Naslovna
Baragnir Zag Nehar
Sveta Magija
Svete Knjige
Biblioteka
Arhiva
Zag
Kia
Tajna
dru�tva
Ekosfera
Putopisi
Tekst
14
Lepota planete
Zvezdarijum
Kalendar
Galerija
Multimedia
Psyradio FM
Chat
Linkovi
Alexanthorn
Kontakt

|

Putopisi
14
Vadi Rum
Kao mesečeva
dolina
Autor: Sonja Lapatanov
Izvor: POLITIKA
17.03.2011
Veličanstvena i istovremeno
surova pustinja slovi za jednu od najlep�ih na na�oj planeti. Njena lepota,
bezgranično prostranstvo i grandioznost zadivljuje ljubitelje prirode.
Zapadnoj civilizaciji pustinja Vadi Rum postala je zanimljiva zahvaljujući
Tomasu Edvardu Lorensu, britanskom pukovniku, arheologu, obave�tajcu,
pustolovu i piscu, poznatom kao Lorens od Arabije. Ovaj zagonetni čovek bio
je opčinjen lepotom pustinje u kojoj je boravio u periodu od 1916. do 1918.
godine, i koja mu je bila utoči�te u vreme Prvog svetskog rata, kada su
Britanci forsirali ustanak Arapa protiv Osmanlijskog carstva.
Iako je opevana u mnogim pesmama i pričama koje su se prenosile od usta do
usta, tek kroz avanture koje je Lorens opisao u knjizi �Sedam stubova
mudrosti�, i kasnije jo� vi�e kroz film �Lorens od Arabije�, pustinja Vadi
Rum postaje poznata i izazovna ostatku sveta. U svojoj knjizi Lorens je u
epskom tonu opisao začaranu pustinju, čija divlja lepota danas zanemele
posetioce ostavlja bez daha.
Pustinja Vadi Rum nalazi se u Kraljevini Jordan, 300 km ju�no od prestonice
Aman i 50 km severno od luke Akaba i pored Petre i Đera�a, jedno je od
najpoznatijih i najomiljenijih pohodi�ta u ovoj zemlji. Kao odgovor Jordana
moćnom Grand kanjonu koji se nalazi u SAD, kamene formacije Vadi Ruma su
neosporno najveće i najvrednije prirodno bogatstvo ove zemlje.
Pesak i pra�ina
Vadi Rum je prekrasan svet
ti�ine, vanvremenska čarolija i očaravajuća prirodna lepota, koja �ivi u
srcu svakog Jordanca kao otelotvorenje pustinjske romanse i stvarne poezije
pustinje. Posetioci ukle�teni između jedinstvenih kamenih formacija koje se
izdi�u iz crveno-ru�ičastog peska, pustinju često upoređuju sa povr�inom
Meseca, ne bez razloga, s obzirom da Vadi Rum nazivaju i �Mesečevom
dolinom�. Vadi Rum je posebna i po tome �to je jedina crvena pustinja koja
se nalazi izvan afričkog kontinenta.
Pustinja je duga oko 100 i �iroka oko 60 kilometara, okru�ena je visokim
�zidovima�, zatim stenama i piramidalnim gromadama ru�ičastih tonova,
razbacanim po pesku. U daljini, iz pustinje uzdi�u se dva vrha, Đebel Rum
masiv visok 1754 metra i ne�to ni�i Đebel Um I�rin. Vadi Rum je vekovima bio
prolaz koji je povezivao Arabiju sa Sirijom i Palestinom i �to je
neverovatno, ali istinito, jeste činjenica da u pustinji postoje izvori
sve�e vode, oko kojih se prostire vegetacija.
To je bio dovoljan razlog da su se na takvim mestima zaustavljali i odmarali
karavani koji su prenosili začine i tamjan iz Saba kraljevstva, dana�njeg
Jemena, do luka u Sredozemlju. Jedan od najposećenijih izvora danas u Vadi
Rumu je A� �alala, znan kao Lorensov izvor, na kome je Lorens od Arabije
rado provodio vreme slu�ajući njegovo klokotanje i kupajući se u njegovoj
�zdravoj�, bistroj i prijatno hladnoj vodi. Ipak, nisu Nabatićani prvi
otkrili dragocene izvore Vadi Ruma, koje su kasnije koristili i Rimljani,
već su to bili prastanovnici koji su na ovom području �iveli u doba
paleolita.
O tome da je Vadi Rum jo� u praistoriji bio naseljen ljudskim kulturama,
svedoče mnogobrojni petroglifi, hramovi, crte�i i grafiti ispisani na
glatkim stenama, koje su kroz vekove za sobom ostavljali putnici koji su
pohodili pustinju. Potomci antičkih �itelja Vadi Ruma su beduini, koji su se
bavili uzgajanjem koza i dromedara, odnosno arapskih jednogrbih kamila, a
njihovi naslednici se pak smatraju jezgrom legendarne pustinjske patrole.
Danas pustinjske patrole spadaju u rod jordanske vojske, zovu se Shurtat al
Badiya, �crvene marame�, a njeni pripadnici ja�u kamile i sviraju gajde.
Inače se u Vadi Rumu nalaze jordanske rezerve pijaće vode, dovoljne za
sledećih 40 godina. Čak i prilično udaljeni glavni grad Aman, snabdeva se
vodom iz ovog područja. U jedinstvenu pustinju Vadi Rum krenula sam starim
izraubovanim vozilom preostalim od saudiarabijske vojske. Mada mi ni staro
vozilo, a ni njegov mladi vozač sa znanjem samo arapskog jezika, nisu
ulivali poverenje, kada se preda mnom otvorila bizarna, tajanstvena,
netaknuta pustinja, sve brige su nestale.
Kad sam kod filmskih naslova, saznala sam da se u Vadi Rumu snimalo nekoliko
filmova. Osim čuvenog �Lorensa od Arabije�, snimani su jo� i �Crvena
planeta�, �Strast u pustinji�, �Lice� i jo� neki manje poznati naslovi.
Jezdeći kroz crvenu pustinju, preko prekrasnih grudolikih dina i mesečevog
krajolika, na nekim mestima primetila sam delove pruge koji pripadaju
čuvenoj Hed�az �eleznici. Gradnja �eleznice započela je 1900. godine za
potrebe transporta muslimanskih hodočasnika za Meku.
�eleznica hodočasnika
�eleznička mre�a povezivala
je Damask u Siriji sa Medinom u dana�njoj Saudijskoj Arabiji i odvajala se
ka Haifi na Mediteranu i ka unutra�njosti do Busre i Nablusa. Mada zbog
izbijanja Prvog svetskog rata deo pruge do svetog grada Meke nije izgrađen,
�eleznička mre�a duga preko 1300 km nazvana je ��eleznicom hodočasnika�.
Danas su u funkciji delovi stare trase pod nazivom Jordanska Hed�az
�eleznica koja povezuje Aman i Damask i Akaba �eleznica koja slu�i za prevoz
fosfata. Tokom boravka u pustinji stalno sam imala utisak da tu negde, među
stenama Vadi Ruma, luta duh Lorensa od Arabije. Zato me je rastu�ila poseta
kući u kojoj je boravio, od koje su ostali temelji i hrpa kamenja naslonjena
na kamenu gromadu.
Preostalo mi je samo da nekoliko minuta oćutim kraj ostataka doma
legendarnog Lorensa. Neraspolo�enje mi je popravila sve�a voda koju sam
popila iz njegovog bunara, a zatim i fenomenalan pogled na planinu znanu kao
�Sedam stubova mudrosti� kojoj je Lorens kumovao i koja mu je poslu�ila kao
inspiracija za naziv istoimene knjige.
Posle kratkog predaha ponovo sam krenula u vo�nju preko plameno crvenih
dina, sve do beduinskog logora, u kome sam u dru�tvu ljubaznih domaćina
popila osve�avajući čaj od mente.
Kada sam iza�la iz �atora, pri�ao mi je dečak koji me je odveo do mesta sa
kojeg se najbolje vidi zalazak sunca. U �elji da ne zakasnimo, a trebalo se
popeti na jednu uzvi�icu, vukao me je za rukav uzvikujući �jala, jala�. Iako
su mi stopala do članaka upadala u pesak, stigla sam na vreme da bih
prisustvovala svečanom činu zalaska sunca u pustinji Vadi Rum. Kada je
započela igra svetlosti, sunčevih zraka, boja i senki, zavladala je
neverovatna ti�ina, koja skoro da je mogla da se opipa. Dok sam obamrla od
lepote, sedela na pesku, u u�ima su mi odzvanjale reči Tomasa Edvarda
Lorensa: ...�večernje rumenilo obavija moćne stene i klisure purpurnom
vatrom�...
Kako je nastala
Ime pustinje Vadi Rum proizlazi iz arapske reči vadi, �to znači dolina,
isu�eno rečno korito, klisura, ostatak vodenog toka, dno praokeana, i reči
iram, �to znači visok, podignut, izdignut. Naučnici veruju da je pustinja
nastala od velike raspukline na zemljinoj povr�ini, koja je tokom svog
enormnog izdizanja, lomila ogromne komade granita i kamena pe�čara sa
planina afro-arapske ploče.

Vrh strane
|
|