|
|
Nehargil
DNEVNIČKE BELE�KE
Bele�ka 11 - 23.06.2010 Novovarvarizam i Sveta Nauka RAZMI�LJANJA O ZNANJU I NEZNANJU
Ko ni�ta ne zna, ne voli ni�ta. Ko ne ume ni�ta, ne razume ni�ta. Ko ne razume ni�ta, bezvredan je - pisao je Paracelzus, dodajući da onaj ko razume, taj i voli, zapa�a, vidi. A moglo bi se dodati i: taj i pre�ivljava! Znanje je ne samo mogući nego i nu�an proizvod prirodne selekcije i upravo zahvaljujući njemu mi kao vrsta jo� postojimo. Percepcija, memorija i ispravno zaključivanje omogućavaju kauzalne procese koji proizvode znanje. Bez razmi�ljanja i znanja ne mo�emo otkriti ni najobičnije činjenice, a kamoli stvoriti misaona oruđa neophodna za na� opstanak. Istorija nam govori da je do sada na hiljade naroda izumrlo. Za�to su izumrli? Pre svega zato �to su unutar svojih kulturnih matrica imali problem sa ispravnim zaključivanjem. Svaki pojedinac se rađa u jednoj kulturi verovanja, zaključivanja, oruđa, običaja i ustanova, koje postoje pre njega. U na�im mozgovima se odvija sinteza kulturnih elemenata, tj. na� mozak je samo katalitički činilac u tekućem kulturnom procesu. Zato je polje kulture toliko bitno. Da se Isak Njutn rodio u indijanskim plemenima, on danas svakako ne bi bio univerzalna ikona nauke. Nekritički, po�to su svoja metafizička verovanja proglasili za znanje, ljudi su hiljadama godina verovali da planete guraju anđeli (tako �to ma�u svojim krilima!). Od Njutnovih vremena bli�a nam je misao da planete kru�e oko Sunca zbog sile gravitacije. Za�to? Zato �to za tu hipotezu (koja se mo�e izraziti kvantitativno) postoji zadovoljavajuća evidencija. Teorija o anđelima nema nikakvu evidencionu podr�ku, ona nije u stanju da daje pouzdana predviđanja polo�aja planeta. Duhovi planeta postoje i to je stvar čiste Magije, ali Oni (Duhovi) ne pokreću planete. Stvorenim svetom upravljaju Vi�i Zakoni, a to je već stvar Nauke. Gledano globalno, nauka već dva veka upravlja i dr�avnom praksom, ali i na�im du�ama. Za�to? Na�a du�a je ostala zarobljena u mitu i religiji, i ona i dalje �ivi vođena sistemima zaključivanja i vrednosti koje je Nauka odavno obesmislila. Ko to određuje �ta je dobro, a �ta zlo? �ta je zločin? Određuju ba� oni tradicionalni sistemi koji su moral uvek stavljali izvan čovekovog doma�aja. Nama su vrednosti oduvek bivale nametane, mi nismo bili kreatori vrednosti. Nama je, zato, danas Nauka potrebna. Nauka mo�e i treba da nam pomogne da izgradimo kulturu Čoveka i moral Čoveka. Vekovima, stanje u na�im �kolama, univerzitetima, medijima, institucijama kulture, parlamentu i sl. progresivno se udaljava od temeljnih postavki te kulture i morala. Nivo znanja i metode zaključivanja svakim danom u nezadr�ivo regrediraju. To se vidi na svakom koraku. Koliko jo� katastrofa treba da zadesi na�u civilizaciju da bi na�i "moćnici", da ne ka�em političari, zaključili da se kuća ne mo�e graditi bez temelja? Ti temelji u 21. veku ne mogu biti ni�ta drugo do procesi zaključivanja Uzvi�ene Nauke Magije. Ova Sveta Nauka za svakoga od nas mora postati "bukvar", koji smo usvojili ne da bismo bili "naučnici" ili Magovi, nego da bismo bili Ljudi! Ko �eli da donosi sudove mora najpre da prihvati empirijske uslove i pretpostavke procesa dono�enja sudova. Način mi�ljenja i zaključivanja danas, otprilike, izgleda kao u ovom primeru sa magnetom. Od kako su antički Grci u 4. v. p. n. e. primetili da određeni "kamen", tj. magnet, ima osobinu da privlači opiljke gvo�đa, pripisivana su mu najfantastičnija svojstva - od onih da on ima "du�u", do tvrđenja da ako se magnet nađe u blizini dijamanta, ili ako se prema�e belim lukom, on "gubi svoju moć privlačenja"! Blizu 1.500 godina ta se metafizička tvrđenja nisu proveravala, nikome ni na pamet nije padalo da napravi eksperiment. Dodu�e, malo je ko posedovao dijamant - ali bar je belog luka bilo na pretek! Sredstvo za eksperiment, dakle, nije nedostajalo, već je nedostajala empirijska metodologija, tj. umno sredstvo pomoću kojeg se dolazi do istine. Ne treba nabrajati sva silna imena nauke i znanja pro�lih vremena, već shvatiti da su na�i preci pokazali da su bili sposobni da se prilagođavaju promenama, da su bili sposobni da i narode i dr�ave izbave iz vrtloga vremena, i da opstanu, za razliku od, na primer, Indijanaca (narod koji je i�čezao sa istorijske pozornice zato �to je bio nesposoban da evoluira). Danas se pred na�im očima događa dvostruko negativan proces: ne samo da "ljudi-deca" - novovarvari - postaju paraziti dru�tva, nego oni, stupajući na scenu, jo� vr�e i klasičnu zloupotrebu pojma sloboda, sa ciljem podmetanja svoje prosečnosti i prostote kao esencije postojanja i opstanka.
|
|
|
|
|
![]() |
||
|
Sva prava rezervisana Copyright � 2010 by Alexandar Thorn Poslednje izmene: 25-01-2013 02:41 |