Thornal
Arhiva
tekstova Svetog
Kraljevstva Magije
Ogledalo
11
Ve�tice u američkoj vojsci
Izvor:
MISTIKA
Autor:
Sa�a Damnjanović
10.08.
2010.
Don Larsen ima
četrdeset četiri godine. Razveden je, otac dvoje dece.
Bio je sve�tenik pentakostalne crkve u kampu "Anakonda",
najvećoj bazi za podr�ku američke vojske u Iraku. S rado�ću je nadređenima slao
izve�taje o velikom broju vojnika koji su odlučili da �ivot posvete Hristu,
nadahnuti njegovim propovedima koje su slu�ali u bazi, u kapeli
"Sloboda". Pa ipak, duboko u sebi vodio je borbu između hri�ćanskog
ekskluzivnog prava na spasenje i "univerzalnog puta",
kako ga je do�ivljavao. Bombardovanje Zlatne d�amije u Samari, 22. februara
2006. bilo je prelomno za njegov dalji �ivot.
"Shvatio sam da mnogo
nevinih ljudi ponovo umire u ime Boga" ka�e Larsen.
"Kada se setite sukoba između katolika i protestanata,
patnje Jevreja, kako su neki hri�ćani branili ropstvo, krsta�a, a sada i sukob
između muslimana �iita i Sunita... Gotovo je! Odlučio sam da neću pripadati
nijednoj crkvi koja propoveda da je tuđa vera prokleta!"
Kriza
vere u koju je Larsen zapao dovela je do preobraćenja ovog tihog i smernog
sve�tenika, sa besprekornim vojnim dosijeom. Izabrao je religiju koja najbolje
oličava njegovu univerzalnu viziju - Vika - me�avina ve�tičarenja i slu�enja
prirodi, sa korenima u drevnim paganskim verovanjima.
Ubrzo je podneo molbu da postane prvi sve�tenik
Vike u oru�anim snagama Sjedinjenih Dr�ava. Do kraja 2006. godine, nadređeni
nisu samo odbili njegov zahtev, već su ga povukli iz Iraka i odreda vojnih
kapelana.
Za posledice Larsen krivi samo sebe. Ka�e da je bio naivan kada je verovao da
mo�e olako da pređe iz Pentakostalne crkve u Viku, onako, kao �to mnogi kapelani
prelaze iz jedne hri�ćanske crkve u drugu. Da ironija bude veća, o Viki je prvi
put čuo u armiji, kada je 2005. pohađao "Osnovni trening za vojne kapelane" u
Fort D�eksonu. Od kapelana se zahtevalo da steknu znanje o mnogim religijama,
jer će se susretati sa vojnicima koji imaju različita verovanja.
"U Iraku sam video �ta se radi u
ime Alaha i pomislio - ovo mora da se zaustavi... Odlučio sam da do kraja �ivota
hrabrim ljude da tra�e svetlost kroz Bhagavad Gitu, Toru, dela propovednika i
mudraca - putem koji sami izaberu i za koji smatraju da je ispravan i častan"
ka�e Larsen.
VEROVANJE VE�TICA
Posle otpusta iz vojske, Don Larsen
se zaposlio u Nacionalnoj gardi, u svom rodnom Ohaju. Sa svojom
devetnaestogodi�njom kćerkom i četrnaestogodi�njim sinom čita jevrejske svete
spise i Novi Zavet. Po�to sledi vikanski kalendar, praznuje i osam glavnih
praznika svoje nove religije.
Sve do 1950. u Engleskoj je
zakonom bilo zabranjeno bavljenje ve�tičarstvom. Sasvim dovoljan razlog da
D�erald Gardner, penzionisani dr�avni slu�benik, čuva svoja interesovanja, veru
i dela u potaji. Bio je ubeđen da religija u koju je iniciran predstavlja
zaostav�tinu ve�tičarstva koje se odr�alo u tajnosti hiljadama godina. Nadahnut
knjigama Čarlsa Lelanda i dr Margaret Murej, retkim delima u kojima su se
veličale ve�tice, Gardner je preuzeo ideje o primitivnim matrijarhalnim
religijama, popularnim u njegovo doba, i objavljivanjem knjiga "Ve�tičarstvo
danas" i "Značenje ve�tičarstva" stvorio je modernu Viku.
Prema Gardnerovom učenju, ve�tice
su bile �ene i mu�karci koji su se bavili isceljivanjem, proricanjem i bajanjem.
Obo�avali su prirodu, a bo�ansko su prepoznavali prvenstveno kao boginju, kao
�enski princip, iako to ne isključuje i obo�avanje mu�kih bogova.
S dolaskom hri�ćanstva ve�tice su
proganjane i spaljivane na lomači. Bilo je dovoljno da �ena poka�e samostalnost
ili neuobičajena interesovanja, često za nauku ili umetnost, pa da bude
progla�ena za ve�ticu. Suđenja su bila dobra prilika i da se ljubomorni mu� ili
zajedljiva kom�inica re�e "problema".
"Da bi neko postao ve�tica, mora da
bude iniciran" govorio je Gardner. Svaka ve�tica pripada određenoj grupi koja se
naziva "koven" koji po pravilu ima trinaest članova. Koveni su samostalni.
Predvode ih sve�tenik i sve�tenica. Kada se broj članova u kovenu uveća, on se
deli na dva manja, ali članovi ostaju povezani kao grupa.
Doktrina koju je uspostavio D�erald
Gardner ubrzo je nazvana Gardnerovska tradicija, da bi se razlikovala od drugih
koje su počele da niču kao pečurke posle ki�e. Svaka tradicija ima sopstvena
karakteristična verovanja, rituale i praksu. Mnoge su ostale tajanstvene i
zahtevaju inicijaciju članova.
Postoji, međutim, i pokret
Eklektičnih pripadnika Vike koji su liberalni u svojim praksama i slede tehnike
koje koriste "sve �to deluje, bez obzira na to odakle potiče".
S obzirom da većina pripadnika
ve�tičarstva smatra da su sve seksualne orijentacije zdrave i dobre ako su ljudi
srećni i ispunjeni ljubavlju, to ne predstavlja posebno pitanje. Gejevi,
lezbijke, biseksualne, transrodne i transseksualne osobe uglavnom su prihvaćene
u svim kovenima i zajednicama. Za mnoge od njih Vika je privlačna jer se tu
osećaju jednako po�tovano.
Poseban aspekt Vike, delimično i
Gardnerovske tradicije, jeste da članovi nagi obavljaju rituale. Ova praksa
potiče iz dela "Aradia" ili "Jevanđelje ve�tica" koje je napisao Čarls Leland.
Kada rade odeveni, članovi Vike nose jednostavne, tamne tunike ili svakodnevnu
odeću. Nasuprot ra�irenoj predstavi o ve�ticama koje piju krv, veliki broj
dana�njih ve�tica su vegetarijanci i na taj način izra�avaju svoju privr�enost
prirodi i �ivotinjama. Jer, Vika posmatra �ivot svakog pojedinca kao sveti dar i
nagla�ava isprepletanost svih stvari, kako vidljivih tako i nevidljivih. Zbog
toga većina ve�tica sledi dva etička pravila:
1. Ne nanosi zlo i čini �ta ti je
volja;
2. �ta god poslao, vratiće ti se trostruko (ili "kako seje�, tako će� i
po�njeti").
Ova pravila sprečavaju bacanje
zlih, uni�tavajućih čini.
Pripadnici Vike obele�avaju svaki
puni Mesec, a u nekim slučajevima i mladi Mesec, ritualom koji se zove E�bat.
Oni slave i osam glavnih praznika koji se nazivaju Sabati. Četiri velika
praznika su Samhain, Beltan, Imbolk i Lamas. Četiri manja festivala su letnji
solsticij (Lita), zimski solsticij (Jule) i prolećna i jesenja ravnodnevica,
nekad nazvani Ostara i Mabon. Nazivi praznika uzeti su od nemačkih paganskih i
keltskih politeističkih praznika.
lako ima samo četiri reda, Prvi
amandman američkog Ustava reguli�e �iroko polje ljudskih i građanskih prava, od
slobodnog izbora religije i slobode govora i medija, do garantovanja zbora i
dogovora.
"Kongres ne mo�e donositi nikakav
zakon o uvođenju dr�avne religije ili o zabrani slobodnog ispovedanja vere; ni
zakon koji ograničava slobodu govora ili �tampe, ili pravo naroda na mirne
zborove i na upućivanje peticija vladi za ispravljanje nepravdi."
POVREDA ZAKONA
Neki Amerikanci smatraju da Zakon
treba da počiva na "biblijskom zakonu" i da bi Amerika trebalo da deluje kao
hri�ćanska nacija. Oni koji imaju ovakvo mi�ljenje tiho pri�eljkuju da se
izbri�e granica između crkve i dr�ave i da se stvori buduća Amerika koja neće
biti prijateljska i pravedna prema milionima Amerikanaca koji ne dele ovakva
verovanja.
Nasilje nad Prvim amandmanom Ustava
Sjedinjenih Američkih Dr�ava dovelo bi, smatraju mnogi, do erozije drugih prava
koja su definisana ovim aktom.
Svidelo se to nekome ili ne,
priznanje jedne religije kao validne a odbacivanje druge, neprihvatljivo je i
naru�ava koncept religiozne slobode garantovan Ustavom.
Pa ipak, odbojnost, predubeđenje i
netolerantnost prisutna je i u američkoj administraciji.
Po�to je 1999. godine novina iz
Teksasa "Ostinov američki građanin" objavila da se vojnici, pripadnici Vike, s
odobrenjem nadle�nih organa okupljaju u vazdu�noj bazi Lakland blizu San
Antonija i izvode svoje rituale, tada�nji guverner te dr�ave i kasniji
predsednik D�ord� Bu� Mlađi izjavio je: "Ja ne mislim da je ve�tičarenje
religija, i �eleo bih da vojska jo� jednom preispita ovaj problem i donese
odluku protiv toga."
Kada je 10. jula 2006. godine
televizijska stanica CNN prikazala reporta�u sa sahrane narednika Patrika
Stjuarta, američkog vojnika paganske vere koji je poginuo u borbi u Iraku, mnogi
su prvi put saznali da ve�tice postoje i danas, da su blizu nas, mo�da i u
kom�iluku. Na nadgrobnoj ploči poginulog vojnika nije bilo natpisa. Njegova
udovica Roberta Stjuart insistirala je da se na njoj ucrta pentagram, na mestu
na kome se uobičajeno nalazi oznaka veroispovesti preminulog. Ministarstvo za
poslove ratnih veterana u Vird�iniji nije odgovorilo na njen zahtev, kao ni
mnogim paganskim organizacijama koje su skoro deceniju zahtevale da se pentagram
uvrsti na zvaničnu listu religioznih obele�ja u američkoj vojsci.
Veoma cenjeni advokat D�on Vajthed,
u radio-emisiji stanice "Hri�ćanstvo danas" učinio je situaciju mnogo jasnijom u
svom eseju: "Ustani i bori se za Viku!"
"�ta god mislili o Vika religiji,
svakako da niko ne sumnja da Prvi amandman na�eg Ustava garantuje slobodu
religije za sve, pa bili oni hri�ćani, Jevreji, muslimani, ateisti, vikanci ili
neki drugi. Odbijanjem da se postavi simbol Vika religije na nadgrobnu ploču
narednika Stjuarta, dok se dozvoljavaju simboli drugih religija i verovanja,
Vlada se jasno zala�e za diskriminaciju nekog ko je umro slu�eći svojoj zemlji.
Odlučiv�i da mu posthumno dodeli odlikovanja - Bronzanu zvezdu i Purpurno srce -
Vlada Sjedinjenih Dr�ava �eli da bude upamćen po svojoj hrabrosti i �rtvovanju.
Na�alost, njegova udovica će pamtiti da je njen suprug poginuo braneći zemlju,
koja mu oduzima pravo da slobodno ispoveda svoje verovanje. Posle velike
kampanje, oznaka Vika religije - pentagram, stavljena je na zvaničnu listu
religioznih obele�ja koja se koriste na nacionalnim grobljima i dr�avnim
spomenicima palih vojnika.
"Jedanaest
porodica �irom Amerike čekalo je na nadgrobna obele�ja sa pentagramom" ka�e
Selena Foks, uticajni paganski lider, predsednik organizacije "Svetili�te
kruga". Pentagram se nalazi na listi sa jo� 38 drugih simbola koji su dozvoljeni
da se stavljaju na nadgrobne spomenike, uključujući oznake hri�ćanstva, budizma,
islama i judaizma, kao i manjih religija Ekankar, Preobraćeni Sufisti i japanske
sekte Seičo-No-Ie.
RELIGIJA U �IRENJU
Tra�enje podr�ke javnosti za
dobijanje vojnog kapelana, sledeći je cilj za pripadnike Vike. Vi�e od 130
religijskih grupa ima sertifikovane kapelane koji slu�e u uniformi, ali napori
vikanskih organizacija da se pridru�e listi uvek su iznova bili odbijeni od
Pentagona.
Mnoge malobrojne religijske grupe,
međutim, dobile su pravo na vojne sve�tenike. Od skoro 2.900 vojnih kapelana, 41
mormonski kapelan slu�i 17.513 mormona u uniformi, 22 rabina za 4.038 Jevreja,
11 imama za 3.386 muslimana i jedan budistički kapelan za 4.546 budista.
Trenutno je Vika religija sa
najvećim rastom u Sjedinjenim Dr�avama. Prema istra�ivanju koje je sproveo
Gradski univerzitet Njujorka, broj pripadnika ove neopaganske religije porastao
je u periodu od 1990. do 2000. za 17 puta: od 8.000 na 134.000! Američki časopis
o misterijskim tradicijama "Gnozis" objavio je da u Americi ima oko pola miliona
sledbenika Vike.
Uprkos tvrdokornom konzervativizmu
koji krasi visoke oficire američke vojske, Pentagon je potvrdio da se 1.511
vojnika u Vazduhoplovstvu i 354 u Marincima izja�njavaju kao pripadnici Vike. Za
brojnije delove armije, kao �to su pe�adija ili mornarica, nema pokazatelja.
Vikanske grupe ističu da je najmanje 4.000 njihovih sledbenika u uniformi, ali
da mnogi skrivaju svoje verovanje kako bi izbegli podsmeh i diskriminaciju.
Izgleda da se dan promene bli�i.
Reč
pentagram potiče
od
grčke reči "pentagramon", i znači "pet crta". Najranija poznata upotreba
pentagrama datira iz doba Uruka, 3.500 godina pre nove ere, u
Mesopotamiji gde je nađen na crepovima. Smatra se da je predstavljao
oznaku nekog pojma. U kasnijim periodima mespotamijske umetnosti
pentagram je kori�ćen u kraljevskim spisima i bio je simbol
imperijalističke moći koja se pro�iruje na 4 strane sveta. Među
Jevrejima, simbol je pripisan Istini i pet knjiga Tore. U antičkoj
Grčkoj naziva se pentalfa, prema tome �to se sastoji od 5 slova A.
Prema Pitagori,
pentagram predstavlja pet elemenata koji čine čoveka: vatra, voda,
vazduh, zemlja i duh. Pitagorejci su povezivali pentagram sa Higijom,
boginjom isceljivanja. Pitagorejski pentagram koji je u Evropi postao
pentagram gnostičkog Hermesa ne javlja se samo kao simbol spoznaje, već
i kao sredstvo vračanja i sticanja moći.
Rani
hri�ćani su povezivali pentagram sa 5 Hristovih rana. U srednjem veku je
predstavljao simboi Istine i za�titu od demona. Inkvizicija je, međutim,
smatrala da pentagram sa dva vrha okrenuta ka gore predstavlja glavu
jarca, Bafometa, odnosno Sotonu. Tada prvi put postaje simbol zla,
nazvan "ve�tičje stopalo".
Vrh strane >>> |