Stranice

 

 Naslovna

  Baragnir Zag Nehar

  Sveta Magija

  Svete Knjige

 Biblioteka

 Arhiva

  Zag Kia

  Zvezdarijum

 Kalendar

 Galerija

 Multimedia

 Psyradio FM

 Chat

 Linkovi

  Alexanthorn

  Dnevničke beleke

Bele�ka 67

 

 Razgovori s povodom

  Senke Glasnika

 Javna predavanja

 Autobiografske bele�ke

  Magijski Dnevnik

 Lice i naličje

  Kontakt

 

 

 

Nehargil

 

DNEVNIČKE BELE�KE

 

 

Bele�ka 67 - 19.06.2011

Magijska Mesta Moći

HRAM - Energetsko čvori�te pogodno za vr�enje magijskih rituala

Foto: Arhiva Thornal

 


Sremska Mitrovica nekada se zvala Sirmijum, Beograd Singidunum, Kostolac Viminacijum, a Ni� Naisus. Srbija je jedna od onih zemalja na čijoj teritoriji se nalaze arheolo�ki lokaliteti posebne va�nosti, a �to bi mi magovi rekli, mesta posebne moći. To su one lokacije koje su se gradile po drevnim standardima energetskog uklapanja sa silama prirode (harmonija postojanosti).

Sirmijum i Trajanov most su posebni biseri na ruti Puteva rimskih imperatora kroz Srbiju. Sirmijum je do pre nekoliko godina bio u prilično jadnom stanju. Trajanov most na Đerdapu, sa svojih vi�e od 1.000 metara, bio je svetsko čudo kada je izgrađen početkom 2. veka i do danas su sačuvana tri fragmentovana stuba na srpskoj i dva na rumunskoj obali Dunava.

Posebno dragoceno nalazi�te je Vinča, arheolo�ki lokalitet svetskog značaja, koja se nalazi na samo dvadesetak kilometara od centra glavnog grada. Međutim, umesto "srpske Troje�, vidi se tu�an prizor. Ekskluzivni lokalitet, koji je od nedavno i zvanično zatvoren za posetioce, nalazi se pod vedrim nebom i bez ikakve je za�tite, ako se ne računaju nekakvi prekrivači od katrana i desetine kubika �ljunka kojim je ovo arheolo�ko i turističko blago, naprosto zatrpano.

�to je Maču Pikču za Ju�nu Ameriku i Troja za Malu Aziju, to je Vinča za Srbiju i Evropu. Sa adekvatnim sadr�ajima ovde bi bilo 500.000 stranaca godi�nje. Nalazi�te u Vinči otkrio je 1908. Miloje Vasić, koji je iskopao 10 metara arheolo�kih naslaga, u kojima je "upakovano� 7.500 godina istorije, od neolita, preko srednjega veka, pa sve do danas. Po svemu sudeći, to je bilo gradsko naselje u kome je �ivelo od 2.000 do 2.500 stanovnika. Ukoliko su ove pretpostavke tačne, onda bi se pokazalo da je Vinča bila jedan od prvih evropskih gradova, a mo�da i prvi, kako neki smatraju. Vinča je bila kulturno i ekonomsko sedi�te tada�nje Evrope, prva urbana civilizacija, metropola u neolitu, �to se vidi i iz činjenice da na teritoriji Beograda ima oko 40 naselja koja su gravitirala ka Vinči.

Većina drugih dr�ava, takvu srećnu okolnost koristi da zaradi čak ogromna finansijska sredstva, ali ne i Srbija, koja bi ovim fantastićnim arheolo�kim nalazi�tima mogla iskoristiti priliku za pobolj�anje sopstvenog imid�a u svetu. Srbija zapravo dopu�ta da njeni arheolo�ki biseri zarastu u korov i kultirni nemar. Čak ni činjenica je da je 18 rimskih imperatora rođeno na teritoriji srbije, �to je najveći broj izvan Italije, odnosno skoro četvrtina, nije dovoljno da se bilo koja od nadle�nih institucija pozabavi rimskim gradovima, utvrđenjima i drugim zdanjima.

Sve u svemu, reklo bi se ovo je slika (ne)kulture jednog naroda. Međutim, čitajući tekst o zapu�tenosti arheolo�kih lokaliteta u jednom domaćem dnevnom listu, nisam imao nameru da se bavim kulturnom dkontaminacijom Srbije, jer su nekultura i neobrazovanje toliko uzeli maha da bi, čini mi se, kultivisanje Srbije postalo "Don Kihotski", ako ne i "Sizifov" posao.

Naime, setih se svojih davnih obilazaka Srbije i sada drugih dr�ava, nekada�nje Jugoslavije u potrazi za takozvanim "mestima moći". Mestima koja su prirodno energetski obdarena za vr�enje najrazličitijih magijskih obreda. Na ovakvim mestima je moguće izgraditi Hram, ili postaviti elemente Hrama za privremeno kori�ćenje u ritualne svrhe. Ali najpre treba objasniti �ta je to Hram?

Hram, su�tinski, predstavlja Univerzum. To je posebno "mesto moći", najveće svetili�te ispoljavanja. Tako shvaćen, čitav makrokosmos predstavlja Hram po sebi, ali isto tako, i čovek shvaćen kao mikrokosmos, predstavlja Hram za sebe. Ovo je su�tinsko određenje Hrama. Međutim, Hram je svaki prostor posvećen u svrhu vr�enja magijskog ili religijskog obreda. Prostor kao takav, simbolički predstavlja Univerzum u kome se vr�i delo (ritual). Mag prihvata svaki prostor onako kakvog ga pronađe, tako da on ima određen oblik, ali ipak, u starim spisima je zapisano: Jedanaest Stupova od kamena ili stene mora� podići u oblik od četiri u unutra�njem krugu i se-dam Stupova u spolja�njem krugu Uglova, kao mesto Kapije kroz koju se Oni moćno pojavljuju iz Onostrane Praznine. Ovaj oblik je poznat kao Hram Drevnih, ali samo najveći među magovima su u stanju da tako oblikuju Hram. Ovaj Hram biće Kapija kroz koju ćes pozivati Njih koji su izvan čovekovog vremena i prostora.

Na slici

upro�ćen 3D prikaz izgleda Hrama Drevnih

veličine 100 metara kvadratnih

Medutim, mo�e da postoji i određeni izbor prostora, a to se odnosi na moć i sposobnost maga da pronađe odgovarajući prostor. Ovo se prvenstveno odnosi na sposobnost prepoznavanja "mesta moći".

�ta je zapravo "mesto moći? To je svako mesto ukr�tanja energetskih tokova, jer je takvo mesto prirodno sposobno da emanira energiju. Na ovakvom mestu mag ili sve�tenik, koristi prirodni tok energetskih kretanja bilo za �irenje sopstvene energije, bilo za sa�imanje spolja�njeg toka energije. Ovde do izra�aja dolazi sposobnost maga da osteti pulsiranje zračeće energije na određenom prostoru (radiestezijska senzibilnost). Ova energetska ukr�tanja mogu biti različita, od ukr�tanja tokova energije Zemlje (meridijani i paralele) preko podzemnih vodotokova i drugih podzemnih i nadzemnih energetskih vrtloga, poput rečnih tokova, izvora vode, jezera, mora, vazdu�nih kovitlaca vetrova (ru�e vetrova), pa do visinskih tačaka, vrhova brda, planina i stenovitih litica, koje su sposobne da upijaju i �ire energiju sa kosmičkih ravni. Kakvo će se mesto odabrati, zavisi isključivo od njegove namene i namere maga da vr�i određeno delo. Zbog toga, iskusni magovi imaju veći broj svojih svetili�ta, jer nije moguće u jednom hramu činiti sva dela.

Mag mora da razvije svoju senzibilnost do hipersenzibilnosti, kako bi ne samo osećao (detektovao) energetske tokove i vrtloge, zarad pronala�enja "mesta moći", već i zbog pronala�enja mesta na kome će �iveti i raditi sve druge poslove. Ova sposobnost omogućava besprekornost u radu sa energijama uop�te, i bez nje nije moguće učiniti ni jedno valjano magijsko delo.

Najbolja "mesta moći", mesta sa sna�nim energetskim vrtlozima, su ona u prirodnom okru�enju, ambijenti koji je priroda sama stvorila: vrela, rečne uvale, useci, tesnaci, klisure, kanjoni, pećine, vrhovi brda i planina, litice, mala ostrva (rečna, jezerska ili morska). Na ovakvim mestima je moguće izgraditi hram za trajnu upotrbu ili privremenu, u svrhu vr�enja jednog ili vi�e rituala. Isto tako, izuzetna mesta moći su stare građevine, ru�evine ili ostaci utvrđenja, zamkova, a posebno hramova. Naravno ukoliko su ove građevine očuvane u smislu svoje funkcionalnosti, to je bolje. Sve drevne građevine podizane su na "mestima moći". Stari graditelji su se koristili ra�ljarstvom (radiestezija) za pronala�enje pogodnih mesta. Ne retko su u ovu svrhu kori�ćene i �ivotinje, kao veoma moćni detektori mesta sa povoljnim energetskim vrtlozima. Čak i obični ljudi su koristili ove metode za određivanje mesta na kome će graditi svoje kuće. Obično bi pustili na otvoren prostor stado ovaca, koza, goveda ili konje da sami po svom instinktu pronađu mesto gde će prenoćiti. Čovek bi tada to mesto obele�io i potom na tom mestu gradio svoju kuću.

Potrebno je naglasiti da mag ne sme odabrati mesto za svoj Hram koje je u upotrebnoj funkciji od strane drugih ljudi, ili su u pitanju atratktivne turističke destinacije i mesta na kojima se ljudi okupljaju. Hram mora biti nepovredivo mesto kojem samo mag pristupa i oni koje on dovede. Zbog toga su najbolja mesta napu�tene lokacije u divljini i pustarama u koje ljudi ne zalaze. Takođe, treba napomenuti da u naseljenim mestima, koja potiču iz starog i srednjeg veka, postoje izgrađene katakombe i lagumi. Ovo su takođe odlična mesta za magijske rituale, ukoliko su izolovana i drugi ih ljudi ne posećuju. Groblja su takođe sna�na "mesta moći", naročito velike stare grobnice, ali na ovakvim mestima se rade samo rituali prizivanja bića iz sveta mrtvih i ostvarivanja drugih namera u svetu mrtvih. Groblje za ovu namenu mora biti staro groblje, mesto na kojem najmanje dvanaest ciklusa Sunca (dvanaest godina) niko nije sahranjivan.

 

Fotografije koje slede su samo mali prikaz izgleda nekih mesta moći, koje mogu poslu�iti kao dobra ilustracija izgleda "mesta moći".

 

   

 

   

 

   

 

   

 

 

 

Iskusni mag sa istančanom hipersenzibilno�ću će i samo posmatranjem ovakvih ili sličnih fotografija osetiti pulsiranje zračeće energije. Aspiranti koji su tek zakoračili na Stazu Znanja će morati da neguju svoj osećaj za do�ivljavanje energije. Zato će odmah po izvr�enoj samoinicijaciji krenuti u potragu za svojim mestima moći. Zadr�avaće se na njima izvesno vreme u nastojanju da oseti zračenje energije, da kroz sa�ivljavanje sa okru�enjem razotkrije njegovu snagu i moć. �to vi�e otkrivenih "mesta moći" sa različitim energetskim nabojima, veće su garancije uspe�nog rada.

Mag je uvek u potrazi za "mestima moći". Svaki prostor ili mesto koje se kroz intuitivnu percepciju učini primamljivim, treba magijski ispitati, boravkom na tom mestu i energetskim stapanjem. Takođe, od pomoći mo�e biti i radiestezijska ve�tina upotrebe viska i ra�lji, kako za samo otkrivanje "mesta moći", tako i za detektovanje vrste i inteziteta energetskog zračenja. Traganje spada među najveće magijske vrline, ne samo u prostornom smislu, već i svakom drugom.

Naravno, sve ovo podrobno treba opisati u svom Magijskom Dnevniku i čak napraviti mapu sa svim otkrivenim mestima moći. Povezivanjem ovih tačaka na mapi moguće je dobiti svojevrstan sigil, koji bi mogao postati lični za�titni energetski Pečat. Na slikama desno, prikazane su mape sa ucrtanim tačkama "mesta moći" koje povezane daju sigil magijske prostorne za�tite. Na prvoj slici je prikaz koji obuhvata �iru teritoriju (centralna i istočna Srbija), a na drugoj je prikaz u�eg gradskog jezgra (Beograd).

Često se postavlja pitanje da li Hram mo�e biti napravljen u kući ili stanu? Mo�e, ali nije preporučljivo. Treba napomenuti da Hram ne sme biti napravljen u okviru prostora (sobe) u kojoj se boravi ili spava, iako je ovo vrlo česta praksa među aspirantima na zapadu. Oltar postavljen na ovakav način je nefunkcionalan, naročito ako u taj prostor ulaze drugi ljudi. Time se obesvećuje su�tina Hrama i on u energetskom smislu postaje prljav i neupotrebljiv. Ukoliko je mag u mogućnosti da odvoji u svojoj kući posebnu sobu i posveti je kao svoj Hram, u taj osvećen prostor ne sme dozvoliti ulazak neiniciranima. Ni sam mag u svoj Hram ne ulazi ne pripremljen, niti ako neće vr�iti obred.

Hram pripremljen u okviru kuće ili stana ima ograničene mogućnosti i koristi se samo za male rituale či�ćenja, posvećenja, konteplativno čitanje Svetih Knjiga, meditaciju i obrede Zahvalnosti. Ne preporučuje se rad na prizivanju entiteta u ovakvom Hramu, jer se retko koji Duh hoće pojaviti u prostoru u čijoj blizini ima drugih ljudi, naročito ako je u pitanju stambena zgrada u kojoj ima ljudi ispod, iznad i oko posvećenog prostora. Takođe, čest je slučaj da mag ili aspirant imaju kućne ljubimce, te je stoga va�no napomenuti da se u posvećen prostor ne smeju uvoditi �ivotinje jer bi i na taj način Hram bio obesvećen. Izuzetak su određeni posebni rituali koji se vr�e uz prisustvo neke od �ivotinja, ali takva �ivotinja se smatra saveznikom u magijskom delu.

 

 

 

 

Vrh strane >>>

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 
   

Sva prava rezervisana

Copyright � 2011 by Alexandar Thorn

Poslednje izmene: 25-01-2013 01:30