Stranice

 

 Naslovna

  Baragnir Zag Nehar

  Sveta Magija

  Svete Knjige

 Biblioteka

 Arhiva

  Ogledalo

Tekst 11

 

  Ars Magica

  Adepti

  Hinduizam

  Budizam

  Judaizam

  Hri�ćanstvo

  Islam

  Ostale religije

  Misterije

  Tajna dru�tva

  Istorija

  Filosofija

  Astrologija

  Radiestezija

  Nauka

  Ekosfera

  Ars Medica

  Psihologija

  Umetnost

  Zanimljivosti

  Putopisi

  Zag Kia

  Zvezdarijum

 Kalendar

 Galerija

 Multimedia

 Psyradio FM

 Chat

 Linkovi

 Alexanthorn

 Kontakt

 

 

 

Thornal

Arhiva tekstova Svetog Kraljevstva Magije

 

 

Ogledalo

 

11

 

Ve�tice u američkoj vojsci

Izvor: MISTIKA

Autor: Sa�a Damnjanović

10.08. 2010.

 

Don Larsen ima četrdeset četiri godine. Razveden je, otac dvoje dece. Bio je sve�tenik pentakostalne crkve u kampu "Anakonda", najvećoj bazi za podr�ku američke vojske u Iraku. S rado�ću je nadređenima slao izve�taje o velikom broju vojnika koji su odlučili da �ivot posvete Hristu, nadahnuti njegovim propovedima koje su slu�ali u bazi, u kapeli "Sloboda". Pa ipak, duboko u sebi vodio je borbu između hri�ćanskog ekskluzivnog prava na spasenje i "univerzalnog puta", kako ga je do�ivljavao. Bombardovanje Zlatne d�amije u Samari, 22. februara 2006. bilo je prelomno za njegov dalji �ivot.

"Shvatio sam da mnogo nevinih ljudi ponovo umire u ime Boga" ka�e Larsen. "Kada se setite sukoba između katolika i protestanata, patnje Jevreja, kako su neki hri�ćani branili ropstvo, krsta�a, a sada i sukob između muslimana �iita i Sunita... Gotovo je! Odlučio sam da neću pripadati nijednoj crkvi koja propoveda da je tuđa vera prokleta!"

Kriza vere u koju je Larsen zapao dovela je do preobraćenja ovog tihog i smernog sve�tenika, sa besprekornim vojnim dosijeom. Izabrao je religiju koja najbolje oličava njegovu univerzalnu viziju - Vika - me�avina ve�tičarenja i slu�enja prirodi, sa korenima u drevnim paganskim verovanjima.

Ubrzo je podneo molbu da postane prvi sve�tenik Vike u oru�anim snagama Sjedinjenih Dr�ava. Do kraja 2006. godine, nadređeni nisu samo odbili njegov zahtev, već su ga povukli iz Iraka i odreda vojnih kapelana.
Za posledice Larsen krivi samo sebe. Ka�e da je bio naivan kada je verovao da mo�e olako da pređe iz Pentakostalne crkve u Viku, onako, kao �to mnogi kapelani prelaze iz jedne hri�ćanske crkve u drugu. Da ironija bude veća, o Viki je prvi put čuo u armiji, kada je 2005. pohađao "Osnovni trening za vojne kapelane" u Fort D�eksonu. Od kapelana se zahtevalo da steknu znanje o mnogim religijama, jer će se susretati sa vojnicima koji imaju različita verovanja.

"U Iraku sam video �ta se radi u ime Alaha i pomislio - ovo mora da se zaustavi... Odlučio sam da do kraja �ivota hrabrim ljude da tra�e svetlost kroz Bhagavad Gitu, Toru, dela propovednika i mudraca - putem koji sami izaberu i za koji smatraju da je ispravan i častan" ka�e Larsen.

VEROVANJE VE�TICA

Posle otpusta iz vojske, Don Larsen se zaposlio u Nacionalnoj gardi, u svom rodnom Ohaju. Sa svojom devetnaestogodi�njom kćerkom i četrnaestogodi�njim sinom čita jevrejske svete spise i Novi Zavet. Po�to sledi vikanski kalendar, praznuje i osam glavnih praznika svoje nove religije.

Sve do 1950. u Engleskoj je zakonom bilo zabranjeno bavljenje ve�tičarstvom. Sasvim dovoljan razlog da D�erald Gardner, penzionisani dr�avni slu�benik, čuva svoja interesovanja, veru i dela u potaji. Bio je ubeđen da religija u koju je iniciran predstavlja zaostav�tinu ve�tičarstva koje se odr�alo u tajnosti hiljadama godina. Nadahnut knjigama Čarlsa Lelanda i dr Margaret Murej, retkim delima u kojima su se veličale ve�tice, Gardner je preuzeo ideje o primitivnim matrijarhalnim religijama, popularnim u njegovo doba, i objavljivanjem knjiga "Ve�tičarstvo danas" i "Značenje ve�tičarstva" stvorio je modernu Viku.

Prema Gardnerovom učenju, ve�tice su bile �ene i mu�karci koji su se bavili isceljivanjem, proricanjem i bajanjem. Obo�avali su prirodu, a bo�ansko su prepoznavali prvenstveno kao boginju, kao �enski princip, iako to ne isključuje i obo�avanje mu�kih bogova.

S dolaskom hri�ćanstva ve�tice su proganjane i spaljivane na lomači. Bilo je dovoljno da �ena poka�e samostalnost ili neuobičajena interesovanja, često za nauku ili umetnost, pa da bude progla�ena za ve�ticu. Suđenja su bila dobra prilika i da se ljubomorni mu� ili zajedljiva kom�inica re�e "problema".

"Da bi neko postao ve�tica, mora da bude iniciran" govorio je Gardner. Svaka ve�tica pripada određenoj grupi koja se naziva "koven" koji po pravilu ima trinaest članova. Koveni su samostalni. Predvode ih sve�tenik i sve�tenica. Kada se broj članova u kovenu uveća, on se deli na dva manja, ali članovi ostaju povezani kao grupa.

Doktrina koju je uspostavio D�erald Gardner ubrzo je nazvana Gardnerovska tradicija, da bi se razlikovala od drugih koje su počele da niču kao pečurke posle ki�e. Svaka tradicija ima sopstvena karakteristična verovanja, rituale i praksu. Mnoge su ostale tajanstvene i zahtevaju inicijaciju članova.

Postoji, međutim, i pokret Eklektičnih pripadnika Vike koji su liberalni u svojim praksama i slede tehnike koje koriste "sve �to deluje, bez obzira na to odakle potiče".

S obzirom da većina pripadnika ve�tičarstva smatra da su sve seksualne orijentacije zdrave i dobre ako su ljudi srećni i ispunjeni ljubavlju, to ne predstavlja posebno pitanje. Gejevi, lezbijke, biseksualne, transrodne i transseksualne osobe uglavnom su prihvaćene u svim kovenima i zajednicama. Za mnoge od njih Vika je privlačna jer se tu osećaju jednako po�tovano.

Poseban aspekt Vike, delimično i Gardnerovske tradicije, jeste da članovi nagi obavljaju rituale. Ova praksa potiče iz dela "Aradia" ili "Jevanđelje ve�tica" koje je napisao Čarls Leland. Kada rade odeveni, članovi Vike nose jednostavne, tamne tunike ili svakodnevnu odeću. Nasuprot ra�irenoj predstavi o ve�ticama koje piju krv, veliki broj dana�njih ve�tica su vegetarijanci i na taj način izra�avaju svoju privr�enost prirodi i �ivotinjama. Jer, Vika posmatra �ivot svakog pojedinca kao sveti dar i nagla�ava isprepletanost svih stvari, kako vidljivih tako i nevidljivih. Zbog toga većina ve�tica sledi dva etička pravila:

1. Ne nanosi zlo i čini �ta ti je volja;
2. �ta god poslao, vratiće ti se trostruko (ili "kako seje�, tako će� i po�njeti").

Ova pravila sprečavaju bacanje zlih, uni�tavajućih čini.

Pripadnici Vike obele�avaju svaki puni Mesec, a u nekim slučajevima i mladi Mesec, ritualom koji se zove E�bat. Oni slave i osam glavnih praznika koji se nazivaju Sabati. Četiri velika praznika su Samhain, Beltan, Imbolk i Lamas. Četiri manja festivala su letnji solsticij (Lita), zimski solsticij (Jule) i prolećna i jesenja ravnodnevica, nekad nazvani Ostara i Mabon. Nazivi praznika uzeti su od nemačkih paganskih i keltskih politeističkih praznika.

lako ima samo četiri reda, Prvi amandman američkog Ustava reguli�e �iroko polje ljudskih i građanskih prava, od slobodnog izbora religije i slobode govora i medija, do garantovanja zbora i dogovora.

"Kongres ne mo�e donositi nikakav zakon o uvođenju dr�avne religije ili o zabrani slobodnog ispovedanja vere; ni zakon koji ograničava slobodu govora ili �tampe, ili pravo naroda na mirne zborove i na upućivanje peticija vladi za ispravljanje nepravdi."

POVREDA ZAKONA

Neki Amerikanci smatraju da Zakon treba da počiva na "biblijskom zakonu" i da bi Amerika trebalo da deluje kao hri�ćanska nacija. Oni koji imaju ovakvo mi�ljenje tiho pri�eljkuju da se izbri�e granica između crkve i dr�ave i da se stvori buduća Amerika koja neće biti prijateljska i pravedna prema milionima Amerikanaca koji ne dele ovakva verovanja.

Nasilje nad Prvim amandmanom Ustava Sjedinjenih Američkih Dr�ava dovelo bi, smatraju mnogi, do erozije drugih prava koja su definisana ovim aktom.

Svidelo se to nekome ili ne, priznanje jedne religije kao validne a odbacivanje druge, neprihvatljivo je i naru�ava koncept religiozne slobode garantovan Ustavom.

Pa ipak, odbojnost, predubeđenje i netolerantnost prisutna je i u američkoj administraciji.

Po�to je 1999. godine novina iz Teksasa "Ostinov američki građanin" objavila da se vojnici, pripadnici Vike, s odobrenjem nadle�nih organa okupljaju u vazdu�noj bazi Lakland blizu San Antonija i izvode svoje rituale, tada�nji guverner te dr�ave i kasniji predsednik D�ord� Bu� Mlađi izjavio je: "Ja ne mislim da je ve�tičarenje religija, i �eleo bih da vojska jo� jednom preispita ovaj problem i donese odluku protiv toga."

Kada je 10. jula 2006. godine televizijska stanica CNN prikazala reporta�u sa sahrane narednika Patrika Stjuarta, američkog vojnika paganske vere koji je poginuo u borbi u Iraku, mnogi su prvi put saznali da ve�tice postoje i danas, da su blizu nas, mo�da i u kom�iluku. Na nadgrobnoj ploči poginulog vojnika nije bilo natpisa. Njegova udovica Roberta Stjuart insistirala je da se na njoj ucrta pentagram, na mestu na kome se uobičajeno nalazi oznaka veroispovesti preminulog. Ministarstvo za poslove ratnih veterana u Vird�iniji nije odgovorilo na njen zahtev, kao ni mnogim paganskim organizacijama koje su skoro deceniju zahtevale da se pentagram uvrsti na zvaničnu listu religioznih obele�ja u američkoj vojsci.

Veoma cenjeni advokat D�on Vajthed, u radio-emisiji stanice "Hri�ćanstvo danas" učinio je situaciju mnogo jasnijom u svom eseju: "Ustani i bori se za Viku!"

"�ta god mislili o Vika religiji, svakako da niko ne sumnja da Prvi amandman na�eg Ustava garantuje slobodu religije za sve, pa bili oni hri�ćani, Jevreji, muslimani, ateisti, vikanci ili neki drugi. Odbijanjem da se postavi simbol Vika religije na nadgrobnu ploču narednika Stjuarta, dok se dozvoljavaju simboli drugih religija i verovanja, Vlada se jasno zala�e za diskriminaciju nekog ko je umro slu�eći svojoj zemlji. Odlučiv�i da mu posthumno dodeli odlikovanja - Bronzanu zvezdu i Purpurno srce - Vlada Sjedinjenih Dr�ava �eli da bude upamćen po svojoj hrabrosti i �rtvovanju. Na�alost, njegova udovica će pamtiti da je njen suprug poginuo braneći zemlju, koja mu oduzima pravo da slobodno ispoveda svoje verovanje. Posle velike kampanje, oznaka Vika religije - pentagram, stavljena je na zvaničnu listu religioznih obele�ja koja se koriste na nacionalnim grobljima i dr�avnim spomenicima palih vojnika.

"Jedanaest porodica �irom Amerike čekalo je na nadgrobna obele�ja sa pentagramom" ka�e Selena Foks, uticajni paganski lider, predsednik organizacije "Svetili�te kruga". Pentagram se nalazi na listi sa jo� 38 drugih simbola koji su dozvoljeni da se stavljaju na nadgrobne spomenike, uključujući oznake hri�ćanstva, budizma, islama i judaizma, kao i manjih religija Ekankar, Preobraćeni Sufisti i japanske sekte Seičo-No-Ie.

RELIGIJA U �IRENJU

Tra�enje podr�ke javnosti za dobijanje vojnog kapelana, sledeći je cilj za pripadnike Vike. Vi�e od 130 religijskih grupa ima sertifikovane kapelane koji slu�e u uniformi, ali napori vikanskih organizacija da se pridru�e listi uvek su iznova bili odbijeni od Pentagona.

Mnoge malobrojne religijske grupe, međutim, dobile su pravo na vojne sve�tenike. Od skoro 2.900 vojnih kapelana, 41 mormonski kapelan slu�i 17.513 mormona u uniformi, 22 rabina za 4.038 Jevreja, 11 imama za 3.386 muslimana i jedan budistički kapelan za 4.546 budista.

Trenutno je Vika religija sa najvećim rastom u Sjedinjenim Dr�avama. Prema istra�ivanju koje je sproveo Gradski univerzitet Njujorka, broj pripadnika ove neopaganske religije porastao je u periodu od 1990. do 2000. za 17 puta: od 8.000 na 134.000! Američki časopis o misterijskim tradicijama "Gnozis" objavio je da u Americi ima oko pola miliona sledbenika Vike.

Uprkos tvrdokornom konzervativizmu koji krasi visoke oficire američke vojske, Pentagon je potvrdio da se 1.511 vojnika u Vazduhoplovstvu i 354 u Marincima izja�njavaju kao pripadnici Vike. Za brojnije delove armije, kao �to su pe�adija ili mornarica, nema pokazatelja. Vikanske grupe ističu da je najmanje 4.000 njihovih sledbenika u uniformi, ali da mnogi skrivaju svoje verovanje kako bi izbegli podsmeh i diskriminaciju.

Izgleda da se dan promene bli�i.

 

 

Reč pentagram potiče od grčke reči "pentagramon", i znači "pet crta". Najranija poznata upotreba pentagrama datira iz doba Uruka, 3.500 godina pre nove ere, u Mesopotamiji gde je nađen na crepovima. Smatra se da je predstavljao oznaku nekog pojma. U kasnijim periodima mespotamijske umetnosti pentagram je kori�ćen u kraljevskim spisima i bio je simbol imperijalističke moći koja se pro�iruje na 4 strane sveta. Među Jevrejima, simbol je pripisan Istini i pet knjiga Tore. U antičkoj Grčkoj naziva se pentalfa, prema tome �to se sastoji od 5 slova A.

Prema Pitagori, pentagram predstavlja pet elemenata koji čine čoveka: vatra, voda, vazduh, zemlja i duh. Pitagorejci su povezivali pentagram sa Higijom, boginjom isceljivanja. Pitagorejski pentagram koji je u Evropi postao pentagram gnostičkog Hermesa ne javlja se samo kao simbol spoznaje, već i kao sredstvo vračanja i sticanja moći.

Rani hri�ćani su povezivali pentagram sa 5 Hristovih rana. U srednjem veku je predstavljao simboi Istine i za�titu od demona. Inkvizicija je, međutim, smatrala da pentagram sa dva vrha okrenuta ka gore predstavlja glavu jarca, Bafometa, odnosno Sotonu. Tada prvi put postaje simbol zla, nazvan "ve�tičje stopalo".

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Vrh strane >>>

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 
   

Sva prava rezervisana

Copyright � 2010 by Alexandar Thorn

Poslednje izmene: 30-01-2013 03:30