Stranice

 

 Naslovna

  Baragnir Zag Nehar

  Sveta Magija

  Svete Knjige

 Biblioteka

 Arhiva

  Zag Kia

  Zvezdarijum

 Kalendar

 Galerija

 Multimedia

 Psyradio FM

 Chat

 Linkovi

  Alexanthorn

 Dnevničke beleke

Bele�ka 6

 

 Razgovori s povodom

  Senke Glasnika

 Javna predavanja

 Autobiografske bele�ke

  Magijski Dnevnik

 Lice i naličje

  Kontakt

 

 

 

Nehargil

 

DNEVNIČKE BELE�KE

 

 

Bele�ka 6 - 10.06.2010

Hri�ćanstvo u odumiranju

VERNICI OKREĆU LEĐA VATIKANU

Rimokatolička crkva suočena sa najvi�om kvotom istupa vernika u predhodnih stotinu godina

 

Nemački i austrijski biskupi prvi su zazvonili na uzbunu, pastiri biskupija u drugim evropskim zemljama trebalo bi da ih slede. U Nemačkoj i Austriji se očekuje da će do kraja godine oko pola miliona vernika zvanično napusti Rimokatoličku crkvu. Na evropskom nivou broj bi mogao da prema�i i dva miliona, predviđa najpoznatiji evropski kritičar Vatikana, �vajcarski teolog Hans King.

Indirektni podaci i na indicijama zasnovane pretpostavke, u zemljama gde rimokatoličke crkvene organizacije nisu registrovale, ili nisu obelodanile odgovarajuće podatke, upućuju na zaključak da je lavina istupa u alarmantnom porastu, �irom Evrope. U Italiji, primera radi, pretpostavlja se, na osnovu podataka o broju i visini uplata takozvanog solidarnog (crkvenog) poreza, da je 9,9 odsto rimokatoličkih vernika, zvanično ili bez ozvaničenja, okrenulo leđa Vatikanu.

U nekoj minimalnoj kalkulaciji trebalo bi očekivati da će Rimokatolička crkva u Austriji ove godine ostati bez osamdeset hiljada vernika, saop�teno je na biskupskoj konferenciji odr�anoj ovih dana u centru alpskog hodoča�ća, u gradiću Marijacelu. Jozef Vajs, �ef tamo�nje crkvene poreske uprave, rekao je pred gledaocima Austrijske radio-televizije (ORF): "U najcrnjem scenariju, polazimo od pretpostavke da bi broj crkvenih istupa mogao da prema�i pro�logodi�nji nemački crni rekord.�

U Nemačkoj je 2009. godine 123.585 vernika napustilo Rimokatoličku crkvu. Na osnovu nemačkih podataka o istupima, registrovanim od januara do kraja maja ove godine, predviđa se da će između dva i tri puta vi�e vernika okrenuti leđa Vatikanu do Bo�ića (po gregorijanskom kalendaru).

�irenje nezadovoljstva evropskih rimokatoličkih vernika mahom se dovodi u vezu sa serijom skandala pedofilije, razotkrivenih �irom kontinenta, od Irske do Grčke, od Italije do Poljske, ali i na drugim kontinentima, u Americi, na primer, u kojima su počinioci bili katolički sve�tenici i katihete. Ipak, poznavaoci raspolo�enja u rimokatoličkoj javnosti ističu da su skandali bili samo povod, nikako uzrok napu�tanja crkvene organizacije.

Pitanje izgubljenog poverenja vernika u Rimokatoličku crkvu nameće se analizom brojnih slučajeva zata�kavanja. U ovom trenutku pa�nju evropske javnosti pleni slučaj nemačkog biskupa Valtera Mikse: obelodanjen je tajni dosije Vatikana u kome su du�e od jedne decenije zavr�avale sve optu�be i �albe protiv razvratnog alkoholičara i pedofila Mikse.

Sve je du�a lista slučajeva u kojima papa ne samo da nije reagovao već je lično nalo�io dr�anje skandala u tajnosti (pre preuzimanja pontifikata i posle toga). Tako je u Austriji tek izi�lo na videlo da je prvi tamo�nji slučaj ume�anosti jednog kardinala u aferu pedofilije (slučaj kardinala Hansa Hermana Grejera) godinama zata�kavan, uprkos činjenici da se u strogo poverljivom pismu Vatikanu Grejer lično ispovedio, pre nego �to je njegov slučaj dospeo u javnost.

Na drugoj strani, empiričari su ustanovili da je najnoviji potez Vatikana  doveo u pitanje iskrenost izvinjenja pape �rtvama pedofilije, odnosno i njegovo obećanje da će, ubuduće, takvi slučajevi biti najstro�e sankcionisani. Naime pro�log vikenda rehabilitovan je nekada�nji poljski nadbiskup Poznanja Juliju� Pec, pre osam godina optu�en i crkveno ka�njen zbog seksualnog zlostavljanja seminarista.

Najzad, nepoverenje vernika u Vatikan moglo bi se tumačiti, posmatrano iz ugla organizovanog kriminala. Italijansko javno tu�ila�tvo je pokrenulo istragu protiv kardinala kurije Krescencija Sepea zbog sumnje u ume�anost u korupciju i pranje novca mafije u vi�e od stotinu slučajeva. Tragovi, u njegovom slučaju, vode u vatikanske banke, već podu�e pod sumnjom da su glavne institucije za preusmeravanje novca podzemlja u legalne tokove. Reakcija portparola kurije Federika Lombardija je: "gre�nik je neumorno radio, zalagao se za dobrobit vernika, a ko Bo�jim stazama hoda, taj ponekad pogre�i�.

Ali ovo su samo opskurne analize posledice i mogućih uzroka ili povoda. Crkva neće, i ne sme da prizna da je zapravo problem mnogo dublji i daleko �irih razmera. Ovi podaci o istupanju "vernika" su podaci o onim pojedincima koji su zvanično napustili crkvu. �ta je sa onima koji su samo okrenuli leđa crkvi i koliko je takvih koji su samo u jednom trenutku svog �ivota rekli "dosta". A postoji i treća grupacija ljudi koje crkva smatra vernicima iako oni to zapravo nisu. Kr�teni kao deca, mo�da odlazili u crkvu sa roditeljima, ali kad su odrasli, shvatili da ih to ne interesuje i prekinuli svaki kontakt sa crkvom, nebitno koji je razlog tome. I na kraju ne mogu da ne spomenem i najmasovniju kategoriju "vernika". To je ona kategorija ljudi, građanskog stale�a i modernog načina �ivota, koji samo iz tradicionalnih razloga ka�u, kad ih zapitate, da su katolici. Tako se izja�njavaju i na popisima stanovni�tva, a zapravo, manje ili vi�e, nemaju nikakve veze sa crkvom, niti ih to pitanje interesuje. Čak i kad bi crkva sutra prestala da postoji, ovu kategoriju ljudi to ne bi ba� mnogo pogodilo. Realna procena ka�e da crkva ima između 5 i 7 procenata vernika od ukupnog broja stanovni�tva. Ovo se odnosi na zemlje Starog kontinenta. Katolicizam u izvenoj meri raste i jača u latinoameričkim zemljama i solidno je pozicioniran u istočnim zemljama kde su katoličke nacije u manjini.

Kad je Evropa u pitanju, slična je situacija i u drugim hri�ćanskim crkvama. Za istočno, pravoslavno hri�ćanstvo, analize pokaziju slične tendencije, iako se, zvanično, pravoslavni jerarsi hvale kako je broj vernika u porastu. A nije. Pitanje pripadnosti crkvi na istoku je usko vezano sa tradicijom i pitanjem pripadnosti naciji, jer su pravoslavne crkve organizovane kao nacionalne. Zbog toga je četvrta kategorija "vernika" koji se tako izja�njavaju samo zato jer se to tako podrazumeva u smislu pripadnosti naciji i tradiciji. Inače, broj vernika, u pravom slislu te reči, u ovim zemljama je čak ni�i i iznosi između 3 i 4 procenta stanovni�tva.

Hri�ćanstvo je religija u opadanju i to je konstatovano jo� u pro�lom veku. U narednih 100-120 godina, hri�ćanstvo će nestati sa planete. Odnosno biće svedeno na male grupe i na te grupe će se gledati isto kao �to je to danas slučaj sa sektama.

U drugoj krajnosti, stare religije i kultovi sve vi�e jačaju, obnavljaju se i �ire planetom. To ide toliko brzo da je već u Engleskoj i Sad, na primer, Vika progla�ena zvanično za religiju. Koliko je to dobro, da se kultovi i stari magijski sistemi institucionalizuju, to je sasvim drigo pitanje. Lično mislim da to nije dobro, jer svaka institucionalicacija, pre ili kasnije odvede u propast samo učenje i duhovnost uop�e.

Poenta cele priče jeste da je hri�ćanstvo kao religiju duboko zahvatio procec odumiranja. Mo�e se ovo mnogo detaljnije i ozbiljnije analizirati, ali ja lično ne �elim da se bavim crkvom. Ali mogu da pomognem njenom br�em odumiranju istra�ivanjima i radovima kojih je sve vi�e i koji potvrđuju da je temelj hri�ćanske crkve jedna velika la� i obmana, čak mo�da najveća u istoriji ljudske civilizacije. Hri�ćansvo treba da se vrati na svoje izvorno učenje na ono �to je bilo u prva dva-tri veka svog postojanja i samo tako će, kao jedno učenje, mo�da pre�iveti ga�enje točka istorije.

Za sada bih samo napomenuo, a o tome ću mo�da kasnije pisati, da je islam, recimo jo� uvek religija u fazi svoje ekspanzije, tako da će broj muslimana, u veku koji je pred nama, rasti i da će u evropi muslimana biti vi�e nego hri�ćana. To će izmeniti i demografsku sliku Evrope, ali i njenu politiku. Jednim delom će ovo biti posledica migracija stanovni�tva i doseljavanja muslimana na Stari kontinent, a drugim delom, posledica odumiranja evropskih nacija, negativnim prira�tajem i vrlo pozitivnim prira�tajem muslimanskog �ivlja. Ovo će se dogoditi već u narednih 50 godina.

S druge strane, modernizacija, tehnolo�ki razvoj i agresivni potro�ački mentalitet koji stvaraju sve veći i sada potpuno nepremostiv jaz između duovnog i materijalnog, generalno, ima najjači uticaj na sve ove tendncije. To neće zaobići ni islam kojeg, iako jo� u ekspanziji, takođe čeka proces odumiranja i nestajanja u narednih 200 godina. O judaizmu ne treba posebno ni govoriti jer je on oduvek bio samo religija jevrejskog naroda, ma gde on �iveo. S toga judaizam i nije svetska religija, ali treba napomenuti da ni judaizam neće proći bez uticaja ovh istih tendencija procesa odumiranja religija.

Do poklapanja sideralnog i tropskog zodijaka na 0 stepeni Riba i prelaska u sazve�đe Vodolije koje će se dogoditi oko 2372 godine, sve religije će funcionisati kao mali kultovi. Svemu ovome doprineće i jo� jedan va�an faktor, velike kataklizme i razaranja na planeti koje će dovesti do velikog smanjenja populacije. Ovaj proces je već otpočeo, a veće razmere će poprimiti od 2013. godine.

 

 

 

 

 

 

Vrh strane >>>

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 
   

Sva prava rezervisana

Copyright � 2010 by Alexandar Thorn

Poslednje izmene: 25-01-2013 02:41