|

Nehargil
DNEVNIČKE BELE�KE
Bele�ka 36 -
19.10.2010
�ta narod jede
Nikoga
u na�oj
dr�avi ne interesuje da li će se građani otrovati konzumirajući kuvanu
hranu, pečena, pohovana mesa i ostala gotova jela, koji se u prodaju po
supermarketima,
ugostiteljskim objektima i, posebno, kioscima brze hrane i
pekarama. Nadle�ne nije briga ni kako i gde se ta hrana sprema, po kojim
normativima i kakv je njen kvalitet. Reagovaće verovatno kad se desi ne�to
ne�eljeno, poput onog trovanja dece u vrtićima pre nekoliko
meseci.
O tome da ovu hranu niko ne kontroli�e,
pisali su mnogi mediji. Nadle�ne
republičke inspekcije
tvrde da one nisu nadle�ne i da je to u resoru
"one druge" inspekcije.
U Inistarstvu trgovine
ka�u da oni kontroli�u isticanje
cena i da li proizvod ima istaknutu deklaraciju. Sve ostalo, pa i kontrola
kvaliteta, u nadle�nosti je fitosanitarne inspekcije Ministarstva poljoprivrede.
Ali u Ministarstvu poljoprivrede, pod čiju
jurisdikciju potpadaju poljoprivredna i veterinarska inspekcija, ka�u da je za
kontrolu gotovih jela nadle�na sanitarna inspekcija.
Međutim,
ova inspekcija,
tvrdi da po novom Zakonu o bezbednosti hrane oni nisu nadle�ni za kontrolu
ovakvih namirnica. To kontroli�e Ministarstvo
poljoprivrede preko svojih inspekcija, u zavisnosti od porekla hrane.
Ovde se krug zatvara i kako
se ispostavilo ba� niko ne vodi računa o
gotovim namirnicama koje se prodaju u prehrambenim
objektima. Na kraju, Ministarstvo
zdravlja na pitanje �ta će se desiti ukoliko se neko od
građana Srbije otruje konzumirajući ove namirnice i ko će tada biti kriv,
nije dalo nikakav odgovor.
Kako to
da novim Zakonom o bezbednosti hrane nije određeno ko kontroli�e kvalitet hrane
koja se prodaje po supermarketima i drugim objektima?
U Vladi Republike Srbije, takođe, na ovo pitanje niko ne zna odgovor.
Re�enje ovog problema vrlo je jednostavno:
prestanite da se hranite na ovakav način. Jedite isključivo ono �to pripremate u
svojoj kući. Nemanje vremena, ili čega god, nije opravdanje za dobrovoljno
samotrovanje i samouni�tenje.
E sad, nailazimo na drugi problem.
Hrana kojoj samo �to nije,
ili već jeste,
istekao rok trajanja u na�im prodavnicama svakodnevna je pojava.
Često sam viđao pakovanja mleka kojem toga
dana ističe rok, krem sir koji je bajat već narednog dana,
ili �ampon, penu za brijanje i tonik za lice koje za
par dana mo�ete da bacite, ukoliko ih ne iskoristite.
Među
bajatim proizvodima koje kupci svakodnevno prijavljuju najče�ći su meso,
mleko i mlečni proizvodi i začini - posebno so i biber.
Nije
retkost da proizvođači kojima trgovci vrate bajatu robu, preko iste zalepe
novi rok trajanja i ponovo je proslede prodavcima.
Zanimljivo je da prodavci u Beogradu nisu
uop�te iznenađeni kada im im
uka�ete na neispravnu robu. Oni znaju
da u prodaji imaju neispravnu robu. Njihov jedini interes je profit, a ne
zdravlje kupca.
Slično su reagovali i radnici u prodavnicama
kozmetike gde mo�ete pronaći
preparate čiji rok va�enja ističe već za
nekoliko dana.
Odgovor
prodavačice je zaprepa�ćujući: nedelju dana je dovoljno da prosečna
porodica potro�i �ampon.
U Beogradu kontrolu
obavljaju 43 inspektora. Malo. Kazne
za promet neispravne robe kreću se, u zavisnosti od veličine prodajnog
objekta, od 200.000 do tri miliona dinara. Međutim, u Nacionalnoj
organizaciji potro�ača ka�u da trgovci retko plate
milionske kazne i da je zbog toga promet neispravne robe jo� veći.
U tr�i�noj inspekciji ka�u da bajatu robu kupci
najče�će mogu da zateknu u velikim marketima, jer je tamo i veća mogućnost
da se u kontroli proizvoda �potkrade gre�ka�.
Internetom već neko vreme
kru�i snimak, napravljen u �Ideinom� supermarketu u beogradskom TC �U�će� na
kom se vidi kako je na pakovanju svinjske pečenice drugom nalepnicom
prelepljen rok trajanja koji je istekao vi�e od mesec dana.
Ne retko se de�ava da ne samo �to se
prelepljuju deklaracije već se i �tampani datumi bri�u acetonom pa se preko
stavljaju novi datumi običnim pečatom ili čak ostavljaju bez datuma.
Primećeno je i brisanje, takozvanim hladnim peglanjem, datuma koji se
utiskuju u ambala�u a na samu ambala�u se lepe la�ne deklaracije.
Okru�eni smo prevarama. �ta činiti?
- Obavezno pročitati
deklaraciju na proizvodu na kojoj pi�e rok trajanja proizvoda i datum
proizvodnje
- Roba bez deklaracije ili bez datuma
nije ispravna, takvu robu
ne kupovati ili tra�iti da
se zameni robom sa deklaracijom
- Obavezno čuvati fiskalni račun jer bez njega nije
moguće zameniti neispravnu robu
- Deklaracija se mora nalaziti utisnuta na poleđini
proizvoda kod kozmetičkih preparata, odnosno na vrhu tetrapaka kod mlečnih
proizvoda ili zalepljena kod drugih prehrambenih proizvoda
- Ukoliko na deklaraciji nije istaknut rok trajanja
ili datum proizvodnje, takođe tra�iti reklamaciju
- Posebno obratiti pa�nju na začine, meso i mlečne
proizvode, koji najče�će probijaju datum va�enja, kao i na konzerve mesnih
proizvoda koje su nepravilnog oblika, najče�će izdignutog poklopca, ili
tetrapake koji su naduvani
Ali ni ovde nije kraj nezdravoj ishrani i
laganom trovanju.
Sad je na redu nepoznato poreklo robe, ali i
hemijski sastav, ogromne goličine raznih otrova i aditiva u procesima
proizvodnje, konzerviranja, pakovanja i transporta. Ovde su prevare tek na
vrhuncu.
I na kraju, �ta jesti? Od onoga �to se nalazi
u prodaji, skoro pa ni�ta. Ja hranu pripremam sam. Sve namirnice uglavnom
kupujem od proverenih dobavljača i proizvođača sa sela. A ono malo �to
kupujem u prodavnicama proveravam, ne samo praćenjem daklaracija, već i
radistezijskim metodama. Ja volim svoj �ivot, a
�ta narod jede, ba� me briga!
Vrh strane >>> |