Putopisi
6
Kameni
slavoluci Majke prirode
Arhiva:
Thornal
07.08.2010
Te�ko pristupačan kanjon reke Vratne poznat je od davnina po kamenim
kapijama i neobičnim virovima, čudom prirode. To su kameni lukovi ili
kapije, iznad reke koji su u dalekoj pro�losti nastali uru�avanjem pećina
tunelskog tipa. Geografi ova kamena čudesa nazivaju prerastima.
Geolozi ih svrstavaju u grupu izuzetnih kra�kih
retkosti, a obični ljudi ostanu bez teksta kada se nađu pred Vratnjanskim
kapijama ili kako ih jo� zovu Manastirskim prerastima, kamenim prirodnim
mostovima u okolini Negotina na reci Vratni.
Jedan za drugim du� reke Vratne nanizana su tri
kamena mosta i po tim d�inovskim vratima ime su dobili i selo Vratna i reka
Vratna koja se uliva u Dunav i manastir Vratna sme�ten na izlazu iz rečne
klisure.
Prva kapija udaljena je oko 200 metara od
srednjovekovnog manastira, a prvi detaljan opis ovog područja ostavio je
Austrijanac Feliks Kanic, čuveni balkanolog i veliki
prijatelj srpskog naroda. Ubrzo je tu stigao i na� geograf Vladimir Karić
(1887) a potom i rodonačelnik savremene srpske
geografije
Jovan Cvijić (1885).
I, ako vam je polazna tačka manastir Vratna, do
prvog prirodnog mosta izgrađenog od titonskih krečnjaka treba da pređete
nekih 200 metara uzvodno istoimenom rekom i onda će vam se kroz drveće i granje
postepeno otkrivati ogroman prirodni slavoluk - kameni most ispod koga se
protičući bukom ogla�ava Vratna.
Gotovo je sigurno da ćete prvi most primetiti
tek kada dođete u neposrednu blizinu ili kad prođete kroz desni "stub"
mosta, kratkim tunelom dugim desetak metara. Prva Vratnjanska kapija ne mo�e
da se obuhvati jednim pogledom, a razlog tome jesu impresivne dimenzije: od
rečnog korita do svoda kapija je visoka 34, �iroka 33 metra, a du�ina
kamenog mosta u pravcu toka je 15 metara.
Nakon prolaska kroz prvi kameni most ili Malu
prerast na udaljenosti od stotinak metara čeka vas sledeći. Klisura, drveće
i kratko rastojanje ne omogućavaju da se Velika prerast do�ivi u pravoj
meri, već se njene dimenzije vi�e naslućuju nego otkrivaju.
Za razliku od Male prerasti, Velika kamena
vrata su već pravi tunel dug 45 metara, po čijem dnu huči Vratna savlađujući
stenovite prepreke i dubeći d�inovske lonce u svom uzavrelom koritu. Du�ina
"tunela" presudila je da ovaj kameni most ponese naziv Velika prerast, po�to
su mu dimenzije ne�to skromnije od prvog u nizu - visina 26 metara, a �irina
od 23 do 33 metra.
Do poslednjeg, trećeg mosta - Suve prerasti
treba prepe�ačiti oko tri kilometra, takođe uzvodno Vratnom. Kada pređete
taj put čeka vas kapija čiji je otvor visok 20, a �irok 15 metara, du�ine 34
metra.
Ispod ovog prirodnog mosta koji je na
nadmorskoj visini od 240 metara, reka Vratna teče samo u vla�nom delu
godine. Tada proizvodi zaglu�ujuću buku jer se
preliva preko vi�e stepenica i krečnjačkih
blokova u
svom koritu.
Obja�njenja radi, pomenimo da tokom leta reka Vratna ponire oko 50 metara
uzvodno od ovog kamenog mosta i pojavljuje se u rečnom koritu posle nekoliko
stotina metara,
stoga i naziv Suva prerast.
Stručnjaci ka�u da su Vratnjanski kameni
mostovi proizvod rada rečne vode. Kada je Vratna u toku izgradnje svoje
doline pre�la s nepropustljivih stena na krečnjake odnosno na uski
krečnjački greben, počela je da ponire, da bi se s druge strane grebena
ponovo pojavila kao jak izvor. U evoluciji doline Vratne to se dogodilo tri
puta, te su tako nastali ovi retki kra�ki spomenici prirode - d�inovske
vratnjanske kapije.
U blizini trećih kapija otkrivene su tri do
sada neistra�ene pećine. Reč je o "pravim draguljima prirode". Detaljna
istra�ivanja ovih pećina tek predstoje, ali utvrđeno je, ka�u speleolozi, da
je pećina najbli�a trećoj kapiji dugačka oko 400 metara, druga je ne�to
kraća ali atraktivnija, jer u sebi skriva malo jezero neobične lepote. Treća
pećina je izuzetno velika i komplikovana, isprepletana brojnim hodnicima i
tunelima.
Lepotu Vratnjanskih kapija upotpunjuju i
srednjovekovni Manastir Vratna, kao i istoimeno lovi�te sa velikim stadom
muflona i krdom jelena lopatara.
Vrh strane
|