Naslovna
Baragnir Zag Nehar
Sveta Magija
Svete Knjige
Biblioteka
Arhiva
Zag Kia
Zvezdarijum
Kalendar
Galerija
Multimedia
Psyradio FM
Chat
Linkovi
Alexanthorn
Dnevničke
bele�ke
Bele�ka 6
Razgovori s
povodom
Senke Glasnika
Javna
predavanja
Autobiografske bele�ke
Magijski Dnevnik
Lice
i naličje
Kontakt
|
Nehargil
DNEVNIČKE BELE�KE
Bele�ka 6 -
10.06.2010
Hri�ćanstvo u odumiranju
VERNICI OKREĆU LEĐA
VATIKANU
Rimokatolička crkva suočena sa
najvi�om kvotom istupa vernika u predhodnih stotinu godina
Nemački i austrijski biskupi prvi su zazvonili na uzbunu, pastiri biskupija u
drugim evropskim zemljama trebalo bi da ih slede. U Nemačkoj i Austriji se
očekuje da će do kraja godine oko pola miliona vernika zvanično napusti
Rimokatoličku crkvu. Na evropskom nivou broj bi mogao da prema�i i dva miliona,
predviđa najpoznatiji evropski kritičar Vatikana, �vajcarski teolog Hans King.
Indirektni podaci i na indicijama
zasnovane pretpostavke, u zemljama gde rimokatoličke crkvene organizacije nisu
registrovale, ili nisu obelodanile odgovarajuće podatke, upućuju na zaključak da
je lavina istupa u alarmantnom porastu, �irom Evrope. U Italiji, primera radi,
pretpostavlja se, na osnovu podataka o broju i visini uplata takozvanog
solidarnog (crkvenog) poreza, da je 9,9 odsto rimokatoličkih vernika, zvanično
ili bez ozvaničenja, okrenulo leđa Vatikanu.
U nekoj minimalnoj kalkulaciji trebalo bi očekivati
da će Rimokatolička crkva u Austriji ove godine ostati bez osamdeset hiljada
vernika, saop�teno je na biskupskoj konferenciji odr�anoj ovih dana u centru
alpskog hodoča�ća, u gradiću Marijacelu. Jozef Vajs, �ef tamo�nje crkvene
poreske uprave, rekao je pred gledaocima Austrijske radio-televizije (ORF):
"U najcrnjem scenariju, polazimo od pretpostavke da bi
broj crkvenih istupa mogao da prema�i pro�logodi�nji nemački crni rekord.�
U Nemačkoj je 2009. godine 123.585
vernika napustilo Rimokatoličku crkvu. Na osnovu nemačkih podataka o istupima,
registrovanim od januara do kraja maja ove godine, predviđa se da će između dva
i tri puta vi�e vernika okrenuti leđa Vatikanu do Bo�ića (po gregorijanskom
kalendaru).
�irenje nezadovoljstva evropskih
rimokatoličkih vernika mahom se dovodi u vezu sa serijom skandala pedofilije,
razotkrivenih �irom kontinenta, od Irske do Grčke, od Italije do Poljske, ali i
na drugim kontinentima, u Americi, na primer, u kojima su
počinioci bili katolički sve�tenici i katihete. Ipak, poznavaoci raspolo�enja u
rimokatoličkoj javnosti ističu da su skandali bili samo povod, nikako uzrok
napu�tanja crkvene organizacije.
Pitanje izgubljenog poverenja vernika u
Rimokatoličku crkvu nameće se analizom brojnih slučajeva zata�kavanja. U ovom
trenutku pa�nju evropske javnosti pleni slučaj nemačkog biskupa Valtera Mikse:
obelodanjen je tajni dosije Vatikana u kome su du�e od jedne decenije zavr�avale
sve optu�be i �albe protiv razvratnog alkoholičara i pedofila Mikse.
Sve je du�a lista slučajeva u kojima papa ne samo da
nije reagovao već je lično nalo�io dr�anje skandala u tajnosti (pre preuzimanja
pontifikata i posle toga). Tako je u Austriji tek izi�lo na videlo da je prvi
tamo�nji slučaj ume�anosti jednog kardinala u aferu pedofilije (slučaj kardinala
Hansa Hermana Grejera) godinama zata�kavan, uprkos
činjenici da se u strogo poverljivom pismu Vatikanu Grejer lično ispovedio, pre
nego �to je njegov slučaj dospeo u javnost.
Na drugoj strani, empiričari su
ustanovili da je najnoviji potez Vatikana doveo u pitanje
iskrenost izvinjenja pape �rtvama pedofilije, odnosno i njegovo obećanje da će,
ubuduće, takvi slučajevi biti najstro�e sankcionisani. Naime
pro�log vikenda rehabilitovan je nekada�nji poljski nadbiskup Poznanja
Juliju� Pec, pre osam godina optu�en i crkveno ka�njen zbog seksualnog
zlostavljanja seminarista.
Najzad, nepoverenje vernika u
Vatikan moglo bi se tumačiti, posmatrano iz ugla organizovanog kriminala.
Italijansko javno tu�ila�tvo je pokrenulo istragu protiv kardinala kurije
Krescencija Sepea zbog sumnje u ume�anost u korupciju i pranje novca
mafije u vi�e od stotinu slučajeva. Tragovi, u njegovom slučaju, vode u vatikanske
banke, već podu�e pod sumnjom da su glavne institucije za preusmeravanje novca
podzemlja u legalne tokove. Reakcija portparola kurije Federika Lombardija je:
"gre�nik je neumorno radio, zalagao se za dobrobit
vernika, a ko Bo�jim
stazama hoda, taj ponekad pogre�i�.
Ali ovo su samo opskurne analize posledice i mogućih uzroka ili
povoda. Crkva neće, i ne sme da prizna da je zapravo problem mnogo dublji i
daleko �irih razmera. Ovi podaci o istupanju "vernika" su podaci o onim
pojedincima koji su zvanično napustili crkvu. �ta je sa onima koji su samo
okrenuli leđa crkvi i koliko je takvih koji su samo u jednom trenutku svog
�ivota rekli "dosta". A postoji i treća grupacija ljudi koje crkva smatra
vernicima iako oni to zapravo nisu. Kr�teni kao deca, mo�da odlazili u crkvu sa
roditeljima, ali kad su odrasli, shvatili da ih to ne interesuje i prekinuli
svaki kontakt sa crkvom, nebitno koji je razlog tome. I na kraju ne mogu da ne
spomenem i najmasovniju kategoriju "vernika". To je ona kategorija ljudi,
građanskog stale�a i modernog načina �ivota, koji samo iz tradicionalnih razloga
ka�u, kad ih zapitate, da su katolici. Tako se izja�njavaju i na popisima
stanovni�tva, a zapravo, manje ili vi�e, nemaju nikakve veze sa crkvom, niti ih
to pitanje interesuje. Čak i kad bi crkva sutra prestala da postoji, ovu
kategoriju ljudi to ne bi ba� mnogo pogodilo. Realna procena ka�e da crkva ima
između 5 i 7 procenata vernika od ukupnog broja stanovni�tva. Ovo se odnosi na
zemlje Starog kontinenta. Katolicizam u izvenoj meri raste i jača u
latinoameričkim zemljama i solidno je pozicioniran u istočnim zemljama kde su
katoličke nacije u manjini.
Kad je Evropa u pitanju, slična je situacija i u drugim
hri�ćanskim crkvama. Za istočno, pravoslavno hri�ćanstvo, analize pokaziju
slične tendencije, iako se, zvanično, pravoslavni jerarsi hvale kako je broj
vernika u porastu. A nije. Pitanje pripadnosti crkvi na istoku je usko vezano sa
tradicijom i pitanjem pripadnosti naciji, jer su pravoslavne crkve organizovane
kao nacionalne. Zbog toga je četvrta kategorija "vernika" koji se tako
izja�njavaju samo zato jer se to tako podrazumeva u smislu pripadnosti naciji i
tradiciji. Inače, broj vernika, u pravom slislu te reči, u ovim zemljama je čak
ni�i i iznosi između 3 i 4 procenta stanovni�tva.
Hri�ćanstvo je religija u opadanju i to je konstatovano jo� u
pro�lom veku. U narednih 100-120 godina, hri�ćanstvo će nestati sa planete.
Odnosno biće svedeno na male grupe i na te grupe će se gledati isto kao �to je
to danas slučaj sa sektama.
U drugoj krajnosti, stare religije i
kultovi sve vi�e jačaju, obnavljaju se i �ire planetom. To ide toliko brzo
da je već u Engleskoj i Sad, na primer, Vika progla�ena zvanično za
religiju. Koliko je to dobro, da se kultovi i stari magijski sistemi
institucionalizuju, to je sasvim drigo pitanje. Lično mislim da to nije
dobro, jer svaka institucionalicacija, pre ili kasnije odvede u propast
samo učenje i duhovnost uop�e.
Poenta cele priče jeste da je hri�ćanstvo kao religiju
duboko zahvatio procec odumiranja. Mo�e se ovo mnogo detaljnije i
ozbiljnije analizirati, ali ja lično ne �elim da se bavim crkvom. Ali mogu
da pomognem njenom br�em odumiranju istra�ivanjima i radovima kojih je sve
vi�e i koji potvrđuju da je temelj hri�ćanske crkve jedna velika la� i
obmana, čak mo�da najveća u istoriji ljudske civilizacije. Hri�ćansvo
treba da se vrati na svoje izvorno učenje na ono �to je bilo u prva
dva-tri veka svog postojanja i samo tako će, kao jedno učenje, mo�da
pre�iveti ga�enje točka istorije.
Za sada bih samo napomenuo, a o tome ću mo�da kasnije
pisati, da je islam, recimo jo� uvek religija u fazi svoje ekspanzije,
tako da će broj muslimana, u veku koji je pred nama, rasti i da će u
evropi muslimana biti vi�e nego hri�ćana. To će izmeniti i demografsku
sliku Evrope, ali i njenu politiku. Jednim delom će ovo biti posledica
migracija stanovni�tva i doseljavanja muslimana na Stari kontinent, a
drugim delom, posledica odumiranja evropskih nacija, negativnim
prira�tajem i vrlo pozitivnim prira�tajem muslimanskog �ivlja. Ovo će se
dogoditi već u narednih 50 godina.
S druge strane, modernizacija, tehnolo�ki razvoj i
agresivni potro�ački mentalitet koji stvaraju sve veći i sada potpuno
nepremostiv jaz između duovnog i materijalnog, generalno, ima najjači
uticaj na sve ove tendncije. To neće zaobići ni islam kojeg, iako jo� u
ekspanziji, takođe čeka proces odumiranja i nestajanja u narednih 200
godina. O judaizmu ne treba posebno ni govoriti jer je on oduvek bio samo
religija jevrejskog naroda, ma gde on �iveo. S toga judaizam i nije
svetska religija, ali treba napomenuti da ni judaizam neće proći bez
uticaja ovh istih tendencija procesa odumiranja religija.
Do poklapanja sideralnog i tropskog zodijaka na 0 stepeni
Riba i prelaska u sazve�đe Vodolije koje će se dogoditi oko 2372 godine,
sve religije će funcionisati kao mali kultovi. Svemu ovome doprineće i jo�
jedan va�an faktor, velike kataklizme i razaranja na planeti koje će
dovesti do velikog smanjenja populacije. Ovaj proces je već otpočeo, a
veće razmere će poprimiti od 2013. godine.
Vrh strane >>> |
|