Stranice

 

 Naslovna

  Baragnir Zag Nehar

  Sveta Magija

  Svete Knjige

 Biblioteka

 Arhiva

  Zag Kia

  Zvezdarijum

 Kalendar

 Galerija

 Multimedia

 Psyradio FM

 Chat

 Linkovi

  Alexanthorn

  Dnevničke beleke

Bele�ka 84

 

 Razgovori s povodom

  Senke Glasnika

 Javna predavanja

 Autobiografske bele�ke

  Magijski Dnevnik

 Lice i naličje

  Kontakt

 

 

 

Nehargil

 

DNEVNIČKE BELE�KE

 

 

Bele�ka 84

Osmi Nehar

U susret danima Uzvi�ene Moći Tame

30.10.2012

 

Osmi Nehar je osma i poslednja Objava Svetlosti. Ovo su dani Uzviene Moći Tame. Prema sumerskoj tradiciji, Uzdizanje Ere�kigale (Kraljica Bezdana) se slavi devet dana pred ulazak u poslednji i najtamniji period godine koji traje 44 dana odnosno do Kratkodnevice i rađanja Mladog Sunca (Rađanje �amma�a). Ova svetkovina se slavi od 31. oktobra do 8. novembra.

Slika: Ere�kigala, Hein Lass 2007.

Ritualna Svetkovina Smrti, Tame i Bezdana, Podzemnog Kraljevstva, obavlja se osmog dana svetkovine na sredinu Jeseni. Sredina Jeseni (Sunce 15� �korpije) ove godine je 7. novembra u 1 sat i 26 minuta. Ovo je i dan ritualnog samoproči�ćenja, dan koji je za drevne magove bio od posebne va�nosti, jer se od ovog dana započinje period velikog posta i energetskog či�ćenja, kako tela tako i du�e. Ka�e se da mag u ovaj dan simbolički umire kako bi se ponovo rodio zajedno sa rađanjem Sunca.

Poslednji dan svetkovine je ritualno posvećen Mrtvima (zadu�nice). Svetkovina Namtara, Boga Mrtvih je i dan sećanja na sve mrtve. Praznuje se uvek u drugi dan od Svetkovine Smrti. Ritualno proslavljanje Boga Mrtvih se vr�i poslednjeg, devetog dana svetkovine, 8. novembra, �to je drugi dan od sredine Jeseni. Simbolički ili ritualno, u ovaj dan mag silazi u Bezdan, u Kraljevstvo Mrtvih kako bi op�tio sa mrtvima i zajedno sa svim du�ama se iskupio za dela protivna Zakonu Univerzuma, učinjena svesno ili nesvesno. Od ovog dana počinje strogi duhovni post u kojem mag ne čini nikakva dela energetskog izračenja, već se proči�ćava i ispunjava čistom energijom �ivotne sile, kako bi se pripremio za ponovno duhovno rađanje zajedno s rađanjem Sunca i otpočeo novi ciklus.

Ovo je slavlje magova i proročica, vračeva i vračara, ve�taca i ve�tica. Ali, iskusan i zreo mag zna da ovi dani svetkovine nisu samo tradicionalno slavljenje običnog puka. Ritualno, mag se na ovaj način kroz svaki ciklus sibolički priprema za smrt i novo rađanje. Zbog toga su Osmi i Prvi Nehar najveći i najznačajniji praznici jer predstavljaju prelazak između ovog i onog sveta, između �ivota i smrti, te ponovnog rađanja. Ishodi�te ovog ritualnog pripremanja kroz svaki ciklus tokom �ivota, mag sakuplja i snagu i moć da kada za to dođe vreme svesno uđe u smrt i svesno uđe u novi �ivot.

Tradicionalna gozba koja se priređuje prvog dana svetkovine odmah po zalasku Sunca, čini se u čast Ere�kigale. Smatra se �rtvom koja se prinosi Kraljici Bezdana. Krvna �rtva nije neophodna, ali se smatra da onaj ko nije u stanju usmrtiti �ivotinju ritualnim �rtvovanjem, na ovaj dan ne bi trebao jesti meso. Sir i ostali mlečni proizvodi, jaja (kuvana), sezonsko voće i povrće, le�nik i orasi, kukuruz, pivo i biljni čajevi bi trebalo da nađu mesto na ovoj svečanoj gozbi. Za magove koji inače jedu meso u svakodnevnoj ishrani, od ovog dana počinje beli post ili "bele poklade" (uzdr�avanje od jedenja mesa) i narednih sedam dana do ritualnog silaska u Bezdan, dozvoljena je sva hrana izuzev �ivotinjskog mesa i prerađevina. Poklade, odnosno prestanak uzimanja bilo kakve hrane �ivotinjskog porekla (uključujući jaja i mlečne proizvode) započinje od sredine jeseni, osmog dana svetkovine, kada se započinje veliki post i obredno samoproči�ćenje.

Tamjan i mirisi koji se obredno koriste su heliotrop, metvica, mu�katni ora�čić, ili kadulja u čistom obliku ili smesi sa smirnom (obični tamjan). Sveće, ukoliko nisu od čistog pčelinjeg voska, koriste se u bojama crnoj, �utoj, narand�astoj i crvenoj. Kristali koji sna�no upijaju energiju u ove dane su oniks i svi drugi crni kristali.

Ostali nazivi za ovu svetkovinu, pod kojom je i najpoznatija u zapadnim tradicijama su Samhain, Noć Ve�tica, Halloween, Hallows Eve. Uglavnom je svima 31. oktobar poznat kao Noć Ve�tica, ali većina o tome ima sliku kakvu je dobila iz američkih filmova. Zapravo, iza toga se krije mnogo op�irnija priča.

Ka�u da Samhain označava jednu od dve velike "Kapije� keltske godine, jer su Kelti godinu podelili na dva doba: mračno i svetlo doba. Beltaine otvara Kapiju Svetlosti 1. maja (svetlo doba godine), dok Samhain otvara Kapiju Tame (mračno dobagodine) 1. novembra. Veruje se da je Samhain bitniji praznik, jer njime počinje sasvim nov ciklus, kao �to i dan kod Kelta počinje noću, jer se smatralo da "mračna ti�ina donosi �apate novih početaka�. Zbog toga se često ka�e da je Samhain zapravo keltska Nova godina. Reč Samhain doslovno znači "kraj leta� i u različitim oblastima nosi različite nazive (Samhuinn, O�che Shamhna, Nos Calan Gaeaf). Sa usponom hri�ćanstva, i ovaj praznik je dobio novi naziv: Hallowmas ili Dan svih svetih i postao svojevrsna komemoracija umrlima koji su preminuli u toj godini. Tako je i noć uoči ovog praznika dobila popularno ime Halloween, All Hallows Eve, ili Hollantide, dok 2. novembar postaje Dan svih umrlih du�a. Tokom vekova su se paganska i hri�ćanska verovanja isprepletala u me�avinu različitih slavlja od 31. oktobra i u nedelji iza svetkovine. Mračna mističnost im je svima zajednička karakteristika.

Samhain je u selima označavao početak zime, vreme kada pastiri silaze sa planina iz svojih katuna i vraćaju stoku u �tale, gde ih čekaju spremne zalihe sena za zimu. Do tada mora biti obavljena poslednja �etva i berba, jer se verovalo da, kada dođe novembar, vile svojim dahom uni�te svaku biljku na kojoj je ostalo plodova. I drva za ogrev se do ovog praznika moraju pripremiti. Na neki način je ovo doba godine značilo i ponovno okupljanje porodice, jer su svi zajedno spremali zalihe namirnica za zimu. U paganskoj Irskoj su na ovaj dan odr�avani razni rituali, od kojih je najpoznatiji i najznačajnini takozvani Feast of Tara. Tara je brdo u Irskoj, gde je nekada bilo sedi�te kraljeva. U to vreme bi svako domaćinstvo ugasilo vatru na svom ognji�tu i svi su čekali da druidi zapale novu vatru kao simbol nove godine u blizini brda Tara. Ljudi bi u vatru bacali materijalne stvari koje simbolizuju neku njihovu �elju, za koju �ele da se ostvari, ili bolest koju �ele da izleče. Sa te velike vatre su palili baklje, kojima su kasnije palili novu vatru na svom ognji�tu i time označavali vreme novih početaka. Paljenje logorske vatre na ovaj praznik, kao simbol za�tite od zime, hladnoće, tame i zlih duhova, postalo je vrlo popularno u Irskoj i �kotskoj, pa se ovaj običaj odr�ao sve do Prvog svetskog rata. Seljaci su pepeo, koji bi ostao od logorske vatre, kasnije posipali okolo da bi ih za�titio tokom zimskih meseci, ali su na taj način takođe đubrili zemlji�te. Kada bi se poslednji plamen ugasio, seljaci bi trčali kući vičući "May the black sow without a tail take the hindmost!"

Običaji koji se vezuju za dana�nju Noć ve�tica potiču zapravo od keltskog praznika mrtvih, kada su Kelti ostavljali hranu na kućnom pragu za zalutale du�e, kao i zapaljene sveće na prozorima da bi du�e predaka lak�e na�le put kući, dodavali jo� stolica za sto kako bi nevidljivi gosti imali gde da sednu, zakopavali jabuke du� puta za sve izgubljene du�e, iskopavali repu iz zemlje i rezbarili je tako da liči na za�titničke duhove, jer je ovo bila noć magije i haosa. Samhain se slavi u noći sa 31. oktobra na 1. novembar. Prema zapisima, Samhain predstavlja kraj jeseni i početak zime.

Običaj dubljenja bundeva zasniva se na irskoj legendi o kovaču D�eku, poznatom po njegovoj domi�ljatosti ali i �krtosti. Jedna od priča govori kako je prevario Đavola tako �to mu je ponudio du�u u zamenu za piće i nakon �to se Đavo pretvorio u novčić kako bi platio piće, D�ek ga je brzo stavio u d�ep u kojem je bio krst, zbog kojeg se Đavo vi�e nije mogao vratiti u svoj oblik. Tek nakon �to je D�eku obećao da neće tra�iti njegovu du�u jo� deset godina, D�ek ga je izvadio iz d�epa. Nakon deset godina opet je prevario Đavola tako �to ga je zamolio da mu doda jabuku sa drveta, ali je na kori drveta brzo nacrtao krst, tako da ga Đavo ponovno nije mogao dohvatiti. Kada je D�ek umro, nije bio primljen zbog svog gre�nog �ivota u Raj, a na vratima Pakla dočekao ga je Đavo i poslao natrag u mrak, a da ga se re�i dao mu je komad uglja. D�ek je u d�epu imao repu, koju je izdubio i stavio u nju ugalj i od tada D�ek, koji nikada nije prona�ao put kući luta mrakom noseći izdubljenu repu u ruci. Tako je D�ek O'Lantern (D�ek Fenjer) postao simbol du�e koja je prokleta i koja luta između svetova.

Veoma je va�no naglasiti kalendarske nedostatke, ne samo kad je ovaj praznik u pitanju već i skoro svi drugi praznici. Sve ove svetkovine potiču iz starih vremena i vreme ritualnog obele�avanja su uvek određivali �reci, �amani, magovi, sve�tenici. I svaka je tradicija imala svoj kalendar. Međutim hri�ćanska crkva, iako je reformisala stari rimski (Julijanski) kalendar i pre�la na novi (Gregorijanski), u mnogo čemu je napravila oma�ke u proračunima. Svi verski praznici crkve i na Zapadu i na Istoku, prilagođeni su lokalnim tradicijama te su tako određeni datumi uzimani kao pribli�na vrednost poklapanja sa kosmičkim fenomenima. Tako je u zapadnoj crkvi Dan svih Svetih uvek 1. novembra, a Dan mrtvih narednog, 2. novembra. U istočnoj crkvi praznih svih Svetih ne postoji, a Dan mrtvih (Zadu�nice) uvek pada u Subotu, pred 22. nedelju od Duhova (Pedesetnica). Ove godine je to 3. novembra. Zbog svega toga i raznih me�anja kultura, ove svetkovine magovi nazivaju tradicionalnim, dok se za vr�enje rituala uvek vr�e egzaktni proračuni, kao �to je to izračunavanje pozicije Sunca na 15� �korpije, �to predstavlja sredinu Jeseni po zvaničnom kalendaru, odnosno dan kada započinju Dani Tame i koji se zavr�avaju rađanjem Sunca na Zimsku Kratkodnevicu (ulazak Sunca u znak Jarca). Za vr�enje magijskih obreda ili bilo kakvih ritualnih radnji, izračunavanje stvarnih pozicija planeta i zvezda je posebno va�no jer mag sve čini u skladu sa ustrojstvom Univerzuma prateći njegovo kretanje i sve fenomene.

Nekada su ljudi verovali da u ovoj noći mrtvi o�ivljavaju i pohode svoje bli�nje na zemlji, kako bi skupa s njima slavili ovaj praznik, koji u sebi nosi duboku simboliku preobra�avanja smrti i ponovnog rođenja. Te noći, ljudi se tradicionalno prisećaju svojih voljenih koji su umrli i suočavaju sa činjenicom da će i sami jednom umreti.

 

Ritual Smrti i �ivota

 

Ako �elite da ne�to odstranite iz svog �ivota, da to ne�to zauvek umre, kao lo�a navika recimo, ili te�ke uspomene, bol, pogre�ni odnosi s ljudima, nekakva nesreća ili �ta god slično, ovo vreme bi trebali da iskoristite za dubinsku regeneraciju sopstvenog bića. U ove dane pred sredinu Jeseni trebalo bi napraviti svojevrsno ritualno proči�ćavanje kako bismo se re�ili svega onog, �to u svom �ivotu smatramo pogre�nim, �tetnim, otpadnim, ne�ivim, ili ometajućim u sopstvenom razvoju i napredovanju.

Veliki Ritual Smrti i �ivota je prilično komplikovan i retko ko je u mogućnosti da obezbedi sve neophodne uslove za njegovo izvođenje. Stoga ovaj ritual neću opisivati, a on je i namenjen isklučivo iskusnim magovima sa dugogodi�njom praksom. Međutim, postoji i Mali Ritual Smrti i �ivota koji je vrlo jednostavan iako zahteva ne�to vi�e truda. Mo�e ga, i trebalo bi da ga izvede svako, bez obzira da li se bavi magijskom praksom ili ne. Sprada u kategoriju malih rituala preinicijacijske magije. Moguće ga je izvesti bez obzira da li �ivite u urbanoj ili seoskoj sredini i bez obzira da li �ivite sami ili u zajednici koja nije sklona magijskim obredima. Ukoliko se odlučite za njegovo izvođenje, brzo ćete uvideti blagodat i korisnost ovog rituala. Ritual se pripremno izvodi u sve dane svetkovine do Sredine jeseni. Potrebno je da napravite dve male sveske od običnih čistih listova (10 do 20 listova) koje će postati va�i mali dnevnici "Knjiga Smrti kroz ritual proči�ćenja" i "Knjiga �ivota kroz ritual ponovnog rađanja". Dnevnik smrti ćete pisati u svakoj noći pred spavanje tokom svetkovine. Opis koji sledi je samo primer koji mo�ete i sami dopuniti ili izmeniti. Nije potrebno da pi�ete neke velike priče niti kakvu filosofiju, već da jednostavno napravite presek stanja u predhodnoj godini u vidu bele�aka. Neka sveća bude upaljena sve vreme dok budete pisali Dnevnik.

31. oktobar: Prisetite se godine koja je iza vas. Napi�ite sve lepe, ali i ru�ne događaje koji su vam se desili u toj godini. Napi�ite čime ste zadovoljni, a čime niste, �ta ste planirali i izveli prema planu, a gde ste podbacili. Kao zaključak navedite �ta ste dovr�ili, a �ta je ostalo nezavr�eno.

1. novembar: Setite se svih svojih negativnih emocija i opi�ite ih iskreno i u meri u kojoj osećate da je potrebno. Opi�ite svoja razočarenja, strahove, bes i ljutnje i sve ono �to ste osećali tokom čitave godine i koje su emocije i raspolo�enja preovladavali. Va�no je ovo shvatiti kao či�ćenje i izbacivanje onoga �to vas opterećuje iznutra, te bi pisanje trebalo da bude bez autocenzure i u miru vlastitog bića.

2. novembar: Opi�ite ono �to �elite izbaciti iz svog �ivota. Krenite s materijalnog na duhovni plan (stara pisma, fotografije, nekorisne predmete, staru odeću, svo smeće koje vam zauzima prostor). Potom ispi�ite lo�e navike i ovisnosti koje �elite odbaciti. Napravite plan i dosledno ga se pridr�avajte tokom narednih dana - polako izbacujte svo smeće iz svog �ivota, iz svoje kuće, svog srca i svoje du�e. Takođe osve�tavajte negativne mentalne obrasce sa ciljem da ih prvo dijagnostikujete, a po tom polako i odbacite.

3. novembar: Opi�ite va� materijalni status, plan va�eg �ivljenja, imate li dovoljno onoga �to vam treba za ugodan �ivot? Kako se hranite, kakvo je va�e zdravlje? �ta vam �kodi, a �ta vam koristi? Koje promene nameravate uneti da popravite svoje materijalno stanje i fizičko zdravlje? Imate li nekih dugova i kojih? Na koji način ih nameravate vratiti? Napravite plan i napi�ite afirmativnu tvrdnju sa kojom ćete ohrabriti i motivisati sebe da se uhvatite u ko�tac sa svojim problemima.

4. novembar: Opi�ite svoje odnose sa drugim ljudima, sa porodicom, partnerom, prijateljima. Čime ste zadovoljni, a čime ste nezadovoljni? Da li vas neki odnosi iscrpljuju i za�to? Postoji li ne�to �to ste trebali učiniti ili reći, a niste? Postoje li odnosi koje �elite prekinuti ili preoblikovati? �ta ste naučili od drugih ljudi u svojim odnosima? Koje promene nameravate uneti na ovom planu svog �ivota? Napi�ite plan i afirmativnu tvrdnju sa kojom ćete se motivisati da na konstruktivan način re�ite svoje probleme u odnosima s drugim ljudima, ali sa sve�ću da ne mo�ete menjati druge, već da samo trebate promeniti sebe.

5. novembar: Opi�ite svoj posao, karijeru, učenje i sve ono čime ste zadovoljni, a čime ne u svom radu? Da li ste uradili sve �to ste trebali na ovom planu i ako niste, za�to niste? Koje poslove trebate zavr�iti i koji su va�i planovi za budućnost? Kakve ambicije imate, koja nova znanja �elite naučiti? Koje promene �elite uneti na ovo polje �ivota, a čega se �elite re�iti? Kako ćete to sprovesti u delo - napi�ite plan i afirmativnu tvrdnju za motivaciju.

6. novembar: Pročitajte sve �to ste napisali predhodnih dana. Okvirno dijagnostikujte stanje svog zdravlja, materijalno stanje, svoje emocije, raspolo�enje, odnose, poslove i slično �to je okvalifikovalo predhodnu godinu. Koji su va�i najveći problemi? U čemu ste do�iveli najvi�e zadovoljstva? U čemu ste najvi�e gre�ili i za�to? Kako to mo�ete ispraviti?

Sakupite sve čega se �elite re�iti, odnosno sve stvari koje �elite odbaciti. Počistite prostor u kojem �ivite, pregledajte predmete koji vam vi�e ne trebaju i sve ono �to je zaista vi�ak bacite u smeće.

7. novembar: Uzmite svoj dnevnik u kojem ste pisali tokom predhodne nedelje i izdvojite iz njega ono �to mislite da je korisno za va� razvoj i prepi�ite u drugi pripremljeni dnevnik. Izdvojite va�e planove za budućnost i afirmativne tvrdnje koje ste kreirali tokom ovog procesa i takođe ih prepi�ite. Ako ste ne�to zaboravili ili mo�da jo� ne�to �elite dodati, dopi�ite. Stari dnevnik predstavlja knjigu umiranja jer će u njoj ostati sve ono �to je pro�lo, čime smo nezadovoljni i �to �elimo da izbacimo iz sebe.

U noći iza astronomskog prelaza Sunca preko 15. stepena �korpije, zapalite crnu sveću i tamjan od kadulje i uz meditaciju se opustite i pripremite za Ritual Smrti. Uzmite svoju ''Knjigu Smrti '' i oprostite se sa onim čega se �elite osloboditi i uni�tite je u vatri. Vatru mo�ete upaliti u nekoj većoj posudi, samo morate paziti da ne napravite po�ar u kući. Kada dogori, pepeo koji ostane prespite u neku drugu manju posudu. Potom izađite van kuće i u zemlju zakopajte pepeo. Dok ovo činite izgovorite sledeće Reči Moći:

Odbacujem svoj stari �ivot koji me čini nedostojnim!

(O Ere�kigala) Gospodarice Donjeg Sveta,

uzmi i raspr�i u Tami Bezdana moj odbačeni �ivot!

Potom se vratite u kuću. Pročitajte jo� jednom drugi dnevnik, Knjigu �ivota i posvetite se meditativnom usredsređenju na napisano. Pretvorite svoje planove u �ive mentalne slike. I neka meditacija potraje sve dok sveća dogoreva.

Knjigu �ivota zadr�ite kao svoj budući vodič za narednu godinu i dosledno se pridr�avajte svojih planova koje ste sebi zacrtali, te se ohrabrujte sa svojim afirmativnim tvrdnjama koje ste sami kreirali i zapisali. Ova Knjiga �ivota će postati Knjiga smrti sledeće godine u vreme Svetkovine Tame za koju ćete spremiti novu Knjigu �ivota. I tako iz cikusa u ciklus.

Potrudite se da sa novom snagom krenete unositi konkretne promene u svom �ivotu, nakon �to ste iza sebe ostavili sve mrtvo, staro i nekorisno i predali ga zemlji, bez obzira jesu li u pitanju va�i porazi, gubitničke emocije, lo�e navike, nezdravi odnosi, sve ono �to ste odbacili i sa čime ste se oprostili. Verujte u preobra�avajuću moć vlastite du�e, shvatite da ste smrtni i prolazni kao i svi ljudi na zemlji, te stoga donesite čvrstu odluku da ćete voleti svoj �ivot i u�ivati u njemu najvi�e �to mo�ete dokle god on traje, ali sa punom sve�ću i odgovorno�ću najpre prema samom sebi.

Ia Alal!

 

 

 

 

 

Vrh strane >>>

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 
   

Sva prava rezervisana

Copyright � 2012 by Alexandar Thorn

Poslednje izmene: 25-01-2013 00:48