|

Thornal
Arhiva
tekstova Svetog
Kraljevstva Magije
Ogledalo
27
Komfor nas je
zaglupeo, i pračovek bio pametniji?
Autor:
N. Stanković
Izvor:
NOVOSTI
26.11.2012
Ako bi se danas među nama nekim čudom pojavio
najprosečniji Atinjanin koji je tamo �iveo oko 1.000 godina pre
Hrista, on ili ona bili bi svrstani u briljantne umove
Ako
bi se danas kojim slučajem ovde pojavio najprosečniji primerak
stanovnika Atine koji je tamo �iveo u vremenu oko 1.000 godina pre
Hrista, on ili ona bili bi svrstani u briljantne umove i va�ili bi
za najpametnije među nama - zaključak je nedavno zavr�ene studije na
Univerzitetu Stanford, kojom je rukovodio naučni tim na čelu sa
D�eraldom Krebtrijem.
Ova studija poku�ava da novim saznanjima opovrgne
op�teprihvaćen stav da je u na�em dobu ljudski intelekt oti�ao
najdalje uspev�i da kreira neke od najva�nijih stvari u istoriji
čiovečanstva. Ali, da li ba� u tome le�i zamka, da li je u�u�kanost
u lakoću �ivljenja modernog �ivota učinila da je kolektivna
inteligencija ljudskog roda danas na silaznoj putanji?
Prema zaključcima ovog istra�ivanja, funkcije
ljudskog mozga su se u periodu od 50.000 do 500.000 godina unazad
razvijale velikom brzinom. U tom periodu na� daleki predak je imao
na raspolaganju samo svoj mozak i naoru�an njime morao je da lovi
hranu, gradi dom i �titi sebe i svoje potomstvo.
Krebtri smatra da su ljudi svoj intelektualni vrh
dostigli pre 2.000 do 6.000 godina, �to znači da su imali "dobru
memoriju, �iroki raspon novih ideja i vrlo jasnu ideju �ta su
najva�nija pitanja njegovog vremena".
Istra�ivači sa Stanforda smatraju da je napredak u
tehnologiji i medicini maskirao "opadajući trend na�eg intelekta" i
da će se on nastaviti i ubuduće.
Drugim rečima, prirodna selekcija je bila ta koja je
diktirala da samo najpametniji mogu da pre�ive. Jer ljudi koji nisu
u tom preriodu bili dovoljno pametni da ubiju svoj plen ili izbegnu
da sami postanu lovina, jednostavno su umirali.
Krebtrijeva teorija izazvala je brojne reakcije.
Kritičari smatraju da su moderni ljudi snagu mozga "podelili" na
vi�e različitih tipova inteligencije i da je to razlog �to savremeni
čovek mo�e da pi�e poeziju i da razara atome, sa podjednakim
uspehom.
NA POGRE�NIM STAVOVIMA
Robin Danbar, antropolog sa Okfordskog univerziteta,
pobija navode istra�ivanja, smatrajući da je teorija o opadajućem
kolektivnom intelektu nastala na pogre�nim stavovima. Jer, na�
intelekt nije projektovan samo da nam omogući da gradimo kuće ili
lukom i strelom pogađamo divlju svinju u lovu. Ono �to vodi
čovečanstvo napred i izaziva razvoj intelekta je slo�enost na�eg
socijalnog sveta koji postoji oduvek i postojaće do kraja
civilizacije.
Vrh strane |