Naslovna
Baragnir Zag Nehar
Sveta Magija
Svete Knjige
Biblioteka
Arhiva
Ogledalo
Ars Magica
Adepti
Hinduizam
Budizam
Judaizam
Hri�ćanstvo
Islam
Ostale religije
Misterije
Tekst 9
Tajna dru�tva
Istorija
Filosofija
Astrologija
Radiestezija
Nauka
Ekosfera
Ars Medica
Psihologija
Umetnost
Zanimljivosti
Putopisi
Zag Kia
Zvezdarijum
Kalendar
Galerija
Multimedia
Psyradio
FM
Chat
Linkovi
Alexanthorn
Kontakt
|
Thornal
Arhiva
tekstova Svetog
Kraljevstva Magije
Misterije
9
10 najmisterioznijih
arheolo�kih otkrića
Izvor:
BLIC
Autor:
Ivan Mrđen
03.10.2010
Za mnoge iskopine ni posle decenija istra�ivanja
naučnici ne mogu da ponude iole logičan odgovor kako su i kada nastale.
Torinski pokrov
Torinski pokrov predstavlja laneno platno s likom
čoveka kome su nanete fizičke povrede na način koji odgovara raspinjanju Isusa
Hrista. Platno uvijeno u crvenu svilu čuva se od 1578. godine u srebrnom kovčegu
u kapeli u katedrali Svetog Jovana Krstitelja u Torinu. Po verovanju mnogih
hri�ćana u njemu je sahranjen Isus Hrist, i stoga predstavlja jednu od najvećih
relikvija hri�ćanstva. Međutim, 1988. godine, laboratorijskom analizom sadr�aja
radioaktivnog izotopa ugljenika, ustanovljeno je da platno istkano između 1260.
i 1390. godine. Mnogi su tada doveli u pitanje poreklo uzorka koji je ispitivan.
Italijanski fotograf Sekondo Pija napravio je 28. maja 1898. godine prvu
fotografiju pokrova i bio je zaprepa�ćen onim �to je otkrio. Na negativima se
videla slika pozitiva, �to je navelo na ideju da je sam pokrov neka vrsta
negativa. Stručnjaci su ustanovili da slika pre ima mogućnost pretvaranja u
trodimenzionalnu sliku, nego �to je fotografski negativ. Ovu osobinu istra�ivači
nisu mogli da kopiraju. Po jednoj
teoriji, slika na platnu je, jednostavno, naslikana. Polemike oko pokrova često
su dovodile do suprotstavljenih mi�ljenja nauke i religije. Torinski pokrov i
danas ostaje jedno od najmisterioznijih istorijskih otkrića.
Runski kamen iz Kensingtona
Olaf Oman, farmer iz Kensingtona, prona�ao je
1898. godine ogroman kamen s uklesanim slovima. Kamen je visok 77,5 centimetara,
�irok 40 i debljine 15 centimetara. Devet godina posle otkrića, Hajmler Holand s
Univerziteta u Viskonsinu objavio je da je uspeo da de�ifruje natpise na kamenu,
i da kamen potiče iz 1362. godine, a da su slova uklesali skandinavski
istra�ivači, gotovo 130 godina pre Kristofora Kolumba. Ako je
priča o kamenu tačna, znači da su Vikinzi posetili Minesotu 1362. godine, �to bi
zahtevalo prepravljanje svetske istorije i geografije. Kamen i dan-danas ostaje
misterija, a mo�e se videti u muzeju u Aleksandriji, u Minesoti.
Mapa Pirija Reisa
Topkapi
palata u Istanbulu bila je zvanično i glavno sedi�te otomanskih sultana od 1465.
do 1856. godine. Palata je 1929. godine pretvorena u muzej, kada je pronađena
mapa kartografa Pirija Reisa.
Odmah je privukla pa�nju, jer je predstavljala jednu od najranijih mapa Amerike,
i bila jedina mapa iz 16. veka koja je prikazivala Ju�nu Ameriku sa njenom
pravom geografskom du�inom. Polovina mape, iscrtane na ko�i gazele, pokazuje
zapadnu obalu Evrope, Severnu Afriku i brazilsku obalu. Najneobičnije na ovoj
mapi je njen prikaz Antarktika, koji je otkrila ruska ekspedicija 1820. godine.
Mnogi su postavili pitanje kako je turski admiral pre pet vekova mogao da označi
topografiju kontinenta, vrlo detaljno ali bez leda, kada se zna da je pokriven
snegom hiljadama godina. Neki pretpostavljaju da je Otomansko carstvo posedovalo
to znanje od nekog oblika civilizacije iz ledenog doba.
D�inovi
iz Severne Amerike
Ljudski
skelet du�ine 3,6 metara i sa dva reda zuba iskopan je u Lompok Ranču, u
Kaliforniji, 1833. godine. Dvadesetak godina kasnije, iskopan je ljudski skelet
du�ine tri metra u Zapadnoj Vird�iniji, a 1895. godine u humci u blizini Toleda
u
Ohaju pronađeno je 20 skeleta, postavljenih u
sedeći polo�aj i okrenutih ka istoku. Spisak sličnih otkrića je poveliki.
Godine
1947. objavljeno je otkriće 32 podzemne pećine u blizini granice između Nevade i
Kalifornije, a skeleti pronađeni u njima bili su du�ine oko 2,7 metara. O istom
otkriću govorio je desetak godina ranije neki čovek koji je, navodno, napravio
dogovor sa muzejem Smitsonijan. Neki su tvrdili da su njegove dokaze ukrali i
sakrili naučnici darvinisti kako bi za�titili teoriju o evoluciji.
Deset zapovesti iz Los
Lunasa
Ovaj veliki kamen pronađen je u blizini Los Lunasa
u Novom Meksiku, oko 56 kilometara ju�no od Albukerkija. Neki naučnici smatraju
da je natpis na paleo-hebrejskom, koji je uklesan u kamenu, zapravo skraćena
verzija Deset zapovesti.
Na četiri mesta nalazi se reč �JHVH� ili Jahve. Prvi put ga 1933. godine pominje
profesor Frank Hiben. Njega je do kamena odveo neimenovani
vodič, koji je tvrdio da je kamen prona�ao kao dečak, osamdesetih godina 19.
veka. Ukoliko je to tačno, nije moguće da se radi o falsifikatu, jer učeni ljudi
tog vremena nisu znali za paleo-hebrejsko pismo. Neki naučnici odbacuju
mogućnost da je reč o originalnom kamenu, zbog brojnih stilističkih i
gramatičkih gre�aka, a drugi dodaju da kamen nije autentičan zbog upotrebe
moderne hebrejske interpunkcije. Zbog njegove te�ine (te�ak je vi�e od 80 tona)
nikad nije preme�ten u neki muzej. Ulaznica na mesto gde se kamen nalazi ko�ta
25 dolara.
Aluminijumski klin iz
Ajuda
Aluminijumski predmet u
obliku klina pronađen je dva kilometra istočno od grada Ajuda u Rumuniji, 1974.
godine.
Klin
je iskopan na dubini od
deset metara, zajedno sa dve kosti koje su
pripadale mamutu. Ovo otkriće izazvalo je čuđenje
u naučnim krugovima jer je aluminijum otkriven tek 1808. godine. Da bi se
napravio, potrebna je
temperatura od hiljadu stepeni. Činjenica da je pronađen zajedno s mamutskim
kostima govori da je predmet star najmanje
11.000 godina. Čuva se na nepoznatoj lokaciji.
Mapa Stvoritelja
Godine 1999. profesor Aleksandar Čuvirov u dvori�tu
svog prijatelja iskopao je neobičnu kamenu ploču koja je bila toliko te�ka da je
nedelju dana trajalo njeno vađenje iz zemlje. Ploča je nazvana �mapom
Stvoritelja�. Visoka je oko metar i po, �iroka oko metar, debljine 1,5 metara, a
te�ka je najmanje jednu tonu. Ploča predstavlja trodimenzionalni prikaz mape
uralskog regiona. Nije poznata drevna tehnologija koja je kori�ćena za njenu
izradu. Mapa sadr�i i brojne natpise, a pretpostavlja se da je stara preko 100
miliona godina. Tekst ispisan na njoj do danas nije de�ifrovan. Ako je reč o
originalnoj ploči, onda mo�da predstavlja dokaz o postojanju drevne
visokorazvijene civilizacije. Istra�ivači smatraju da bi ovakva trodimenzionalna
mapa mogla da
koristi za letenje. Kamena ploča se jo� ispituje, i nije dostupna pogledima
javnosti.
Ljudska
lobanja s rogovima
Tokom osme decenije 19. veka u Sejriju je
pronađena humka i u njoj čudne ljudske lobanje i kosti. Lobanje su imale rogove,
a kosti kao da su pripadale ljudima visokim vi�e od 2,1 metra, sahranjenim oko
1200. godine pre nove ere. To nije bilo prvi put da d�inovske lobanje s rogovima
budu iskopane u Severnoj Americi. Slične lobanje pronađene su i u blizini
Velsvila, kao i u Teksasu. Nekada su se rogovi smatrali simbolom kraljeva.
Aleksandar Veliki prikazan je sa rogovima na glavi na
nekim novčićima. U Mojsijevo vreme, rogovi su bili simbol autoriteta
i moći. Kosti pronađene u Pensilvaniji, u Sejriju, nestale su iz muzeja, gde su
se nalazile, a mnogi tvrde da je reč o prevari, dok na nekim vebsajtovima stoji
da su ovi predmeti vanzemaljskog porekla.
Kamenje Dropa
Arheolo�ka ekspedicija je 1938. godine u pećinama
na granici između Kine i Tibeta prona�la veliki broj grobnica i zidova ukra�enih
crte�ima ljudi izdu�enih glava, zajedno sa slikama sunca, meseca i zvezda.
Skeleti su bili ne�to vi�i od dva metra, s ogromnim glavama. U grobnicama su
prona�li i kamene diskove, prečnika oko 30 centimetara, sa rupom u sredini.
Diskovi su imali urezane duple spirale, a nazvani su „kamenje Dropa“. Profesor
Cum Um Nui iz Pekinga tvrdi da je vanzemaljska letelica pala u ovaj region pre
12.000 godina, a vanzemaljce je nazvao „dropima“. Oni nisu bili u stanju da
poprave letelicu. Većinu vanzemaljaca je poubijalo lokalno stanovni�tvo, ali
bilo je i slučajeva da su se neki venčavali s lokalnim stanovnicima, zbog čega
je identifikacija skeleta ote�ana. Kamenje Dropa nestaje sa svih mesta �irom
sveta, i nije ga moguće videti ni u jednom muzeju.
Figurice iz Akambara
Figurice iz Akambara predstavljaju kolekciju malih
keramičkih figurina navodno pronađenih u Akambaru, u Meksiku. Otkrio ih je
Valdemar Julsrud u julu 1944. godine, sasvim slučajno, dok je jahao konja.
Anga�ovao je lokalnog farmera da iskopa ostatak figurica, plaćajući mu za svaku
pronađenu figuricu. On i njegovi pomoćnici iskopali su vi�e od 32.000 figurica,
koje su predstavljale najrazličitije pojave, od dinosaurusa do ljudi iz celog
sveta, uključujući Egipćane, Sumerce i bradate Kavkasce. Međutim, prema
istorijskim podacima, u vreme dinosaurusa nije bilo ljudi. Ukoliko su ove figure
originalne, mogle bi biti dokaz da su ipak u isto vreme
postojali i ljudi i dinosaurusi, �to bi ozbiljno poljuljalo teoriju evolucije i
poslu�ilo kao podr�ka literalnoj interpretaciji Biblije. Do danas, ni arheolozi
ni paleontolozi nisu prihvatili ovo otkriće kao verodostojno.
Vrh strane >>> |
|