Naslovna
Baragnir Zag Nehar
Sveta Magija
Svete Knjige
Biblioteka
Arhiva
Zag Kia
Zvezdarijum
Kalendar
Galerija
Multimedia
Psyradio FM
Chat
Linkovi
Alexanthorn
Dnevničke
bele�ke
Bele�ka 34
Razgovori s
povodom
Senke Glasnika
Javna
predavanja
Autobiografske bele�ke
Magijski Dnevnik
Lice
i naličje
Kontakt
|
Nehargil
DNEVNIČKE BELE�KE
Bele�ka 34 -
15.10.2010
Između pustinje i raja
NOVI PRILOZI TEORIJI POBUNE ZEMLJE I NEBA - IV
�ta nas čeka u bliskoj
budućnosti
Do
sredine veka Zemlja bi mogla postati planeta na kojoj je gotovo istrebljen
biljni i �ivotinjski svet ili mesto �ive ljudi pobolj�ani uz pomoć
"supertehnologije�.
Čovečanstvo je na prekretnici, i od toga kako se
odnosi prema globalnim izazovima sa kojima se suočava, pre svega klimatskim
promenama, zavisi da li će do kraja ovog veka nastati �zlatno doba� za �ivot
na Zemlji, ili ćemo na�u planetu preobraziti u pusto i sumorno mesto,
smatraju naučnici.
A način da osiguramo onaj prvi, a izbegnemo
potonji scenario jeste da po�tujemo protokol iz Kjota (stupio na snagu
februara 2005. godine) i dogovor iz Kopenhagena (iz decembra 2009) o
smanjenju emisije �tetnih gasova, i da ispunimo takozvane milenijumske
ciljeve razvoja koje su u septembru 2000. prihvatile sve članice Ujedinjenih
nacija (UN).
Tih je ciljeva osam, i pored ostalog predviđaju
da se do 2015. godine prepolove glad i siroma�tvo u svetu, uspostave
ekolo�ka odr�ivost, univerzalno osnovno obrazovanje i jednakost polova,
smanji smrtnosti kod dece i pobolj�a zdravlje majki�
Na samitu svetskih lidera u Njujorku posvećenom
milenijumskim ciljevima, koji je odr�an sredinom septembra u Njujorku
pokazalo se, međutim, da je postizanje dogovorenog te�e nego �to se činilo
pre deset godina.
Čuveni američki ekonomista D�efri Saks, koji je
učestvovao u izradi Milenijumske deklaracije, optu�io je vlade dr�ava
potpisnica da nisu dovoljno radile na njenom ostvarenju: razvijene zemlje su
bile obuzete ratovima i na njih potro�ile hiljade milijardi dolara, dok su
vrlo malo investirale u mir.
Donatori su 2002. obećali da će početi da
izdvajaju 0,7 odsto bruto nacionalnog dohotka za pomoć zemljama u razvoju,
ali dali su tek polovinu toga. Godine 2005. obećali su da će povećati pomoć
Africi za 30 milijardi dolara godi�nje, a obezbedili su samo 15 milijardi.
Pro�le godine su se obavezali da će izdvojiti 22 milijarde dolara za pomoć
poljoprivrednicima i ponudili dodatnih deset milijardi dolara za
prilagođavanje klimatskim promenama, pa ni to nisu ispunili!
Problem nije u novcu, već u načinu na koji se on tro�i. Samo SAD, na
primer, ove godine će potro�iti 100 milijardi dolara na Avganistan, a
najvi�e 10 milijardi za osamsto miliona ljudi u Africi.
Na skupu u Njujorku je ocenjeno da, iako većina
milenijumskih ciljeva nije ostvarena, (jo�) postoji realna mogućnost da se
do 2015. godine prepolovi broj siroma�nih u svetu. Od 1990, od kad se meri
napredak u borbi protiv krajnje nema�tine, 46 odsto stanovnika zemalja u
razvoju �ivelo je sa manje od dolara dnevno, a već 2005. ta suma je pala na
27 odsto. Ipak, procenjuje se da oko milijardu ljudi na planeti, a najvi�e
na afričkom kontinentu, svake večeri ide gladno u krevet (ako uop�te ima
krevet), da su čista voda za piće, najnu�niji lekovi i osnovna pismenost
mnogima i dalje nedostupni.
Oporavak planete
zavisi od pona�anja
najvećih, najmoćnijih i najbogatijih dr�ava sveta, koje su istovremeno i
najveći zagađivači �ivotne sredine, pre svih SAD (na koju otpada 36 odsto
svetske emisije ugljen-dioksida), kao i onih koje poku�avajući da ih
(pre)stignu ubrzanim industrijskim razvojem, u čemu prednjači Kina. Njihove
mnogobrojne fabrike, automobili, postrojenja za grejanje i hlađenje�
najzaslu�niji su za prekomerne emisije �tetnih gasova, naru�avanje ozonskog
omotača i stvaranje takozvanog efekta staklene ba�te koji je doveo do
globalnih klimatskih promena.
Usled nekontrolisanog povećanja nivoa pre svega
ugljen-dioksida, Zemljina atmosfera se ubrzano zagreva. Porast temperature
topi led na polovima, menja pravac okeanskih struja (kao �to je ona Golfska
koja omogućuje Britancima da imaju blage zime i ne previ�e vruća leta),
isu�uje zemlju, smanjuje zalihe pijaće vode i uni�tava biljke i �ivotinje
koje se ne mogu prilagoditi novim uslovima. Za ljude, kojih je u međuvremenu
sve vi�e, to će značiti glad, �eđ i o�tru borbu za opstanak ne samo na�e
civilizacije, već i samog čoveka i celokupnog �ivog sveta.
Do sredine veka, ako se nastave sada�nji
trendovi, broj stanovnika biće uvećan za polovinu i dostići će oko
deset milijardi, dok će se raspolo�ivi prirodni
resursi, hrana i voda, prepoloviti. Krajem ovog stoleća bi, tako, bilo
dovedeno u pitanje pre�ivljavanje ljudske vrste, a ovaj period u kojem se
sad nalazimo, i na koji se toliko �alimo, tad bi se mogao smatrati
poslednjim i najlep�im danima "zlatnog doba�
čovečanstva.
"Katastrofični scenario�
nije jedini niti najizvesniji, ali je i sama
činjenica da je sve verovatniji kako vreme prolazi bez odgovarajućih
"protivmera�, dovoljan razlog da se
o tome pi�e i dr�e predavanja,
u nastojanju da se političari,
intelektualna elita i naj�ira
javnost uveri u ozbiljnost problema koji su pred nama i koji tra�e brzo
re�enje.
U Srbiji se o ovome malo
razmi�lja, ne prati se globalna slika, elita prepu�ta sve "na
brigu stručnjacima� koji se, pak, većinom oslanjaju na prevaziđene stavove i
zastarela saznanja, dok je uticaj ekolo�kih organizacija građanskog dru�tva,
mada veoma aktivnih i mnogobrojnih, u Srbiji jo� nejak.
Nezainteresovani za ono �to je pred nama i �to se de�ava svetu oko
nas, zagledani u sopstveni pupak, obuzeti traumama iz pro�losti, kao da
idemo u budućnost unatra�ke. Imamo 200 istoričara koji se bave
istoriografijom, i svega nekoliko futurologa. A �ta je to �to defini�e 21.
vek? Globalne klimatske promene i razvoj nauke i tehnologije.
Oni su međusobno povezani.
Pro�li
vek je iznedrilo vi�e od 95 odsto novih stvari i ideja u odnosu na
celokupnu prethodnu istoriju čoveka, a u ovom bismo mogli i taj neverovatno
ubrzan razvoj da nadma�imo i da značajno pobolj�amo �ivot svih ljudi na
na�oj planeti, pod uslovom da ne dopustimo njeno dalje pusto�enje.
A ono, uprkos svim dogovorima svetskih lidera i prognozama naučnika, sve
br�e napreduje.
Jo� je na� istaknuti klimatolog, geofizičar i
astronom Milutin Milanković (1879�1958), naučnik svetskog glasa, ukazao na
prirodne cikluse varijacija u Zemljinoj orbiti ("Milankovićevi
ciklusi�) usled kojih se smenjuju periodi zagrevanja i hlađenja planete
(teorija ledenih doba), ali on nije uzeo u obzir dodatni uticaj globalnog
zagađenja za koji su u celini krivi ljudi. Svojom nebrigom i sebično�ću
doveli smo do toga da nam holivudski filmovi o dolasku novog ledenog doba i
istrebljenju �ivota na Zemlji vi�e ne liče na plod bujne ma�te, već na
sutra�njicu koja će dočekati ako ne nas a ono na�e unuke�
Protekla godina je bila
peta najtoplija od 1850. otkako su naučnici počeli da bele�e ove podatke na
globalnom nivou, a Svetska meteorolo�ka stanica, među mnogim klimatskim
ekstremima i rekordima koje je lane zabele�ila, navodi najgoru su�u u Kini
za poslednjih pet decenija, treću najtopliju godinu u Australiji i najvi�e
ikad registrovane dnevne temperature u Kanadi!
U Srbiji se mo�e očekivati da će prosečne
temperature porasti za oko �est stepeni do sredine ovog veka, smanjiće se
prirodna vla�nost tla, a time i poljoprivredni prinosi, povećaće se erozija
plodnog zemlji�ta i umanjiti rezerve vode za piće,
ali ćemo ipak i dalje biti u boljem polo�aju od nekih drugih zemalja,
prvenstveno Afrike, Azije i Bliskog istoka. Zato ćemo, kao i ostatak Evrope,
morati da budemo spremni za veliku najezdu iz tih krajeva.
Posle vi�e svetskih samita o klimatskim
promenama na kojima je razmatrano kako da se spreči, ili barem ograniči
globalno zagrevanje, kao da smo jo� dalje od prvobitnog cilja. Tako je, na
primer, namera da se smanji prosečan rast temperature svedena na poku�aj da
ona ne pređe dva stepena godi�nje. Da podsetim, povećanje temperature od
�est stepeni znači nestanak polovine biljnih i �ivotinjskih vrsta, a u nekim
delovima sveta ono je već prema�eno. Ovim tempom moglo bi se dogoditi da do
kraja veka temperatura poraste i do 30 stepeni. Tad bi jedino severne
oblasti Kine i Rusije ostale pogodne za �ivot.
Svedoci smo svakodnevnih posledica globalnog
zagrevanja: dok su u nekim delovima sveta nezapamćene su�e, drugi su
pogođeni stra�nim poplavama. Zato opadaju prinosi od poljoprivrede, na
berzama poskupljuju kukuruz, pirinač i �ito, smanjuje se nivo podzemnih
voda. U Srbiji je već prepolovljen u odnosu na period od pre dve, tri
decenije. Kad uzmete u obzir pojavu vi�kova metana u
močvarnim oblastima, uz istovremen rast temperature u dotle hladnim �umskim
područjima i na lako zapaljivim treseti�tima, eto otkuda onih hiljadu po�ara
koji su letos plamteli u Rusiji.
Naučnici u svetu su ponudili vi�e različitih
slo�enih kompjuterskih modela budućnosti, i svi se sla�u da imamo najvi�e
desetak godina da ograničimo posledice globalnog zagrevanja (već je kasno da
ih zaustavimo), posle će �teta biti nepovratna.
Ukoliko bismo na vreme osigurali bezbednost planete i �ivota na njoj, mogli
bismo da u�ivamo u rezultatima revolucionarnih naučnih otkrića i novih
tehnolo�kih pronalazaka, na kojima se već radi, kao �to su ultrabrzi i moćni
kompjuteri (ne vi�e digitalni, već fotonski -
svetlosni, a onda i kvantni, 4.000 puta jači od
dana�njih) koje će zameniti proteinski procesori. Oni će omogućiti prelazak
sa
"ma�inske� na
"biolo�ku� ve�tačku inteligenciju.
Razvoj nanotehnologije već vodi ka stvaranju
mikroskopskih robota koji će moći da "popravljaju�
čak i o�tećene lance DNK u ljudskim ćelijama ili da nam pomognu da trenutno
ovladamo znanjem iz cele jedne oblasti. Umesto fosilnih goriva i relativno
nebezbedne atomske energije preći ćemo na kori�ćenje biomase, fuzione i
solarne energije.
Najzad, tu je i ono čemu sam
veliki protivnik, rad na biolo�ki "pobolj�anim�
ljudima. Već za desetak godina oni najimućniji planiraće decu sa boljim
preduslovima za učenje, pamćenje i fizičku spremnost. Posebno modifikovani
ljudi bi jednog dana mogli... ovo neću da ka�em!
Pored smanjenja emisije gasova zaslu�nih za
efekat staklene ba�te, za spas planete se moraju preduzeti
i druge hitne mere, kao �to je uklanjanje ugljen-dioksida iz atmosfere,
obustavljanje prirasta stanovni�tva, očuvanje biodiverziteta, ozbiljna pomoć
siroma�nima, zamena modela gramzivog kapitalizma konceptom odr�ivog
razvoja...
U Srbiji bi trebalo odmah povećati povr�inu
zemlji�ta koja se navodnjava (sada je to svega dva odsto), sprečiti dalje
zagađenje rečnih tokova i podzemnih izvora vode za piće, kao i eroziju
zemlji�ta, pre svega po�umljavanjem. Dugoročno,
strancima i domaćim monopolistima ne bi se smelo dopustiti da poseduju
izvore vode za piće i vodotokove (kao i veće procente poljoprivrednog
zemlji�ta), već samo licence za kori�ćenje, i to pod strogim uslovima, a
posebno bi trebalo pomoći odr�anje seljačke poljoprivredne proizvodnje i
razvoj sela.
Jedini način da čovečanstvo odgovori na izazove
moderne civilizacije jeste da svaka dr�ava investira u nauku, inovacije i
obrazovanje u sinergiji sa oduhovljenom politikom i
ekonomijom. Koliko, međutim, Srbija brine o svojim naučnicima najbolje
pokazuje to �to većina na�ih mladih "mozgova� odlazi
u svet.
Mnogi posebno talentovani i pametni mladići i
devojke iz Srbije, nekada�nji polaznici čuvene Istra�ivačke stanice Petnica
(ISP), koja se i sama bori za finansijski opstanak, sada su u
najpresti�nijim istra�ivačkim centrima u SAD (Olgica Bakajin, fizika i
hemija; Nata�a Pavlović, matematika; Zvonimir Bandić, nanotehnologija; Nenad
Bo�inović, astrofizika i biologija; Ivan Vilotijević, hemija; Du�an Kere�,
astronomija...), u Engleskoj (Marija Sarić, medicina), u Nemačkoj (Marko
Sabovljević, biolog), u Holandiji (Olivera Rakić, astronomija; Andrej
Mesaro�, astrofizika), u Grčkoj (Nenad Vesić, arheologija), u Kanadi (Ivan
Pa�ić, molekularna genetika)... Kroz ovu ustanovu
je u protekle gotovo tri decenije pro�lo vi�e od 30.000 mladih iz
Srbije i drugih biv�ih jugoslovenskih republika i
gotovo niko nije ostao u Srbiji.
Kobne posledice globalnog zagrevanja na Arktiku
su daleko gore od predviđenih i mnogo će ozbiljnije uticati na globalne
klimatske promene nego �to je to bilo predviđeno procenama pojedinih
institucija i međuvladinog panela za klimatske promene iz 2007. godine, ka�e
se u najnovijem izve�taju Svetske fondacije za za�titu prirode (WWF).
Dramatično otapanje leda će prouzrokovati promene temperature i re�ima
padavina u Evropi i Severnoj Americi, utičući pri tom na poljoprivredu,
�umarstvo i vodosnabdevanje. A kako zaleđeno zemlji�te i močvarne povr�ine
na Arktiku sadr�e dvaput vi�e ugljenika u odnosu na njegovu koncentraciju u
atmosferi, daljim zagrevanjem i otapanjem sve veće količine ugljen-dioksida
i metana odatle će dospevati u atmosferu.
U poslednje dve godine već je do�lo do porasta
nivoa atmosferskog metana, izrazito sna�nog gasa sa efektom staklene ba�te,
pretpostavlja se zbog zagrevanja tundri na Arktiku. Topljenjem leda na
Severnom polu nivo mora bi se mogao povećati za jedan metar do kraja veka,
�to bi izazvalo poplave u područjima uz obalu, utičući na vi�e od četvrtine
svetske populacije.
Topljenje polarnog ledenog pokrivača je povod i
za drugačiju vrstu "uzbune�: kako time postaju
dostupniji arktički podvodni resursi, procenjuje
se da četvrtina svetskih rezervi nafte i gasa le�i na dnu Arktičkog
okeana. Zemlje koje smatraju
da pola�u pravo na Arktik (Rusija, Norve�ka, Kanada, Danska i SAD) sada se
nadmeću za isključivo pravo da raspola�u tim resursima, pre svega podvodnim
planinskim vencem poznatim kao Lomonosovljev greben. Svaka �eli da doka�e da
je on nastavak njene kontinentalne ploče. Odlučiće, za neku godinu, komisija
UN nakon �to pregleda sav dokazni materijal.
I dok oni raspravljaju čiji je Arktik, Zemlja je sve
toplija...
Vrh strane >>> |
|