Stranice

 

 Naslovna

  Baragnir Zag Nehar

  Sveta Magija

  Svete Knjige

 Biblioteka

 Arhiva

  Ogledalo

Tekst 27

 

  Ars Magica

  Adepti

  Hinduizam

  Budizam

  Judaizam

  Hri�ćanstvo

  Islam

  Ostale religije

  Misterije

  Tajna dru�tva

  Istorija

  Filosofija

  Astrologija

  Radiestezija

  Nauka

  Ekosfera

  Ars Medica

  Psihologija

  Umetnost

  Zanimljivosti

  Putopisi

  Zag Kia

  Zvezdarijum

 Kalendar

 Galerija

 Multimedia

 Psyradio FM

 Chat

 Linkovi

 Alexanthorn

 Kontakt

 

 

 

Thornal

Arhiva tekstova Svetog Kraljevstva Magije

 

 

Ogledalo

 

27

 

Komfor nas je zaglupeo, i pračovek bio pametniji?

Autor: N. Stanković

Izvor: NOVOSTI

26.11.2012

 

Ako bi se danas među nama nekim čudom pojavio najprosečniji Atinjanin koji je tamo �iveo oko 1.000 godina pre Hrista, on ili ona bili bi svrstani u briljantne umove

Ako bi se danas kojim slučajem ovde pojavio najprosečniji primerak stanovnika Atine koji je tamo �iveo u vremenu oko 1.000 godina pre Hrista, on ili ona bili bi svrstani u briljantne umove i va�ili bi za najpametnije među nama - zaključak je nedavno zavr�ene studije na Univerzitetu Stanford, kojom je rukovodio naučni tim na čelu sa D�eraldom Krebtrijem.

Ova studija poku�ava da novim saznanjima opovrgne op�teprihvaćen stav da je u na�em dobu ljudski intelekt oti�ao najdalje uspev�i da kreira neke od najva�nijih stvari u istoriji čiovečanstva. Ali, da li ba� u tome le�i zamka, da li je u�u�kanost u lakoću �ivljenja modernog �ivota učinila da je kolektivna inteligencija ljudskog roda danas na silaznoj putanji?

Prema zaključcima ovog istra�ivanja, funkcije ljudskog mozga su se u periodu od 50.000 do 500.000 godina unazad razvijale velikom brzinom. U tom periodu na� daleki predak je imao na raspolaganju samo svoj mozak i naoru�an njime morao je da lovi hranu, gradi dom i �titi sebe i svoje potomstvo.

Krebtri smatra da su ljudi svoj intelektualni vrh dostigli pre 2.000 do 6.000 godina, �to znači da su imali "dobru memoriju, �iroki raspon novih ideja i vrlo jasnu ideju �ta su najva�nija pitanja njegovog vremena".

Istra�ivači sa Stanforda smatraju da je napredak u tehnologiji i medicini maskirao "opadajući trend na�eg intelekta" i da će se on nastaviti i ubuduće.

Drugim rečima, prirodna selekcija je bila ta koja je diktirala da samo najpametniji mogu da pre�ive. Jer ljudi koji nisu u tom preriodu bili dovoljno pametni da ubiju svoj plen ili izbegnu da sami postanu lovina, jednostavno su umirali.

Krebtrijeva teorija izazvala je brojne reakcije. Kritičari smatraju da su moderni ljudi snagu mozga "podelili" na vi�e različitih tipova inteligencije i da je to razlog �to savremeni čovek mo�e da pi�e poeziju i da razara atome, sa podjednakim uspehom.

 

NA POGRE�NIM STAVOVIMA

Robin Danbar, antropolog sa Okfordskog univerziteta, pobija navode istra�ivanja, smatrajući da je teorija o opadajućem kolektivnom intelektu nastala na pogre�nim stavovima. Jer, na� intelekt nije projektovan samo da nam omogući da gradimo kuće ili lukom i strelom pogađamo divlju svinju u lovu. Ono �to vodi čovečanstvo napred i izaziva razvoj intelekta je slo�enost na�eg socijalnog sveta koji postoji oduvek i postojaće do kraja civilizacije.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Vrh strane

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 
   

Sva prava rezervisana

Copyright � 2012 by Alexandar Thorn

Poslednje izmene: 30-01-2013 03:23