Stranice

 

 Naslovna

  Baragnir Zag Nehar

  Sveta Magija

  Svete Knjige

 Biblioteka

 Arhiva

  Zag Kia

  Zvezdarijum

 Kalendar

 Galerija

 Multimedia

 Psyradio FM

 Chat

 Linkovi

  Alexanthorn

 Dnevničke beleke

Bele�ka 34

 

 Razgovori s povodom

  Senke Glasnika

 Javna predavanja

 Autobiografske bele�ke

  Magijski Dnevnik

 Lice i naličje

  Kontakt

 

 

 

Nehargil

 

DNEVNIČKE BELE�KE

 

 

Bele�ka 34 - 15.10.2010

Između pustinje i raja

NOVI PRILOZI TEORIJI POBUNE ZEMLJE I NEBA - IV

�ta nas čeka u bliskoj budućnosti

 

Do sredine veka Zemlja bi mogla postati planeta na kojoj je gotovo istrebljen biljni i �ivotinjski svet ili mesto �ive ljudi pobolj�ani uz pomoć "supertehnologije�.

Čovečanstvo je na prekretnici, i od toga kako se odnosi prema globalnim izazovima sa kojima se suočava, pre svega klimatskim promenama, zavisi da li će do kraja ovog veka nastati �zlatno doba� za �ivot na Zemlji, ili ćemo na�u planetu preobraziti u pusto i sumorno mesto, smatraju naučnici.

A način da osiguramo onaj prvi, a izbegnemo potonji scenario jeste da po�tujemo protokol iz Kjota (stupio na snagu februara 2005. godine) i dogovor iz Kopenhagena (iz decembra 2009) o smanjenju emisije �tetnih gasova, i da ispunimo takozvane milenijumske ciljeve razvoja koje su u septembru 2000. prihvatile sve članice Ujedinjenih nacija (UN).

Tih je ciljeva osam, i pored ostalog predviđaju da se do 2015. godine prepolove glad i siroma�tvo u svetu, uspostave ekolo�ka odr�ivost, univerzalno osnovno obrazovanje i jednakost polova, smanji smrtnosti kod dece i pobolj�a zdravlje majki�

Na samitu svetskih lidera u Njujorku posvećenom milenijumskim ciljevima, koji je odr�an sredinom septembra u Njujorku pokazalo se, međutim, da je postizanje dogovorenog te�e nego �to se činilo pre deset godina.

Čuveni američki ekonomista D�efri Saks, koji je učestvovao u izradi Milenijumske deklaracije, optu�io je vlade dr�ava potpisnica da nisu dovoljno radile na njenom ostvarenju: razvijene zemlje su bile obuzete ratovima i na njih potro�ile hiljade milijardi dolara, dok su vrlo malo investirale u mir.

Donatori su 2002. obećali da će početi da izdvajaju 0,7 odsto bruto nacionalnog dohotka za pomoć zemljama u razvoju, ali dali su tek polovinu toga. Godine 2005. obećali su da će povećati pomoć Africi za 30 milijardi dolara godi�nje, a obezbedili su samo 15 milijardi. Pro�le godine su se obavezali da će izdvojiti 22 milijarde dolara za pomoć poljoprivrednicima i ponudili dodatnih deset milijardi dolara za prilagođavanje klimatskim promenama, pa ni to nisu ispunili! Problem nije u novcu, već u načinu na koji se on tro�i. Samo SAD, na primer, ove godine će potro�iti 100 milijardi dolara na Avganistan, a najvi�e 10 milijardi za osamsto miliona ljudi u Africi.

Na skupu u Njujorku je ocenjeno da, iako većina milenijumskih ciljeva nije ostvarena, (jo�) postoji realna mogućnost da se do 2015. godine prepolovi broj siroma�nih u svetu. Od 1990, od kad se meri napredak u borbi protiv krajnje nema�tine, 46 odsto stanovnika zemalja u razvoju �ivelo je sa manje od dolara dnevno, a već 2005. ta suma je pala na 27 odsto. Ipak, procenjuje se da oko milijardu ljudi na planeti, a najvi�e na afričkom kontinentu, svake večeri ide gladno u krevet (ako uop�te ima krevet), da su čista voda za piće, najnu�niji lekovi i osnovna pismenost mnogima i dalje nedostupni.

Oporavak planete zavisi od pona�anja najvećih, najmoćnijih i najbogatijih dr�ava sveta, koje su istovremeno i najveći zagađivači �ivotne sredine, pre svih SAD (na koju otpada 36 odsto svetske emisije ugljen-dioksida), kao i onih koje poku�avajući da ih (pre)stignu ubrzanim industrijskim razvojem, u čemu prednjači Kina. Njihove mnogobrojne fabrike, automobili, postrojenja za grejanje i hlađenje� najzaslu�niji su za prekomerne emisije �tetnih gasova, naru�avanje ozonskog omotača i stvaranje takozvanog efekta staklene ba�te koji je doveo do globalnih klimatskih promena.

Usled nekontrolisanog povećanja nivoa pre svega ugljen-dioksida, Zemljina atmosfera se ubrzano zagreva. Porast temperature topi led na polovima, menja pravac okeanskih struja (kao �to je ona Golfska koja omogućuje Britancima da imaju blage zime i ne previ�e vruća leta), isu�uje zemlju, smanjuje zalihe pijaće vode i uni�tava biljke i �ivotinje koje se ne mogu prilagoditi novim uslovima. Za ljude, kojih je u međuvremenu sve vi�e, to će značiti glad, �eđ i o�tru borbu za opstanak ne samo na�e civilizacije, već i samog čoveka i celokupnog �ivog sveta.

Do sredine veka, ako se nastave sada�nji trendovi, broj stanovnika biće uvećan za polovinu i dostići će oko deset milijardi, dok će se raspolo�ivi prirodni resursi, hrana i voda, prepoloviti. Krajem ovog stoleća bi, tako, bilo dovedeno u pitanje pre�ivljavanje ljudske vrste, a ovaj period u kojem se sad nalazimo, i na koji se toliko �alimo, tad bi se mogao smatrati poslednjim i najlep�im danima "zlatnog doba� čovečanstva.

"Katastrofični scenario� nije jedini niti najizvesniji, ali je i sama činjenica da je sve verovatniji kako vreme prolazi bez odgovarajućih "protivmera�, dovoljan razlog da se o tome pi�e i dr�e predavanja, u nastojanju da se političari, intelektualna elita i naj�ira javnost uveri u ozbiljnost problema koji su pred nama i koji tra�e brzo re�enje.

U Srbiji se o ovome malo razmi�lja, ne prati se globalna slika, elita prepu�ta sve "na brigu stručnjacima� koji se, pak, većinom oslanjaju na prevaziđene stavove i zastarela saznanja, dok je uticaj ekolo�kih organizacija građanskog dru�tva, mada veoma aktivnih i mnogobrojnih, u Srbiji jo� nejak. Nezainteresovani za ono �to je pred nama i �to se de�ava svetu oko nas, zagledani u sopstveni pupak, obuzeti traumama iz pro�losti, kao da idemo u budućnost unatra�ke. Imamo 200 istoričara koji se bave istoriografijom, i svega nekoliko futurologa. A �ta je to �to defini�e 21. vek? Globalne klimatske promene i razvoj nauke i tehnologije. Oni su međusobno povezani.

Pro�li vek je iznedrilo vi�e od 95 odsto novih stvari i ideja u odnosu na celokupnu prethodnu istoriju čoveka, a u ovom bismo mogli i taj neverovatno ubrzan razvoj da nadma�imo i da značajno pobolj�amo �ivot svih ljudi na na�oj planeti, pod uslovom da ne dopustimo njeno dalje pusto�enje. A ono, uprkos svim dogovorima svetskih lidera i prognozama naučnika, sve br�e napreduje.

Jo� je na� istaknuti klimatolog, geofizičar i astronom Milutin Milanković (1879�1958), naučnik svetskog glasa, ukazao na prirodne cikluse varijacija u Zemljinoj orbiti ("Milankovićevi ciklusi�) usled kojih se smenjuju periodi zagrevanja i hlađenja planete (teorija ledenih doba), ali on nije uzeo u obzir dodatni uticaj globalnog zagađenja za koji su u celini krivi ljudi. Svojom nebrigom i sebično�ću doveli smo do toga da nam holivudski filmovi o dolasku novog ledenog doba i istrebljenju �ivota na Zemlji vi�e ne liče na plod bujne ma�te, već na sutra�njicu koja će dočekati ako ne nas a ono na�e unuke�

Protekla godina je bila peta najtoplija od 1850. otkako su naučnici počeli da bele�e ove podatke na globalnom nivou, a Svetska meteorolo�ka stanica, među mnogim klimatskim ekstremima i rekordima koje je lane zabele�ila, navodi najgoru su�u u Kini za poslednjih pet decenija, treću najtopliju godinu u Australiji i najvi�e ikad registrovane dnevne temperature u Kanadi!

U Srbiji se mo�e očekivati da će prosečne temperature porasti za oko �est stepeni do sredine ovog veka, smanjiće se prirodna vla�nost tla, a time i poljoprivredni prinosi, povećaće se erozija plodnog zemlji�ta i umanjiti rezerve vode za piće, ali ćemo ipak i dalje biti u boljem polo�aju od nekih drugih zemalja, prvenstveno Afrike, Azije i Bliskog istoka. Zato ćemo, kao i ostatak Evrope, morati da budemo spremni za veliku najezdu iz tih krajeva.

Posle vi�e svetskih samita o klimatskim promenama na kojima je razmatrano kako da se spreči, ili barem ograniči globalno zagrevanje, kao da smo jo� dalje od prvobitnog cilja. Tako je, na primer, namera da se smanji prosečan rast temperature svedena na poku�aj da ona ne pređe dva stepena godi�nje. Da podsetim, povećanje temperature od �est stepeni znači nestanak polovine biljnih i �ivotinjskih vrsta, a u nekim delovima sveta ono je već prema�eno. Ovim tempom moglo bi se dogoditi da do kraja veka temperatura poraste i do 30 stepeni. Tad bi jedino severne oblasti Kine i Rusije ostale pogodne za �ivot.

Svedoci smo svakodnevnih posledica globalnog zagrevanja: dok su u nekim delovima sveta nezapamćene su�e, drugi su pogođeni stra�nim poplavama. Zato opadaju prinosi od poljoprivrede, na berzama poskupljuju kukuruz, pirinač i �ito, smanjuje se nivo podzemnih voda. U Srbiji je već prepolovljen u odnosu na period od pre dve, tri decenije. Kad uzmete u obzir pojavu vi�kova metana u močvarnim oblastima, uz istovremen rast temperature u dotle hladnim �umskim područjima i na lako zapaljivim treseti�tima, eto otkuda onih hiljadu po�ara koji su letos plamteli u Rusiji.

Naučnici u svetu su ponudili vi�e različitih slo�enih kompjuterskih modela budućnosti, i svi se sla�u da imamo najvi�e desetak godina da ograničimo posledice globalnog zagrevanja (već je kasno da ih zaustavimo), posle će �teta biti nepovratna. Ukoliko bismo na vreme osigurali bezbednost planete i �ivota na njoj, mogli bismo da u�ivamo u rezultatima revolucionarnih naučnih otkrića i novih tehnolo�kih pronalazaka, na kojima se već radi, kao �to su ultrabrzi i moćni kompjuteri (ne vi�e digitalni, već fotonski - svetlosni, a onda i kvantni, 4.000 puta jači od dana�njih) koje će zameniti proteinski procesori. Oni će omogućiti prelazak sa "ma�inske� na "biolo�ku� ve�tačku inteligenciju.

Razvoj nanotehnologije već vodi ka stvaranju mikroskopskih robota koji će moći da "popravljaju� čak i o�tećene lance DNK u ljudskim ćelijama ili da nam pomognu da trenutno ovladamo znanjem iz cele jedne oblasti. Umesto fosilnih goriva i relativno nebezbedne atomske energije preći ćemo na kori�ćenje biomase, fuzione i solarne energije.

Najzad, tu je i ono čemu sam veliki protivnik, rad na biolo�ki "pobolj�anim� ljudima. Već za desetak godina oni najimućniji planiraće decu sa boljim preduslovima za učenje, pamćenje i fizičku spremnost. Posebno modifikovani ljudi bi jednog dana mogli... ovo neću da ka�em!

Pored smanjenja emisije gasova zaslu�nih za efekat staklene ba�te, za spas planete se moraju preduzeti i druge hitne mere, kao �to je uklanjanje ugljen-dioksida iz atmosfere, obustavljanje prirasta stanovni�tva, očuvanje biodiverziteta, ozbiljna pomoć siroma�nima, zamena modela gramzivog kapitalizma konceptom odr�ivog razvoja...

U Srbiji bi trebalo odmah povećati povr�inu zemlji�ta koja se navodnjava (sada je to svega dva odsto), sprečiti dalje zagađenje rečnih tokova i podzemnih izvora vode za piće, kao i eroziju zemlji�ta, pre svega po�umljavanjem. Dugoročno, strancima i domaćim monopolistima ne bi se smelo dopustiti da poseduju izvore vode za piće i vodotokove (kao i veće procente poljoprivrednog zemlji�ta), već samo licence za kori�ćenje, i to pod strogim uslovima, a posebno bi trebalo pomoći odr�anje seljačke poljoprivredne proizvodnje i razvoj sela.

Jedini način da čovečanstvo odgovori na izazove moderne civilizacije jeste da svaka dr�ava investira u nauku, inovacije i obrazovanje u sinergiji sa oduhovljenom politikom i ekonomijom. Koliko, međutim, Srbija brine o svojim naučnicima najbolje pokazuje to �to većina na�ih mladih "mozgova� odlazi u svet.

Mnogi posebno talentovani i pametni mladići i devojke iz Srbije, nekada�nji polaznici čuvene Istra�ivačke stanice Petnica (ISP), koja se i sama bori za finansijski opstanak, sada su u najpresti�nijim istra�ivačkim centrima u SAD (Olgica Bakajin, fizika i hemija; Nata�a Pavlović, matematika; Zvonimir Bandić, nanotehnologija; Nenad Bo�inović, astrofizika i biologija; Ivan Vilotijević, hemija; Du�an Kere�, astronomija...), u Engleskoj (Marija Sarić, medicina), u Nemačkoj (Marko Sabovljević, biolog), u Holandiji (Olivera Rakić, astronomija; Andrej Mesaro�, astrofizika), u Grčkoj (Nenad Vesić, arheologija), u Kanadi (Ivan Pa�ić, molekularna genetika)... Kroz ovu ustanovu je u protekle gotovo tri decenije pro�lo vi�e od 30.000 mladih iz Srbije i drugih biv�ih jugoslovenskih republika i gotovo niko nije ostao u Srbiji.

Kobne posledice globalnog zagrevanja na Arktiku su daleko gore od predviđenih i mnogo će ozbiljnije uticati na globalne klimatske promene nego �to je to bilo predviđeno procenama pojedinih institucija i međuvladinog panela za klimatske promene iz 2007. godine, ka�e se u najnovijem izve�taju Svetske fondacije za za�titu prirode (WWF). Dramatično otapanje leda će prouzrokovati promene temperature i re�ima padavina u Evropi i Severnoj Americi, utičući pri tom na poljoprivredu, �umarstvo i vodosnabdevanje. A kako zaleđeno zemlji�te i močvarne povr�ine na Arktiku sadr�e dvaput vi�e ugljenika u odnosu na njegovu koncentraciju u atmosferi, daljim zagrevanjem i otapanjem sve veće količine ugljen-dioksida i metana odatle će dospevati u atmosferu.

U poslednje dve godine već je do�lo do porasta nivoa atmosferskog metana, izrazito sna�nog gasa sa efektom staklene ba�te, pretpostavlja se zbog zagrevanja tundri na Arktiku. Topljenjem leda na Severnom polu nivo mora bi se mogao povećati za jedan metar do kraja veka, �to bi izazvalo poplave u područjima uz obalu, utičući na vi�e od četvrtine svetske populacije.

Topljenje polarnog ledenog pokrivača je povod i za drugačiju vrstu "uzbune�: kako time postaju dostupniji arktički podvodni resursi, procenjuje se da četvrtina svetskih rezervi nafte i gasa le�i na dnu Arktičkog okeana. Zemlje koje smatraju da pola�u pravo na Arktik (Rusija, Norve�ka, Kanada, Danska i SAD) sada se nadmeću za isključivo pravo da raspola�u tim resursima, pre svega podvodnim planinskim vencem poznatim kao Lomonosovljev greben. Svaka �eli da doka�e da je on nastavak njene kontinentalne ploče. Odlučiće, za neku godinu, komisija UN nakon �to pregleda sav dokazni materijal.

I dok oni raspravljaju čiji je Arktik, Zemlja je sve toplija...

 

 

 

Vrh strane >>>

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 
   

Sva prava rezervisana

Copyright � 2010 by Alexandar Thorn

Poslednje izmene: 25-01-2013 02:21