Stranice

 

  Naslovna

 Starije objave - str. 3

 

  Baragnir Zag Nehar

  Sveta Magija

  Svete Knjige

 Biblioteka

 Arhiva

  Zag Kia

  Zvezdarijum

 Kalendar

 Galerija

 Multimedia

 Psyradio FM

 Chat

 Linkovi

 Alexanthorn

 Kontakt

 

 

Alexanthorn

 

Lice i Naličje - Galerija slika

 

  Autorski postovi

  Dnevničke bele�ke

  Rarzgovori s povodom

  Javna predavanja

  Autobiografske bele�ke

 

 

Hram

 

Baragnir Zag Nehar

 

Hram Senke Crne Svetlosti

Svetilite Drevnog i Primitivnog Obreda Svetlosti i Tame

 

  Hram

 

 

Zag Kia

 

 

  Zag Kia Kodeks

  Tajna dru�tva

  Ekosfera

  Putopisi

  Lepota planete

 

Chat Channel

 

 

 

Facebook

 

 

 

 

 

 

          

         

 

 

Linkovi

 

  Linkovi

Razmena banera

 

Kontakt

 

E-mail

 

[email protected]

[email protected]

 

 

Posetioci

 

 

 

 

 

 

STARIJE OBJAVE

 

<<<  3  >>>

 

10.08. 2010

Ve�tice u američkoj vojsci

 

Don Larsen ima četrdeset četiri godine. Razveden je, otac dvoje dece. Bio je sve�tenik pentakostalne crkve u kampu "Anakonda", najvećoj bazi za podr�ku američke vojske u Iraku. S rado�ću je nadređenima slao izve�taje o velikom broju vojnika koji su odlučili da �ivot posvete Hristu, nadahnuti njegovim propovedima koje su slu�ali u bazi, u kapeli "Sloboda". Pa ipak, duboko u sebi vodio je borbu između hri�ćanskog ekskluzivnog prava na spasenje i "univerzalnog puta", kako ga je do�ivljavao. Bombardovanje Zlatne d�amije u Samari, 22. februara 2006. bilo je prelomno za njegov dalji �ivot.

ceo tekst >>>

 

12.08.2010

Zanimljivosti >>>  Pregled tekstova >>>

Odvojilo se ledeno ostrvo
 

Naučnici u SAD su saop�tili da se ogromno ledeno ostrvo odvojilo od glečera na severu Grenlanda, navodeći da je u pitanju najveći komad glečera koji se odvojio u poslednjih pola veka. Ledena santa, čija je povr�ina četiri puta veća od njujor�kog Menhetna, odvojila se od glečera Paterman i trenutno plovi okeanom između Grenlanda i Kanade, preneo je BBC. Naučnici ka�u da nije jasno da li je uzrok odvajanja leda globalno otopljavanje. 

ceo tekst >>>

 

07.08.2010

Nehargil - Dnevničke bele�ke >>>

Keru�a Mila

Hronika jednog monstruoznog zločina nad �ivotom

 

Tu�ne oči i jo� tu�nija sudbina keru�e Mile ra�alostile su Srbiju. Gotovo uglas osuđivani su monstrumi, koji su joj odsekli �ape, veličani lekari koji su je operisali, hrabrili oni koji su je negovali...

Ovo je priča o jednom psu, jednom nevinom biću i priča o jednom čoveku, jednom monstruoznom biću. Ovo je jedna od slika moderne civilizacije i priča o čoveku koji �ivi među nama i kojeg je ovo dru�tvo odgajalo. Koliko ima ovakvih? Ovaj, za sada jo� uvek nepoznat čovek, brutalan nasilnik, zločinac, zasigurno ne bi prezao da istu stvar ne samo ponovi ili jo� stra�niju počini, već bi to isto mogao učiniti nekom drugom čoveku, detetu... Ko �ivotinje ne voli taj ne voli ni ljude - stara je mudrost.

Ovaj je čovek, kako bi istočnjaci rekli, svoju karmu već zaradio, a �ta je sa nama?

ceo tekst >>>

 

07.08.2010

Adepti >>>  Pregled tekstova >>>

Helena Petrovna Blavackaja

TEOZOFIJA ILI BOGOSPOZNAJA

Vladimir Jevgenjevič Ro�anov

 

Termin "teozofija" (od grčkih reči teo - bo�anslvo, bog, i sofia - mudrost, znanje, spoznaja) treba shvatiti kao mističku spoznaju, saznavanje boga. Izvori ovih shvatanja, koja sada određuju kao teozofska, se�u u duboku starinu. Kod Grka je teozofija poistovećavana sa teologijom, i neke razlike među njima oni nisu videli. Kasnije je između teolo�kih i teozofskih gledi�ta počela da se formira jasna granica. Teologija je postala sistem znanja o bogu, koji se temeljio na strogim religioznim dogmama, a teozofska verovanja - na neposrednim podacima o mističkim opa�anjima. Teozofija postoji unutar veroispovednih granica, koristi mitolo�ki i filozofsko-etički materijal najrazličitijih bogoslovskih sistema. Ona operi�e predstavom o jednom - jedinom, često javno neodređenom bogu celog sveta i čovečanstva...

ceo tekst >>>

 

07.08.2010

Istorija >>>  Pregled tekstova >>>

Civilizacija Maja

 

Duboko unutar d�ungli Meksika i Gvatemale �ireći se ka vapnenačkom grebenu poluostrva Yucat�n [Jukatan] nalaze se čuveni hramovi i palate civilizacije Maja.

Dok je Evropa bila zavijena u Srednjevekovnu tamu, ovaj inovativni narod sačinio je astronomske mape neba, razvio jedini pravi i originalni sistem pisanja na američkom kontinentu, usavr�io matematiku i neverovatno precizan kalendar. Bez prednosti koje pru�aju metalne alatke, bez zapre�nih �ivotinja pa čak i bez točka, Maje su gradili velike gradove koji i danas zadivljuju svojom arhitektonskom precizno�ću i raznoliko�ću. Njihovo kameno nasleđe, koje je pre�ivelo mnoge vekove, nastavlja da �ivi na mestima poput Palenque, Tikal, Tulum, Chich�n Itz�, Cop�n i Uxmal, kao i među sedam miliona potomaka civilizacije Maja. 

ceo tekst >>>

 

07.08.2010

Zag Kia >>>  Putopisi >>>

Kameni slavoluci Majke prirode

 

Te�ko pristupačan kanjon reke Vratne poznat je od davnina po kamenim kapijama i neobičnim virovima, čudom prirode. To su kameni lukovi ili kapije, iznad reke koji su u dalekoj pro�losti nastali uru�avanjem pećina tunelskog tipa. Geografi ova kamena čudesa nazivaju prerastima.

Geolozi ih svrstavaju u grupu izuzetnih kra�kih retkosti, a obični ljudi ostanu bez teksta kada se nađu pred Vratnjanskim kapijama ili kako ih jo� zovu Manastirskim prerastima, kamenim prirodnim mostovima u okolini Negotina na reci Vratni.

Jedan za drugim du� reke Vratne nanizana su tri kamena mosta i po tim d�inovskim vratima ime su dobili i selo Vratna i reka Vratna koja se uliva u Dunav i manastir Vratna sme�ten na izlazu iz rečne klisure. 

ceo tekst >>>

 

07.08.2010

Zag Kia >>>  Putopisi >>>

Speleolo�ki dragulj Balkana

 

Potpećka pećina, pravi speleolo�ki dragulj Balkana, iako nije u potpunosti istra�ena, poznata je i stručnjacima i zaljubljenicima u speleologiju. Nalazi se u selu Potpeć, četrnaest kilometara od U�ica ka Po�egi.

Poseduje ulaz u obliku potkovice, monumentalnih dimenzija. Njegova visina je 50 metara, �irina u osnovi 16 metara, a pod svodom vi�e od 25 metara, �to ga čini najvećim pećinskim ulazom u Srbiji i među najvećim na Balkanu.

O Potpećkoj pećini pisao je 1893. godine na� tada najistaknutiji speleolog i istra�ivač Jovan �unić, ali i Jovan Cvijić i drugi.

ceo tekst >>>

 

05.08.2010

Ars Medica >>>  Pregled tekstova >>>

Geni diktiraju starost

 

Ameručki stručnjaci s Bostonskog univerziteta utvrdili su mape gena koji ukazuju, s većom tačno�ću nego ikad, na verovatnoću da neko do�ivi sto i vi�e godina, čak i ako drugi geni istih osoba mogu da se dovedu u vezu sa različitim oboljenjima.

Ovo otkriće dovodi u sumnju preciznost genskog testa za utvrđivanje rizika od Alchajmerove bolesti, koji se trenutno nudi na tr�i�tu SAD. Proučavajući genetski kod vi�e od hiljadu ljudi koji su do�iveli stotu i poredeći ga sa genetskom mapom 1.200 drugih osoba, istra�ivači iz Bostona su utvrdili 19 sklopova oko 150 gena koji, sa 77 odsto preciznosti, ukazuju na predodređenost da se do�ivi duboka starost. 

ceo tekst >>>

 

05.08.2010

Zanimljivosti >>>  Pregled tekstova >>>

Polarna svetlost viđena i u Srbiji

 

Početkom avgusta stanovnici �irom sveta gledali su u noćnim satima polarnu svetlost.

Uzrok su dve manje oluje na Suncu koje su bljesnule u nedelju 1. avgusta, �aljući hiljade tona sunčeve plazme pravo ka Zemlji.

Naučnici ka�u da je stanovni�tvo američkih dr�ava od Mejna do Mičigena i dalje ka severu moglo videti neobičnu noćnu svetlost u severnom delu neba.

ceo tekst >>>

 

04.08.2010

Ars Magica >>>  Pregled tekstova >>>

Enohijanska Magika

 

Sve do pre petnaestak godina Enohijanski sistem magike bio je relativno nepoznat svuda u svetu. Literatura je bila oskudna, praktičara koji su bili verzirani i iskusni malo, a informacije su se razmenjivale sporo i nerado. Početnici u ovoj oblasti pristupali su prvim radovima veoma oprezno, snebivljivo i uz veliki oprez. Sistem je bio na »lo�em glasu« kao veoma potentan i iz toga je sledilo da je moguće veoma opasan za neopreznog studenta. Ova legenda je delom bila zasnovana na upozorenjima pojedinih istra�ivača, a delom na često pominjanom citatu iz IX poglavlja MTP, u kojem Kroli govoreći o enohijanskom jeziku ka�e sledeće: »....Ma �ta da je, on je delotvoran. Čak i početnici nalaze da se stvari »dogadjaju« kada ga koriste: a to je prednost ili nedostatak! kojeg nema ni jedan drugi tip jezika. Za ostale je potrebna stručnost. Za ovaj je potrebna promi�ljenost.« Pa i u magičkim organizacijama koje su kontinuirano radile na istra�ivanju ovog sistema kao �to je O.T.O. ili neka od naslednica Zlatne Zore praktikovane su mere predostro�nosti koje su bile smi�ljene da preventivno deluju spram zahuktalih novajlija. 

ceo tekst >>>

 

30.07.2010

Ars Medica >>>  Pregled tekstova >>>

Voda - najdragocenija tečnost

 

Op�te je poznato blagotvorno dejstvo vode na ljudski organizam i zdravlje. Čak 70% na�eg tela sastoji se od ove dragocene tečnosti, pa je pravilan i odvoljan unos preduslov za pravilno funkcionisanje organizma i telesnih funkcija, �to je jo� izra�enije leti, na visokim temperaturama. 

Vodu, ka�u stručnjaci, treba piti i pre nego �to osetimo �eđ, jer čak i lak�a dehidarcija usporava organizam za čak 3%. �eđ je za zdrave osobe signal da organizmu fali tečnosti, a od toga koliko je unosimo zavise mnogi fiziolo�ki mehanizmi koji vodu raspoređuju u telu. 

ceo tekst >>>

 

30.07.2010

Nauka >>>  Pregled tekstova >>>

Univerzum mo�e da postoji unutar svake crne rupe

 

Skriveni univerzum mo�e da postoji unutar svake crne rupe, tvrdi poljski naučnik Nikodem Poplavski sa Univerziteta Indijana u Blumingtonu. 

Koristeći se adaptacijom generalne teorije relativnosti Poplavski je analizirao teoretski pokret čestica koje ulaze u crnu rupu.

On je zaključio da je moguće da čitav novi univerzum postoji unutar svake crne rupe, �to bi moglo da se odnosi i na na�.

ceo tekst >>>

 

27.07.2010

Nauka >>>  Pregled tekstova >>>

Izmeren svemirski d�in
 

Međunarodni tim astronoma do�ao je do �te�kog� otkrića: zvezda sa oznakom R136a1, nosila je, u momentu svog nastanka, vi�e od 300 puta veću masu, nego �to je ima Sunce! Danas je ona, dodu�e, smanjena na 265 puta veću te�inu, ali se ovaj gigant u svojoj porodici nebeskih tela, bez sumnje, upisao među rekordere. Do sada su se poznate mase zvezda kretale do 150 puta Sunčeve te�ine.

Istra�ivači, okupljeni oko astrofizičara Pola Krautera sa britanskog Univerziteta �efild, odgonetnuli su ovu te�insku karakteristiku zvezde R136a1 uz udru�enu pomoć veoma dugačkog optičkog uređaja, stacioniranog u Čileu i �Hablovog� svemirskog teleskopa.

ceo tekst >>>

 

25.07.2010

Ogledalo >>>  Pregled tekstova >>>

Godine koje će pojesti skakavci

 

Proroci i proročanstva - vi�e od nauke - Ako se obistine predviđanja Nila Fergusona, ovaj mladi futurista i istoričar će sigurno biti progla�en prorokom nad prorocima, a njegova zvezda će zasijati tik do Nostradamusove i Tarabićeve.

Ne treba biti prorok pa znati da svet narednih godina ne očekuje period „debelih krava“; odasvud, ne računajući razne vidovnjake, dolaze crne prognoze. Nisu izuzetak ni vrhunski stručnjaci za finansije i ekonomiju, sa izra�enim darom za proricanje. Kriza je svuda oko nas, to je očigledno, ali kad će se okončati? Ne u narednoj deceniji već - tek posle 2020, ka�u najoptimističniji stručnjaci-prognozeri. Dakle, umesto sedam, čeka nas deset „mr�avih krava“ pa, ko izdr�i...

D�ozef Stiglic, dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju, ocenio je da kraj sada�nje intenzivne krize ne treba očekivati pre 2013. godine.

ceo tekst >>>

 

24.07.2010

Misterije >>>  Pregled tekstova >>>

Kristalne lobanje

Tajna koju vreme ljubomorno čuva


Dospela je do nas iz davnih vremena, oko nje se već dugo stvaraju legende, dana�nja tehnologija ne mo�e nikako da napravi ne�to slično, a nezamislivo je da je u ona vremena mogla biti napravljena primitivnim oruđem koje su ljudi tada koristili. Tvrdi se da je to najtajanstveniji predmet na svetu. Čudo izrađeno od kvarcnog kristala, izbru�eno tako savr�eno da potpuno liči na ljudsku lobanju u prirodnoj veličini. Vrednost kristalne lobanje je neprocenjiva. Ko je onda napravio ovakvo ne�to i za�to, kome je slu�ila ?!

Kru�e glasine da ona ima neobične moći, ljudi koji su joj se na�li u blizini primećivali su kod sebe čudne promene. Kakvu tajanstvenu silu poseduje Kristalna Lobanja? Mo�e li da isceljuje ili da transformi�e čovekovu psihu?

ceo tekst >>>

 

23.07.2010

Ars Medica >>>  Pregled tekstova >>>

Biljka pamćenja i sećanja

 

Smatra se da bi redovna upotreba ruzmarina mogla značajno da pomogne u očuvanju acetilholina u mozgu.

Antioksidans ruzmarinska kiselina mo�e u priličnoj meri da predupredi pojavu Alchajmerove bolesti, ili pomogne u njenom lečenju, pokazuju pojedine studije rađene u Italiji.

Do ideje da naprave istra�ivanje stručnjaci su do�li na osnovu saznanja da ruzmarin ima dugu tradiciju lekovite biljke koja pobolj�ava pamćenje, zbog čega je narod zove biljkom sećanja.

ceo tekst >>>

 

22.07.2010

Zag Kia >>>  Putopisi >>>

Na�e blago iz podzemlja

 

Nekoliko skorih vanrednih otkrića na lokalitetima Feliks Romulijana kod Zaječara, Belovode kod Petrovca na Mlavi, Viminacijumu i na trasi Koridora 10 u Dimitrovgradu, samo potvrđuju da je na�e tle nepresu�na riznica tajni iz davne pro�losti. Lepo vreme je ponovo o�ivelo arheolo�ka nalazi�ta. Arheolozi su na terenu, a neki lokaliteti, poput Lepenskog vira, odevaju se u novo ruho.

Mada jo� nisu za�ivela dva velika projekta „Putevima rimskih imperatora“ i „Put kulture - tvrđave na Dunavu“, zami�ljena da povezivanjem antičkih lokaliteta i tvrđava koje spaja dugačka reka privuku posetioce, turističkih obilazaka ima. Najuređeniji lokalitet Viminacijum i ovog leta je najatraktivniji za turiste. Očekuje se da će do kraja turističke sezone doći mnogo vi�e posetilaca nego prethodne godine, kada je ovaj lokalitet primio 72.000. I arheologe iz sveta privlači na�e „podzemlje“... 

ceo tekst >>>

 

20.07.2010

Zag Kia >>>  Putopisi >>>

Od Manasije do Bača
 

Caričin grad, manastir Manasija, grad Bač sa okolinom, Rajačke pivnice i Smederevska tvrđava su u Braziliji preliminarno uvr�teni u kulturna dobra koja će biti nominovana za upis na Listu svetske kulturne ba�tine pri Organizaciji Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu (UNESKO).

Preliminarna lista je usvojena tokom 34. zasedanja Komiteta za svetsku ba�tinu Uneska, u glavnom gradu Brazila, gde delegaciju Srbije predvodi ministar kulture Neboj�a Bradić...

- Predstavljanje na�ih kulturnih dobara sa liste Uneska posebno je značajno u ovom trenutku, jer se na�a zemlja kandidovala za mesto člana Komiteta za svetsku ba�tinu za period od 2011. do 2015. - rekao je ministar Bradić u izjavi Tanjugu. 

ceo tekst >>>

 

19.07.2010

Zag Kia >>>  Putopisi >>>

Vitezovi se vraćaju u Golubac

 

Prvi put u svojoj istoriji, posle gotovo sedam stotina godina biće obnovljena tvrđava Golubac. Rekonstrukcija će se odvijati u okviru međunarodnog projekta �Put kulture - Tvrđave na Dunavu�, koji povezuje sedam dunavskih tvrđava u jedinstvenu celinu. Samo za Golubac iz IPA fondova Evropske unije obezbeđeno je 6,5 miliona.

- Golubačka tvrđava je jedna od najmarkantnijih i najbolje očuvanih srednjovekovnih tvrđava na teritoriji na�e zemlje. Mo�e biti prezentovana na pravi način, u slu�bi turističke ponude - ka�e Marija Jovin.

dejnim projektom su obuhvaćeni za�tita spomeničke celine utvrđenja, za�tita poznatih i nepoznatih arheolo�kih objekata na prostoru podgrađa i rekonstrukcija prirodnog ambijenta. Novi sadr�aji koji se predviđaju za prijem turista su locirani na mestima koja su najvi�e devastirana, dok se zone gde se očekuju arheolo�ki nalazi čuvaju za arheolo�ki park. 

ceo tekst >>>

 

14.07.2010

Ars Medica >>>  Pregled tekstova >>>

Kari, kurkumin i maligne ćelije

 

Ljudi koji konzumiraju dosta karija, u priličnoj meri mogu biti za�tićeni od zloćudnih oblika tumora, pokazala su istra�ivanja sprovedena u Centru za istra�ivanje raka u irskom gradu Korku. Ovda�nji naučnici su, naime, tretirali ćelije raka sastojkom kurkumin koji se nalazi u indijskom začinu kariju, i ustanovili da su posle 24 časa maligne ćelije bile usmrćene. S druge strane, ćelije koje su pre�ivele počele su same sebe da vare, naveli su u izve�taju naučnici svoja zapa�anja.

ceo tekst >>>

 

14.07.2010

Nauka >>>  Pregled tekstova >>>

Jo� 100 planeta nalik Zemlji

 

Vi�e od 100 planeta pribli�ne veličine kao Zemlja otkriveno je u proteklih par meseci. Naučnici veruju da bi one mogle da postanu nova stani�ta za �ivot, ako se doka�e da su njihove pretpostavke tačne.

Januara pro�le godine postavljen je svemirski teleskop Kepler da bi skenirao nebo u potrazi za planetama koje kru�e oko zvezda.

ceo tekst >>>

 

13.07.2010

Nauka >>>  Pregled tekstova >>>

Na Marsu pronađeni ostaci �ivota

 

Na Marsu je otkriveno kamenje koje bi moglo da sadr�i fosilske ostatke �ivota iz ranijeg stadijuma razvoja ove planete. Naučnici su kamenje otkrili na području poznatom pod imenom "Nili Fossae". To pdoručje se upoređuje sa Australijom na Zemlji, po�to su tu pronađeni neki od najranijih dokaza postojanja �ivota na na�oj planeti. 

Naučni tim, koji dolazi sa Univerziteta Kalifornija, tvrdi da je kamenje u tom delu Marsa staro i do četiri milijarde godine, �to znači da se u tom delu nalazi u periodu dugom tri četvrtine istorije ove planete. Pre dve godine ova grupa je otkrila na tom mestu po prvi put prisustvo karbonata, �to se smatrali konačnim dokazom da je Mars u pro�losti mogao da bude nastanjen.

ceo tekst >>>

 

13.07.2010

Ogledalo >>>  Pregled tekstova >>>

Drakula �rtva propagande
 

Istoričari tvrde da je srednjovekovni rumunski plemić Vlad Cepe�, po kom je nastao lik grofa Drakule, bio �rtva negativne zapadnoevropske propagande, koja je imala za cilj da istočnu Evropu prika�e kao primitivnu.

Srednjovekovni rumunski plemić Vlad Cepe�, koji je poslu�io kao inspiracija za knji�evni lik grofa Drakule, nije bio krvo�edni tiranin već �rtva negativne zapadnoevropske propagande, tvrde istoričari. Upravo da bi se razbio zloglasni mit o Drakuli, u Bukure�tu je postavljena izlo�ba „Drakula - vojvoda i vampir". Austrijanka Margot Rauh, istoričar, koja je postavila izlo�bu, izjavila je da je Drakula bez sumnje bio surov, ali ne vi�e od ostalih vladara tog vremena.

ceo tekst >>>

 

12.07.2010

Zag Kia >>>  Putopisi >>>

Kamena gora - Planina zdravlja, �uma i izvora

 

U Srbiji se ka�e da sa koliko izvora pije� vodu toliko dugo i �ivi�. Priča o Kamenoj gori upravo to i potvrđuje. Kamenogorci svoj kraj nazivaju planinom dugovečnih.

Kada se s Jadovnika u oktobru pogleda na drugu stranu Lima, vidi se Kamena gora obrasla četinarskim, bukovim, hrastovim i brezovim �umama koje daju bogat jesenji kolorit. Lokalni hroničar je na Kamenoj gori izbrojao i 108 izvora. U Srbiji se ka�e da sa koliko izvora pije� vodu toliko dugo i �ivi�. Priča o Kamenoj gori upravo to i potvrđuje.

Kamenogorci svoj kraj nazivaju planinom dugovečnih. Na Kamenoj gori ljudi, �ivotinje, pa i drveće, do�ivljavaju duboku starost u dobrom zdravlju. Tu i bele konje po�uruju rečima �hajde, doro". Na pitanje kako beli konj mo�e da bude dorat, krepki starci odgovaraju da je konj nekad bio crvenkast, ali je od starosti osedeo! To mu pak ne smeta da bar jedanput nedeljno nosi sir do pijace u Prijepolju. 

ceo tekst >>>

 

11.07.2010

Ars Medica >>>  Pregled tekstova >>>

Paradajz skida kilograme

 

U bilo kom obliku, paradajz će vam ne samo pomoći da skinete kilograme, već i da propisno prodrmate telo i da ga očistite od toksina.

Sve�, kuvan, ceđen... U bilo kom obliku, paradajz je pravi biser među povrćem, koji će vam ne samo pomoći da skinete kilograme, već i da propisno prodrmate telo i bar malo ga očistite od toksina.

Dijeta nudi mogućnost da, za pet dana, izgubite do tri kilograma i osećate se sjajno.

ceo tekst >>>

 

11.07.2010

Nehargil - Dnevničke bele�ke >>>

Jututunska Juhahaha

 

U kraljevstvu Jutututu
Kralj trinajsti Balakaha
Obećao svom narodu
Da će dati juhahaha.
 

Mnogo su se osilili ti Jututunci. Pona�aju se kao da je sve njihovo najbolje. U svemu se pona�aju kao da su prvi, a u stvari su inad�ije i sa slabostima kao i svi drugi. Spremio sam plan u četiri tačke da ih sredimo.

Prvo, treba da ubacimo na�e mangupe u njihove medijske redove. To neće ići te�ko jer na�a istra�ivanja pokazuju da su potkupljivi kao i drugi. Nije Filip Makedonski rekao uzalud da "zlatom natovaren magarac preskače zidove najveće tvrđave“. Kada ubacimo svoje momke u medije, tada plasiramo afere...

ceo tekst >>>

 

 

<<<  3  >>>

 

Strane - 18 17 16 15 14 13 12 11 10 9 8 7 6 5 4 3 2 1

 

 

 

 

Vrh strane

 

Sva prava rezervisana

Copyright � 2010 by Alexandar Thorn

Poslednje izmene: 24-07-2013 01:46

 

 

 

 

 

 

Kalendar

 

  Kalendar

  Lunarni kalendar

 Solarni kalendar

 Kalendar Duhova

 Efemeride

 Astrolo�ki kalendar

 Biljni kalendar

 O kalendaru

 Magijski kalendar PDF

 

Zvezdarijum

 

  Zvezdarijum

  Savetovali�te

  �kola Astrologije

  Knjige

  Studije i članci

 

                            

 

Biblioteka

 

  Biblioteka

  Autorska izdanja

 Autorski prevodi

 Preporučene knjige

 

 

Galerija

 

  Galerija

 

 

Multimedia

 

  Multimedia

Thornal produkcija

Thornal arhiva

Thornal Channel - YT

 

 

Psyradio