Stranice

 

 Naslovna

  Baragnir Zag Nehar

  Sveta Magija

  Svete Knjige

 Biblioteka

 Arhiva

  Zag Kia

  Zvezdarijum

 Kalendar

 Galerija

 Multimedia

 Psyradio FM

 Chat

 Linkovi

  Alexanthorn

  Dnevničke beleke

  Razgovori s povodom

  Odgovor treći

 

  Senke Glasnika

 Javna predavanja

 Autobiografske bele�ke

  Magijski Dnevnik

 Lice i naličje

  Kontakt

 

 

 

Kon Don

Razgovori s povodom

 

 

Odgovor treći

 

Paradigma i prijemčivost

 

Da li je za određeni sistem neophodan potpun pogled na svijet u saobraznosti sa tim sistemom?

11.02.2011.

 

J.R.

U fazi sam donoenja odluke kom sistemu pristupiti tj. barem u početku slijediti jedan sistem kao to si i rekao. I ako satanizam nije tradicija već po mom misljenju pravac pa i način razmiljanja, on mi se čini kao najpodesniji način izraavanja sebe.

Za mene on predstavlja potpunu slobodu, jer nema učenja vezanih za karmu i tzv. "trostruko vraćanje" to je kod svih autora često spominjano.

Rad pojedinih autora me podsjeća na "paljenje svijeće i Bogu i Đavolu", svi oni spominju određene vjebe, evokacije itd. i na kraju to začine jednim lijepim "hri�ćanskim začinom".

Naravno ja se razočaram i pitam se, da li je moguće da je hri�ćanstvo ostavilo tako ogroman pečat na mnoge zapadne okultiste.
I ako je danas moderno biti satanista, ja ivim u nadi da ipak postoji neka čista magijska praksa oslobođena nepotrebnih epiteta i da se moe praktikovati bez bojazni da se moe upasti u neku "dark fazu" u smislu mrnje prema svemu to je hri�ćanstvo.

Ne znam da li sam ovo dobro formulisao, dakle ja mislim da satanizam nije pljuvanje hri�ćanstva itd. Ne dopada mi se ni naziv satanizam, ali koristim ga kako bih definisao određeni pravac koji me privukao.

Mozda će ispravnije biti ako kazem da je demonolatrija upravo ono to mi se najvie sviđa kod satanizma. Čista praksa oslobođena dogmi to je ono to bi mi omogućilo dalji uspon i djelovanju iznad svih tradicija. Ipak, za takvu vrstu djelovanja ja jo nisam spreman. I zaista je sigurno veliki dar kad čovjek dostigne takvu jednu moć.

Meni je jedini cilj da uspostavim komunikaciju sa određenim entitetom, koji bi mogao da mi prui smjernice u daljem radu.

Jos jednom ti se zahvaljujem to si me saslusao, jer ja sve ovo ne smatram slučajnim. Iz tvojih tekstova se vidi da iza tebe stoje godine i godine napornog rada. Moje miljenje je da je za bavljenje magijom potrebna ogromna količina hrabrosti da ne kazem ludosti. Da je svakako potrebno sve dobro isprobati na svojoj koi i koi drugih i reći to je to.

Sumerska tradicija i po mom miljenju jeste najstarija. Svi kasniji magijski spisi temelje se na spisima drevnih Sumera. Posebno su mi interesantne svetkovine. Mislim da se one puno potuju, a posebno u satanizmu. Ono to me posebno raduje jeste znanje drevnih ljudi i načini povezivanja određenih entiteta sa godinjim dobima, planetama, časovima njihovog najvećeg uticaja. Tu sigurno ne moe biti greke jer su ti ljudi poznavali ćud prirode. Takođe mislim da si se posvetio jednom zaista zahtjevnom sistemu.

Mene zanima jo ne�to: da li je za određeni sistem neophodan potpun pogled na svijet u saobraznosti sa tim sistemom?

 

Nekoliko je izra�enih stavova, ali bih krenuo upravo od ovog poslednjeg pitanja jer mi se čini da je ključno i za komentar na predhodno iznete stavove i dileme.

Odgovor je jednostavan i kratak. Ne! Nije neophodno u potpunosti biti saobra�en sa sistemom koji se praktikuje, kad je je magijski rad u pitanju. To je već slučaj kod ispovedanja vere, jer biti vernik znači biti saobra�en sa sistemom ispovedanja vere i celokupnim pogledom na svet iz promisla same vere i zajednice verujućih kojoj se pripada. Dakle, �ivot u skladu sa načečima vere.

Magija je jedan drugačiji način �ivota. Ovde se sledi samo nekoliko univerzalnih zakonitosti iz kojih proističu celokupni Pojavni i Onostrani svet. Mag se sa�ivljava sa svetom u celini. On je čarobnjak i alhemičar, ratnik i tragač. On koristi prava imena Bogova, Anđela, Demona, Duhova i svih stvari materijalne i nematerijalne prirode. On zna sve simbolizme i poznaje mirise, boje i zvukove. Mag gospodari u svim korespondencijama i zbog toga stoji iza drevnih moćnih reči: "Ja znam čarobnu moć Sile. Ja poznajem vas i znam va�a Imena. Izrekoh reči moći!" Mag je astrolog i prorok, sve�tenik prirode i lekar, umetnik i učitelj. Proroci i vidovnjaci tumače sudbinu, a mag je stvara. U tome je velika i su�tinska razlika. Mag priziva, odvraća, oblikuje i proizvodi sudbinu.

Ovo sve naravno aludira na krajnji stupanj unutra�njeg razvoja gde se mag, sa�ivljen sa sveukupno�ću postojanja i li�en svake vezanosti duhom izdi�e iznad svakog sistema, svake prakse, svakog učenja... To je onaj stupanj, na kome se filosofija zaustavlja, a religija prestaje da postoji, stupanj na kojem nema nikakvih obreda, niti rituala, nema sakramenata niti relikvija. Mag direktno op�ti sa Bogovima i svim bićima sveta Pojavnog i Onostanog, na svim nivoima i u svim dimenzijama postojanja...  No tada on vi�e i nije mag, on biva obo�en, postaje kao jedan od Njih - Bog!

Ali, dalek je put do obo�enja prirode čoveka. Nekome je potreban samo jedan, a nekome nisu dovoljna ni 22 �ivota. Staza je otvorena i prihvata svakog ko na nju kroči. Ali, ona je skrivena, nije utabana da je oko vidi, jer je malo onih koji tabanaju tamo. Zato postoje razni sistemi i prakse, razna učenja koja vode istom cilju. Neki su lak�i, neki mo�da te�i, ali kako nema idntične prirode ljudske, tako nema ni istog do�ivljaja. Va�no je odabrati sistem, ja volim da ka�em Put, mada je moderno reći paradigmu. Ali pristupanje uvek mora biti bez prijemčivosti, bez ostra�ćenosti. Kad čovek zdu�no prione za sled kakve prakse i strasno joj se prikloni, to neminovno vodi u fanatizam, u bezumlje, u samopogubljenje i ne retko u smrt i du�e i tela. Namerno pomenuh smrt du�e, iako je uvre�eno mi�ljenje da je du�a besmrtna. Nije! Postoji sila koja du�u mo�e pogubti, obezdu�iti, razdu�iti... Ili će mo�da shvatljivije biti ako ka�em, sila koja neminovno vodi u depersonalizaciju i nestanak ličnosti. No ovo je već neka druga tema za koju bi trebalo mnogo prostora za raspravu.

Pomenuo si Satanizam kao izbor. Ne bih se upustao ni u tumačenje svih pravaca i učenja o Satanizmu, jer bi i to iziskivalo priličnu rasparavu. Napomenuo bih samo da je Simbolički Satanizam jedino prihvatljiva forma, u filosofskom smislu odricanja od iskrivljene tadicionalne svesti većine. Sve druge forme ne razlikuju se mnogo od religijske svesti. Ja lično ne volim čak ni da upotrebljavam termin Satanizam, �to je mo�da primetno u mojim tekstovima, iz razloga �to me to silno aludira na postojanje Hri�ćanstva. Ako je neko satanista, onda je on istovremeno i hri�ćanin, samo �to toga nije svestan, jer se bazira na instanci antihri�ćanstva. Kako ja hri�ćansku crkvu ne do�ivljavam ni kao religiju u pravom smislu, tako ne preferiram ni Satanizam u bilo kojoj formi, jer ako ne postoji X, onda ne postoji ni anti-X. Dakle da ponovim to jo� jednom: samo je Simbolički Satanizam jedino prihvatljiva forma, u filosofskom smislu odricanja od iskrivljene tadicionalne svesti većine i to samo kao jedna od početnih faza na Stazi Znanja, na Putu u Sveto Kraljevstvo.

 

 

 

Vrh strane >>>

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 
   

Sva prava rezervisana

Copyright � 2011 by Alexandar Thorn

Poslednje izmene: 24-01-2013 04:36