Stranice

 

 Naslovna

  Baragnir Zag Nehar

  Sveta Magija

  Svete Knjige

 Biblioteka

 Arhiva

  Ogledalo

  Ars Magica

  Adepti

  Hinduizam

  Budizam

  Judaizam

  Hri�ćanstvo

  Islam

  Ostale religije

  Misterije

Tekst 9

 

  Tajna dru�tva

  Istorija

  Filosofija

  Astrologija

  Radiestezija

  Nauka

  Ekosfera

  Ars Medica

  Psihologija

  Umetnost

  Zanimljivosti

  Putopisi

  Zag Kia

  Zvezdarijum

 Kalendar

 Galerija

 Multimedia

 Psyradio FM

 Chat

 Linkovi

 Alexanthorn

 Kontakt

 

 

 

Thornal

Arhiva tekstova Svetog Kraljevstva Magije

 

 

Misterije

 

9

 

10 najmisterioznijih arheolo�kih otkrića

Izvor: BLIC

Autor: Ivan Mrđen

03.10.2010

 

Za mnoge iskopine ni posle decenija istra�ivanja naučnici ne mogu da ponude iole logičan odgovor kako su i kada nastale.

 

Torinski pokrov

Torinski pokrov predstavlja laneno platno s likom čoveka kome su nanete fizičke povrede na način koji odgovara raspinjanju Isusa Hrista. Platno uvijeno u crvenu svilu čuva se od 1578. godine u srebrnom kovčegu u kapeli u katedrali Svetog Jovana Krstitelja u Torinu. Po verovanju mnogih hri�ćana u njemu je sahranjen Isus Hrist, i stoga predstavlja jednu od najvećih relikvija hri�ćanstva. Međutim, 1988. godine, laboratorijskom analizom sadr�aja radioaktivnog izotopa ugljenika, ustanovljeno je da platno istkano između 1260. i 1390. godine. Mnogi su tada doveli u pitanje poreklo uzorka koji je ispitivan. Italijanski fotograf Sekondo Pija napravio je 28. maja 1898. godine prvu fotografiju pokrova i bio je zaprepa�ćen onim �to je otkrio. Na negativima se videla slika pozitiva, �to je navelo na ideju da je sam pokrov neka vrsta negativa. Stručnjaci su ustanovili da slika pre ima mogućnost pretvaranja u trodimenzionalnu sliku, nego �to je fotografski negativ. Ovu osobinu istra�ivači nisu mogli da kopiraju. Po jednoj teoriji, slika na platnu je, jednostavno, naslikana. Polemike oko pokrova često su dovodile do suprotstavljenih mi�ljenja nauke i religije. Torinski pokrov i danas ostaje jedno od najmisterioznijih istorijskih otkrića.

Runski kamen iz Kensingtona

Olaf Oman, farmer iz Kensingtona, prona�ao je 1898. godine ogroman kamen s uklesanim slovima. Kamen je visok 77,5 centimetara, �irok 40 i debljine 15 centimetara. Devet godina posle otkrića, Hajmler Holand s Univerziteta u Viskonsinu objavio je da je uspeo da de�ifruje natpise na kamenu, i da kamen potiče iz 1362. godine, a da su slova uklesali skandinavski istra�ivači, gotovo 130 godina pre Kristofora Kolumba. Ako je priča o kamenu tačna, znači da su Vikinzi posetili Minesotu 1362. godine, �to bi zahtevalo prepravljanje svetske istorije i geografije. Kamen i dan-danas ostaje misterija, a mo�e se videti u muzeju u Aleksandriji, u Minesoti.

Mapa Pirija Reisa

Topkapi palata u Istanbulu bila je zvanično i glavno sedi�te otomanskih sultana od 1465. do 1856. godine. Palata je 1929. godine pretvorena u muzej, kada je pronađena mapa kartografa Pirija Reisa.

Odmah je privukla pa�nju, jer je predstavljala jednu od najranijih mapa Amerike, i bila jedina mapa iz 16. veka koja je prikazivala Ju�nu Ameriku sa njenom pravom geografskom du�inom. Polovina mape, iscrtane na ko�i gazele, pokazuje zapadnu obalu Evrope, Severnu Afriku i brazilsku obalu. Najneobičnije na ovoj mapi je njen prikaz Antarktika, koji je otkrila ruska ekspedicija 1820. godine. Mnogi su postavili pitanje kako je turski admiral pre pet vekova mogao da označi topografiju kontinenta, vrlo detaljno ali bez leda, kada se zna da je pokriven snegom hiljadama godina. Neki pretpostavljaju da je Otomansko carstvo posedovalo to znanje od nekog oblika civilizacije iz ledenog doba.

 

D�inovi iz Severne Amerike

Ljudski skelet du�ine 3,6 metara i sa dva reda zuba iskopan je u Lompok Ranču, u Kaliforniji, 1833. godine. Dvadesetak godina kasnije, iskopan je ljudski skelet du�ine tri metra u Zapadnoj Vird�iniji, a 1895. godine u humci u blizini Toleda u Ohaju pronađeno je 20 skeleta, postavljenih u sedeći polo�aj i okrenutih ka istoku. Spisak sličnih otkrića je poveliki.

Godine 1947. objavljeno je otkriće 32 podzemne pećine u blizini granice između Nevade i Kalifornije, a skeleti pronađeni u njima bili su du�ine oko 2,7 metara. O istom otkriću govorio je desetak godina ranije neki čovek koji je, navodno, napravio dogovor sa muzejem Smitsonijan. Neki su tvrdili da su njegove dokaze ukrali i sakrili naučnici darvinisti kako bi za�titili teoriju o evoluciji.

Deset zapovesti iz Los Lunasa

Ovaj veliki kamen pronađen je u blizini Los Lunasa u Novom Meksiku, oko 56 kilometara ju�no od Albukerkija. Neki naučnici smatraju da je natpis na paleo-hebrejskom, koji je uklesan u kamenu, zapravo skraćena verzija Deset zapovesti. Na četiri mesta nalazi se reč �JHVH� ili Jahve. Prvi put ga 1933. godine pominje profesor Frank Hiben. Njega je do kamena odveo neimenovani vodič, koji je tvrdio da je kamen prona�ao kao dečak, osamdesetih godina 19. veka. Ukoliko je to tačno, nije moguće da se radi o falsifikatu, jer učeni ljudi tog vremena nisu znali za paleo-hebrejsko pismo. Neki naučnici odbacuju mogućnost da je reč o originalnom kamenu, zbog brojnih stilističkih i gramatičkih gre�aka, a drugi dodaju da kamen nije autentičan zbog upotrebe moderne hebrejske interpunkcije. Zbog njegove te�ine (te�ak je vi�e od 80 tona) nikad nije preme�ten u neki muzej. Ulaznica na mesto gde se kamen nalazi ko�ta 25 dolara.

Aluminijumski klin iz Ajuda

Aluminijumski predmet u obliku klina pronađen je dva kilometra istočno od grada Ajuda u Rumuniji, 1974. godine.

Klin je iskopan na dubini od deset metara, zajedno sa dve kosti koje su pripadale mamutu. Ovo otkriće izazvalo je čuđenje u naučnim krugovima jer je aluminijum otkriven tek 1808. godine. Da bi se napravio, potrebna je temperatura od hiljadu stepeni. Činjenica da je pronađen zajedno s mamutskim kostima govori da je predmet star najmanje 11.000 godina. Čuva se na nepoznatoj lokaciji.

Mapa Stvoritelja

Godine 1999. profesor Aleksandar Čuvirov u dvori�tu svog prijatelja iskopao je neobičnu kamenu ploču koja je bila toliko te�ka da je nedelju dana trajalo njeno vađenje iz zemlje. Ploča je nazvana �mapom Stvoritelja�. Visoka je oko metar i po, �iroka oko metar, debljine 1,5 metara, a te�ka je najmanje jednu tonu. Ploča predstavlja trodimenzionalni prikaz mape uralskog regiona. Nije poznata drevna tehnologija koja je kori�ćena za njenu izradu. Mapa sadr�i i brojne natpise, a pretpostavlja se da je stara preko 100 miliona godina. Tekst ispisan na njoj do danas nije de�ifrovan. Ako je reč o originalnoj ploči, onda mo�da predstavlja dokaz o postojanju drevne visokorazvijene civilizacije. Istra�ivači smatraju da bi ovakva trodimenzionalna mapa mogla da koristi za letenje. Kamena ploča se jo� ispituje, i nije dostupna pogledima javnosti.

Ljudska lobanja s rogovima

Tokom osme decenije 19. veka u Sejriju je pronađena humka i u njoj čudne ljudske lobanje i kosti. Lobanje su imale rogove, a kosti kao da su pripadale ljudima visokim vi�e od 2,1 metra, sahranjenim oko 1200. godine pre nove ere. To nije bilo prvi put da d�inovske lobanje s rogovima budu iskopane u Severnoj Americi. Slične lobanje pronađene su i u blizini Velsvila, kao i u Teksasu. Nekada su se rogovi smatrali simbolom kraljeva. Aleksandar Veliki prikazan je sa rogovima na glavi na nekim novčićima. U Mojsijevo vreme, rogovi su bili simbol autoriteta i moći. Kosti pronađene u Pensilvaniji, u Sejriju, nestale su iz muzeja, gde su se nalazile, a mnogi tvrde da je reč o prevari, dok na nekim vebsajtovima stoji da su ovi predmeti vanzemaljskog porekla.

Kamenje Dropa

Arheolo�ka ekspedicija je 1938. godine u pećinama na granici između Kine i Tibeta prona�la veliki broj grobnica i zidova ukra�enih crte�ima ljudi izdu�enih glava, zajedno sa slikama sunca, meseca i zvezda. Skeleti su bili ne�to vi�i od dva metra, s ogromnim glavama. U grobnicama su prona�li i kamene diskove, prečnika oko 30 centimetara, sa rupom u sredini. Diskovi su imali urezane duple spirale, a nazvani su „kamenje Dropa“. Profesor Cum Um Nui iz Pekinga tvrdi da je vanzemaljska letelica pala u ovaj region pre 12.000 godina, a vanzemaljce je nazvao „dropima“. Oni nisu bili u stanju da poprave letelicu. Većinu vanzemaljaca je poubijalo lokalno stanovni�tvo, ali bilo je i slučajeva da su se neki venčavali s lokalnim stanovnicima, zbog čega je identifikacija skeleta ote�ana. Kamenje Dropa nestaje sa svih mesta �irom sveta, i nije ga moguće videti ni u jednom muzeju.

Figurice iz Akambara

Figurice iz Akambara predstavljaju kolekciju malih keramičkih figurina navodno pronađenih u Akambaru, u Meksiku. Otkrio ih je Valdemar Julsrud u julu 1944. godine, sasvim slučajno, dok je jahao konja. Anga�ovao je lokalnog farmera da iskopa ostatak figurica, plaćajući mu za svaku pronađenu figuricu. On i njegovi pomoćnici iskopali su vi�e od 32.000 figurica, koje su predstavljale najrazličitije pojave, od dinosaurusa do ljudi iz celog sveta, uključujući Egipćane, Sumerce i bradate Kavkasce. Međutim, prema istorijskim podacima, u vreme dinosaurusa nije bilo ljudi. Ukoliko su ove figure originalne, mogle bi biti dokaz da su ipak u isto vreme postojali i ljudi i dinosaurusi, �to bi ozbiljno poljuljalo teoriju evolucije i poslu�ilo kao podr�ka literalnoj interpretaciji Biblije. Do danas, ni arheolozi ni paleontolozi nisu prihvatili ovo otkriće kao verodostojno.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Vrh strane >>>

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 
   

Sva prava rezervisana

Copyright � 2010 by Alexandar Thorn

Poslednje izmene: 30-01-2013 23:56