Prijatelj ide sa tobom. Ti nisi sam. Niko ko ga pozove ne mo�e ga zvati uzalud... i budi siguran u ovo: nikad te neću ostaviti bez utjehe.

Ko je Bo�ji učitelj

Treći tom zove se Priručnik za učitelje. Znatno je manji od prva dva, iznosi svega 88 strana. Namijenjen je Bo�jim učiteljima: Bo�ji učitelj je bilo ko ko odabere da to bude. Njegove kvalifikacije sastoje se samo od ovoga: nekako, negdje, napravio je namjeran izbor da svoje interese ne vidi odvojeno od interesa drugih Ijudi. Potom se navode karakteristike Bo�jih učitelja: vjera, po�tenje, tolerancija, blagost, radost, odsustvo odbrane, velikodu�nost, strpljenje, odanost i otvorenost uma. Potom dolaze kraća poglavlja o liječenju, kako se osloboditi presuđivanja, kakvo je pravo značenje �rtvovanja, kakav će biti kraj svijeta, da li će se svakome suditi na kraju, �ta je pravda, �ta je Bo�ji mir, kakva je uloga riječi u liječenju, da li Bog ima posebno mjesto u liječenju, o reinkarnaciji, da li su po�eljne "parapsihičke" moći, da li se Bog mo�e direktno doseći, �ta je smrt, �ta je vaskrsenje, itd. Iza ovih poglavlja dolazi "Razja�njavanje pojmova" - kratki rječnik u kojem se rasvjetljuju odnosi između uma i duha, ega i čuda, opra�tanja i Bo�jeg lica, istinske percepcije i Bo�anskog znanja, pojam Svetog Duha.

Uz ovaj bazični tekst "Kursa o čudima" od 1188 strana, Helena �akman primila je i dva dodatna manja spisa od po dvadesetak strana koji su objavljeni pod naslovima: "Psihoterapija: svrha, proces i praksa" i "Pjesma molitve - molitva, opra�tanje, liječenje". Na ovom drugom tekstu izričito je napisano da je to "pro�irenje principa Kursa o čudima".

Poku�ao sam da čitaocu stvorim makar i minimalnu predstavu o Kursu o čudima, tom kapitalnpm tekstu na�eg doba. Okviri novinskog članka su apsolutno nedovoljni za bilo kakav temeljniji govor o Kursu. Ipak, mogu biti, mo�da, dovoljni da skrenu pa�nju.

Savladati otpor u sebi

Uz ovu osnovnu informaciju trebalo bi reći jo� pone�to. Kurs o čudima nije jo� jedna od knjiga koju ćemo pročitati, zadiviti se dubokim mislima i ostaviti je na policu. Da bismo shvatili o čemu se radi, treba da ga primijenimo, tj, da uradimo vje�be tačno prema uputstvima. Pri tome ćemo naići na jedan osnovni problem, a to je OTPOR, na�a stvarna nespremnost, nevoljnost da se mijenjamo. Jedan dio na�e ličnosti svjestan je toga da nam nije dobro, da smo u ratu sa samim sobom (u "normalnim" ili nenormalnim razmjerima), da smo u stanju strepnje, da nam ideje idu �umom a djela drumom, da jedno odlučujemo, i zaklinjemo se u to, a često sasvim suprotno radimo (�to znači: ne radimo ni�ta i vodimo robotsku egzistenciju kao robovi svojih navika i dru�tvenog konformizma). I taj deo na�e ličnosti odlučuje da mijenja situaciju. Međutim, kad treba da se ne�to stvarno učini, počinju problemi. Ili lekcije radimo sasvim formalno, ili počnemo pa nađemo dobar izgovor da prekinemo, ili bacimo knjigu, ili nam ona nestane, ili upadamo u krize radeći vje�be, ili odgađamo za "bolje dane" koji nikako da dođu itd. Sve ovo (i mnogo drugog) znači izraz otpora stvarnim promjenama. Toga otpora moramo biti svjesni. �to smo svjesniji, biće slabiji. To je, istovremeno, i najveća pohvala samom Kursu. Neefikasne stvari ne izazivaju otpor, ali i ne koriste. Kurs o čudima nije ne�to neutralno, tj. jo� jedna od bezbroj dubokoumnih knjiga koje su nam samo povećale fond informacija, ali ne i pomogle da se preobrazimo, tj. dođemo na vi�i nivo svijesti. To je Riječ Apsoluta, zasnovana na činjenicama, jasna i izvan domena tumačenja, čiji je cilj da ukloni barijere i oslobodi put osjećanju i znanju da smo dio Cjeline i da nikada i nismo bili odvojeni od nje.

Na kraju bih jo� ne�to napomenuo. Čitali smo i čuli o značajnim dostignućima spiritualnih giganata raznih vremena i civlizacija, od Hrista i Bude, Mojsija i Lao Cea, preko Muhameda do Ramane Mahar�ija i Rad�ni�a. Divili smo im se i diviino im se i danas. Istovremeno smo se osećali tako beznačajnim u poređenju sa njima. Mislili smo da nikada nećemo moći da iskoračimo iz svoje skučene egzistencije, ograničene strepnjom, strahom i osjećanjem usamljenosti i ograničenosti. Sada imamo pred sobom sredstvo da se preobrazimo, da
postanemo ono �to zaista i jesmo. A to je daleko veće i značajnije nego �to mislimo. S druge strane, treba da nam je jasno, a to Kurs i sam nagla�ava, ovo nije jedini put za ostvarenje na�ih ogromnih potencijala. Postoje i mnogi drugi koji vode istom cilju. Zato je neophodno da se ispitamo da li je to put za nas. Ako jeste, krenimo njim.

Biti u sada�njosti

O Kursu o čudima rečeno je do sada mnogo pohvalnog. Predaleko bi nas odvelo da to sve citiram. Ipak ću navesti nekoliko misli Tara Singa kao zaključak:

Nijedna sveta knjiga ovakve vrste nikada se do sada nije pojavila. Ona je na engleskom jeziku - na najrazvijenijem engleskom koji ćete bilo gdje sresti. Pod ovim podrazumijevam da je taj engleski precizan, tačan. Svaka riječ je definisana. Kurs nije dvosmislen i ne upotrebljava ni jednu jedinu riječ koja nije činjenica. Prema tome, Kurs ne propovijeda, on samo prezentira činjenicu.

Kurs o čudima direktno komunicira sa čovjekom. On se bavi temama s kojima se moramo suočiti u nama samima. A to je ono �to je čovječanstvo stalno izbjegavalo vijekovima. Uvijek mo�emo čitati o tuđim �ivotima. Ali nam sada ne treba da Mojsije dođe i da ponovo razdvoji more.

Zato �to se Kurs bavi na�im temama, a ne pro�lo�ću, moramo ukloniti pro�lost. Ova jasnoća, ovo Apsolutno Znanje Boga, mo�e se samo onda primiti ako smo u sada�njosti. Kad smo u sada�njosti, tada smo istiniti prema sebi i mo�emo primiti ono �to je Apsolutno. Tada smo slobodni od sveg na�eg znanja zato �to onda pro�lost ne mo�e da uđe u nas. A kada pro�lost ne mo�e ući, onđa si ti sam svjetlost samom sebi.

Vrh strane >>>