Stranice

 

 Naslovna

  Baragnir Zag Nehar

  Sveta Magija

  Svete Knjige

 Biblioteka

 Arhiva

  Zag Kia

  Zvezdarijum

 Kalendar

 Galerija

 Multimedia

 Psyradio FM

 Chat

 Linkovi

  Alexanthorn

  Dnevničke beleke

Bele�ka 91

 

 Razgovori s povodom

  Senke Glasnika

 Javna predavanja

 Autobiografske bele�ke

  Magijski Dnevnik

 Lice i naličje

  Kontakt

 

 

 

Nehargil

 

DNEVNIČKE BELE�KE

 

 

Bele�ka 91

U SUSRET ČETVRTOJ OBJAVI SVETLOSTI

Sveti Ciklus Univerzuma

�ta izabrati: Verske praznike, paganske svetkovine ili Sveti Ciklus Univerzuma?

02.05.2013

 

Na spomen reči "praznik", svetina se obično zaraduje jer se na praznik ne radi. Pojedine su tradicije bile toliko zadrte da su svaki rad na dan svetkovine smatrale grehom pa se de�avalo da čoveka zadesi kakva te�ka nesreća ili gubitak zato �to nije ni�ta uradio, a mogao je sprečiti. S druge strane, u ova moderna i smutna vremena praznici sve vi�e bivaju samo mrtvo slovo na papiru, ili dani podsećanja na neka davna vremena. Veliki je broj onih koji danas ne slave ni�ta jer moraju da rade, �to bi rekli "od jutra do sutra" i tako svaki dan. Čak je sve manje i onih koji uop�te imaju slobodne dane. Neretko se danas postavlja pitanje da li je savremenom čoveku uop�te potrebno da ima bilo kakve praznike i svetkovine? A ima danas i onih koji ni�ta ne rade pa im svaki dan izgleda kao praznik te im stoga bilo kakve svetkovine i ne znače ne�to posebno. Ima svega. Kroz istoriju ljudskog roda sva�ta se slavilo i proslavljalo. U nekim su tradicijama praznici isti ili slični, samo se drugačije nazivaju i različito proslavljaju, a opet skoro sve kulture su imale i svoje posebne praznike, festivale i dane svetkovina.

ta su zapravo praznici ili svetkovine i u čemu je njihova svrha? Ovde bi se mogle nadovezivati mnogobrojne teorije, učenja i stavovi, međutim ja o tome neću pisati. Namera mi je da napravim samo jedan mali osvrt na pitanje svetkovina, i to u magijskom smislu. Mnogo toga mo�e biti povod za slavlje, od ličnih i posebno va�nih dana u �ivotu pojedinca, preko onih zajedničkih u�oj ili �iroj zajednici ili grupi. Tako imamo rođendane, imendane, razne porodične, familijarne i dru�tvene godi�njice, odnosno obele�avanje va�nih datuma u �ivotu pojedinca ili zajednice. Ovo su po svom karakteru svetovni praznici, mada mogu imati i sveti karakter. Takođe, postoje i mnogobrojni verski praznici koji se proslavljaju tradicionalno i ritualno. Ovo su po svojoj prirodi sveti praznici koji opet mogu imati i svoj magijski karakter. �ta to znači? Ukoliko se određena svetkovina proslavlja tradicionalno bez vr�enja bilo kakvog obreda, to je religijska i vi�e svetovna nego duhovna svetkovina iako mo�e imati posvećenički karakter. Samo oni praznici koji se proslavljaju ritualno, mo�e se reći da su magijski i po svojoj prirodi sveti. Vr�enje rituala uvek ima za cilj dovođenje određene energije na pojedinca ili zajednicu, odnosno učesnike rituala. Dakle, svetkovina ili praznik je svrsishodna samo ukoliko se proslavlja ritualno jer samo tada se blagodat Univerzuma prenosi na vr�ioca i eventualne učesnike u obredu, naravno sve to opet u skladu sa tradicionalnim učenjem ili posvećeničkom paradigmom. No, i ovde treba postaviti pitanje: da li je uvek ba� tako? Najče�će nije, a evo i za�to.

Vr�enje obreda mehanički i po unapred određenim datumima prema va�ećem kalendaru mogu imati versko tradicionalni karakter, ali nikako i magijski. Kalendar, ma koliko bio savr�eno proračunat, ne odslikava aktuelno stanje u energetskim tokovima Univerzuma. Osim toga, u Univerzumu ni�ta nije fiksno. Sve je u stalnom kretanju. Upravo zbog toga �to je sve u stanju stalnog kretanja, kako cikličnog, tako i spiralnog, nijedan obred se ne mo�e vr�iti u isti dan svake godine. Religije uglavnom zastupaju linearno poimanje vremena i stoga se vezuju za nesavr�enost kalendara, a ne za fenomene koji odslikavaju Univerzum. U magijskom smislu vreme se do�ivljava istovremeno kao ciklično i spiralno, �to je pak i u skladu sa savremenim naučnim saznanjima. Stoga, vr�enje obreda je svrsishodno samo ukoliko je usklađeno sa kosmičkim fenomenima jer se samo tada deluje u skladu sa energetskim tokovima Univerzuma. Najče�će su to praćenje kretanja Sunca i Meseca, ali i drugih nebeskih tela. To je i razlog za�to je u magiji znanje astrologije neophodno.

Da bih na kraju odgovorio na naslovno pitanje �ta izabrati: Verske praznike, paganske svetkovine ili Sveti Ciklus Univerzuma, treba razjasniti njihove osnovne razlike. Verski praznici su zasnovani na linearnom poimanju vremena, �to znači da sve ima svoj početak, razvoj i kraj, �to dalje znači da se u religijama uglavnom samo razbrajaju dani bez povezivanja sa fenomenima u Univerzumu. Takođe, religijski praznici se vezuju za sistem cikličnog ponavljanja u skladu sa op�teprihvaćenim kalendarom, �to dalje znači da vr�enje obreda prema verskim kalendarima nema nikakvog efekta u energetskom smislu. Efekat se odslikava jedino u socijalno tradicionalnom smislu okupljanja zajednice. Dakle, religije bi se mogle okvalifikovati kao forme bez svrsishodnog sadr�aja. Paganske svetkovine su u osnovi isto praznici sa religijskom formom jer se baziraju na kalendaru, s tom razlikom �to paradigme paganizma i neopaganizma vreme do�ivljavaju ciklično, mada ne i spiralno. To znači da će neke paganske svetkovine biti usklađene sa kretanjem nebeskih tela (uglavnom Sunca i Meseca), dok se većina svetkovina odr�ava u tradicionalnoj formi vezane za određene datume prema va�ećem i prihvaćenom kalendaru. Dakle, odgovor bi bio: samo praćenje Svetog Ciklusa Univerzuma koji realno odslikava energetske tokove Univerzuma ima svoju svrsihodnost u vr�enju obreda, a samim tim i obrednim svetkovinama.

Pred nama je Četvrta Objava Svetlosti. Sredina Proleća, dan od kada počinje svetla polovina godine. Ovo je Velika tradicionalna Svetkovina Plodnosti koja se nekada slavila u noći između 30. aprila i 1. maja uz simboločno i ritualno Sjedinjenje Boga i Boginje. U sumerskoj tradiciji je to svetkovina Krunisanja i sjedinjenja Inanne i Dumuzija. Ovo je period kada je uticaj Boginje maksimalan i kada priroda buja. Belten (Beltaine) koji se u Evropi slavi jo� od doba pre pojave hri�ćanstva je keltsko galska svetkovina plodnosti koja se proslavljala paljenjem vatre oko drvenog ili kamenog stuba koji je predstavljao simbol falusa. Inače sama reč Belten označava mesec maj. Sa dolaskom Hri�ćanstva crkva je nastojala da u �to ru�nijem svetlu prika�e ovaj stari festival plodnosti, kao i uostalom sve paganske svetkovine. Stav je crkve da je Prvi maj "nečastan dan� na koji se okupljaju ve�tice koje prizivaju mračne sile. Razlog �to je crkva smatrala ovu svetkovinu toliko nesvetom je �to je ona pre svega predstavljala proslavu plodnosti. Najveći broj brakova se sklapao na ovaj dan, a novi venčani parovi su igrali oko vatre i vezivali trake oko "Majskog stuba� koji bi za ovu priliku bio podignut u centru svakog naseljenog mesta tog doba. Mladenci i stariji parovi, kao i deca iz sela, i�li bi da preskaču Beltensku Vatru, radi proči�ćenja i blagoslova. Priče iz starih vremena govore i o svetim orgijama tokom ove svetkovine a zabele�eno je i da su mnogobrojna deca začeta na ovaj dan. Noć pred Prvi maj u Nemačkoj je poznata i kao Valpurgijska noć.

Naravno, ni ovo nije sve. U Valpurgijskoj noći, 1776. godine, nemački jezuita dr Adam Vajshaupt je osnovao tajno dru�tvo Iluminate sa ciljem da zagospodare celim svetom. Isto tako, po nalogu Iluminata, na ovaj dan su i zakazane prve velike radničke demonstracije u Čikagu 1886. godine kako bi izdejstvovali osmočasovno radno vreme. Od tada se 1. maj proslavlja i kao međunarodni praznik rada koji su prigrlile sve komunističke i socijalističke diktature sveta, da bi u moderno doba postao jedan od najvećih praznika socijalističke internacionale i partija socijaldemokratske orijentacije. Prvomajski uranak koji se proslavlja �irom istočne Evrope (biv�e socijalističke zemlje) po svom izgledu neverovatno podseća upravo na staru pagansku svetkovinu paljenja vatre, spremanja gozbe, igre i muzike.

Kako god shvatili ili prihvatili ovu svetkovinu, ona je u magijskom smislu potpuno bezvredna, ukoliko nije usagla�ena sa kosmičkim ritmom prirode. Ritualno njen smisao se mo�e realizovati i dati učinka samo ukoliko je to dan Sredine Proleća, dan kada egzaktno počinje takozvana svetla polovina godine. Nekada se ovaj fenomen poklapao sa 1. majom �to je i kao tako ostalo zapisano u analima. Međutim kako se u obzir ne uzima i spiralno praćenje vremena, ciklično i kalendarsko je počelo da zaostaje. Danas Sredina Proleća pada 5. maja (ove godine Sunce je na 15Bika u 10 sati i 19 minuta). Svako ko �eli da ovu svetkovinu obele�i ritualno, ovoga bi trebao da se pridr�ava. Naravno, sledeći tradiciju i učenje paradigme koja se sledi, moguće je sve ove dane od 30. aprila pa sve do 5. maja proslaviti u svečanom tonu. Za maga je posebno va�no da uvek prati kosmičke fenomene i da pravu stvar čini u pravo vreme, stoga i ne napisah ovu bele�ku ni 30. aprila ni 1. maja, nego ba� danas, tri dana pred prirodni fenomen Sredine Proleća. "Ora scopeo" (horoskopija) - "Posmatraj vreme", govorili su stari učitelji.

Neka vas prate svi blagoslovi Zemlje pod vama i Nebesa iznad Vas!


 

 

 

 

 

Vrh strane

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 
   

Sva prava rezervisana

Copyright � 2012 by Alexandar Thorn

Poslednje izmene: 02-05-2013 08:52