Stranice

 

  Naslovna

  Baragnir Zag Nehar

  Sveta Magija

  Svete Knjige

 Biblioteka

 Arhiva

 Zag Kia

  Tajna dru�tva

  Ekosfera

  Putopisi

 Tekst 14

  Lepota planete

 

  Zvezdarijum

 Kalendar

 Galerija

 Multimedia

 Psyradio FM

 Chat

 Linkovi

 Alexanthorn

 Kontakt

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Putopisi

 

14

 

Vadi Rum

Kao mesečeva dolina

Autor: Sonja Lapatanov
Izvor:
POLITIKA

17.03.2011

Veličanstvena i istovremeno surova pustinja slovi za jednu od najlep�ih na na�oj planeti. Njena lepota, bezgranično prostranstvo i grandioznost zadivljuje ljubitelje prirode.

Zapadnoj civilizaciji pustinja Vadi Rum postala je zanimljiva zahvaljujući Tomasu Edvardu Lorensu, britanskom pukovniku, arheologu, obave�tajcu, pustolovu i piscu, poznatom kao Lorens od Arabije. Ovaj zagonetni čovek bio je opčinjen lepotom pustinje u kojoj je boravio u periodu od 1916. do 1918. godine, i koja mu je bila utoči�te u vreme Prvog svetskog rata, kada su Britanci forsirali ustanak Arapa protiv Osmanlijskog carstva.

Iako je opevana u mnogim pesmama i pričama koje su se prenosile od usta do usta, tek kroz avanture koje je Lorens opisao u knjizi �Sedam stubova mudrosti�, i kasnije jo� vi�e kroz film �Lorens od Arabije�, pustinja Vadi Rum postaje poznata i izazovna ostatku sveta. U svojoj knjizi Lorens je u epskom tonu opisao začaranu pustinju, čija divlja lepota danas zanemele posetioce ostavlja bez daha.

Pustinja Vadi Rum nalazi se u Kraljevini Jordan, 300 km ju�no od prestonice Aman i 50 km severno od luke Akaba i pored Petre i Đera�a, jedno je od najpoznatijih i najomiljenijih pohodi�ta u ovoj zemlji. Kao odgovor Jordana moćnom Grand kanjonu koji se nalazi u SAD, kamene formacije Vadi Ruma su neosporno najveće i najvrednije prirodno bogatstvo ove zemlje.

 

Pesak i pra�ina

 

Vadi Rum je prekrasan svet ti�ine, vanvremenska čarolija i očaravajuća prirodna lepota, koja �ivi u srcu svakog Jordanca kao otelotvorenje pustinjske romanse i stvarne poezije pustinje. Posetioci ukle�teni između jedinstvenih kamenih formacija koje se izdi�u iz crveno-ru�ičastog peska, pustinju često upoređuju sa povr�inom Meseca, ne bez razloga, s obzirom da Vadi Rum nazivaju i �Mesečevom dolinom�. Vadi Rum je posebna i po tome �to je jedina crvena pustinja koja se nalazi izvan afričkog kontinenta.

Pustinja je duga oko 100 i �iroka oko 60 kilometara, okru�ena je visokim �zidovima�, zatim stenama i piramidalnim gromadama ru�ičastih tonova, razbacanim po pesku. U daljini, iz pustinje uzdi�u se dva vrha, Đebel Rum masiv visok 1754 metra i ne�to ni�i Đebel Um I�rin. Vadi Rum je vekovima bio prolaz koji je povezivao Arabiju sa Sirijom i Palestinom i �to je neverovatno, ali istinito, jeste činjenica da u pustinji postoje izvori sve�e vode, oko kojih se prostire vegetacija.

To je bio dovoljan razlog da su se na takvim mestima zaustavljali i odmarali karavani koji su prenosili začine i tamjan iz Saba kraljevstva, dana�njeg Jemena, do luka u Sredozemlju. Jedan od najposećenijih izvora danas u Vadi Rumu je A� �alala, znan kao Lorensov izvor, na kome je Lorens od Arabije rado provodio vreme slu�ajući njegovo klokotanje i kupajući se u njegovoj �zdravoj�, bistroj i prijatno hladnoj vodi. Ipak, nisu Nabatićani prvi otkrili dragocene izvore Vadi Ruma, koje su kasnije koristili i Rimljani, već su to bili prastanovnici koji su na ovom području �iveli u doba paleolita.

O tome da je Vadi Rum jo� u praistoriji bio naseljen ljudskim kulturama, svedoče mnogobrojni petroglifi, hramovi, crte�i i grafiti ispisani na glatkim stenama, koje su kroz vekove za sobom ostavljali putnici koji su pohodili pustinju. Potomci antičkih �itelja Vadi Ruma su beduini, koji su se bavili uzgajanjem koza i dromedara, odnosno arapskih jednogrbih kamila, a njihovi naslednici se pak smatraju jezgrom legendarne pustinjske patrole. Danas pustinjske patrole spadaju u rod jordanske vojske, zovu se Shurtat al Badiya, �crvene marame�, a njeni pripadnici ja�u kamile i sviraju gajde. Inače se u Vadi Rumu nalaze jordanske rezerve pijaće vode, dovoljne za sledećih 40 godina. Čak i prilično udaljeni glavni grad Aman, snabdeva se vodom iz ovog područja. U jedinstvenu pustinju Vadi Rum krenula sam starim izraubovanim vozilom preostalim od saudiarabijske vojske. Mada mi ni staro vozilo, a ni njegov mladi vozač sa znanjem samo arapskog jezika, nisu ulivali poverenje, kada se preda mnom otvorila bizarna, tajanstvena, netaknuta pustinja, sve brige su nestale.

Kad sam kod filmskih naslova, saznala sam da se u Vadi Rumu snimalo nekoliko filmova. Osim čuvenog �Lorensa od Arabije�, snimani su jo� i �Crvena planeta�, �Strast u pustinji�, �Lice� i jo� neki manje poznati naslovi. Jezdeći kroz crvenu pustinju, preko prekrasnih grudolikih dina i mesečevog krajolika, na nekim mestima primetila sam delove pruge koji pripadaju čuvenoj Hed�az �eleznici. Gradnja �eleznice započela je 1900. godine za potrebe transporta muslimanskih hodočasnika za Meku.

 

�eleznica hodočasnika

 

�eleznička mre�a povezivala je Damask u Siriji sa Medinom u dana�njoj Saudijskoj Arabiji i odvajala se ka Haifi na Mediteranu i ka unutra�njosti do Busre i Nablusa. Mada zbog izbijanja Prvog svetskog rata deo pruge do svetog grada Meke nije izgrađen, �eleznička mre�a duga preko 1300 km nazvana je ��eleznicom hodočasnika�. Danas su u funkciji delovi stare trase pod nazivom Jordanska Hed�az �eleznica koja povezuje Aman i Damask i Akaba �eleznica koja slu�i za prevoz fosfata. Tokom boravka u pustinji stalno sam imala utisak da tu negde, među stenama Vadi Ruma, luta duh Lorensa od Arabije. Zato me je rastu�ila poseta kući u kojoj je boravio, od koje su ostali temelji i hrpa kamenja naslonjena na kamenu gromadu.

Preostalo mi je samo da nekoliko minuta oćutim kraj ostataka doma legendarnog Lorensa. Neraspolo�enje mi je popravila sve�a voda koju sam popila iz njegovog bunara, a zatim i fenomenalan pogled na planinu znanu kao �Sedam stubova mudrosti� kojoj je Lorens kumovao i koja mu je poslu�ila kao inspiracija za naziv istoimene knjige.

Posle kratkog predaha ponovo sam krenula u vo�nju preko plameno crvenih dina, sve do beduinskog logora, u kome sam u dru�tvu ljubaznih domaćina popila osve�avajući čaj od mente.

Kada sam iza�la iz �atora, pri�ao mi je dečak koji me je odveo do mesta sa kojeg se najbolje vidi zalazak sunca. U �elji da ne zakasnimo, a trebalo se popeti na jednu uzvi�icu, vukao me je za rukav uzvikujući �jala, jala�. Iako su mi stopala do članaka upadala u pesak, stigla sam na vreme da bih prisustvovala svečanom činu zalaska sunca u pustinji Vadi Rum. Kada je započela igra svetlosti, sunčevih zraka, boja i senki, zavladala je neverovatna ti�ina, koja skoro da je mogla da se opipa. Dok sam obamrla od lepote, sedela na pesku, u u�ima su mi odzvanjale reči Tomasa Edvarda Lorensa: ...�večernje rumenilo obavija moćne stene i klisure purpurnom vatrom�...

 

Kako je nastala

 

Ime pustinje Vadi Rum proizlazi iz arapske reči vadi, �to znači dolina, isu�eno rečno korito, klisura, ostatak vodenog toka, dno praokeana, i reči iram, �to znači visok, podignut, izdignut. Naučnici veruju da je pustinja nastala od velike raspukline na zemljinoj povr�ini, koja je tokom svog enormnog izdizanja, lomila ogromne komade granita i kamena pe�čara sa planina afro-arapske ploče.

 

 

 

 

 

 

Vrh strane

 

 

Sva prava rezervisana

Copyright � 2011 by Alexandar Thorn

Poslednje izmene: 23-01-2013 02:41