Stranice

 

 Naslovna

  Baragnir Zag Nehar

  Sveta Magija

  Svete Knjige

 Biblioteka

 Arhiva

  Ogledalo

  Ars Magica

  Adepti

  Hinduizam

  Budizam

  Judaizam

  Hri�ćanstvo

  Islam

  Ostale religije

  Misterije

  Tajna dru�tva

  Istorija

  Filosofija

  Astrologija

  Radiestezija

Tekst 3

 

  Nauka

  Ekosfera

  Ars Medica

  Psihologija

  Umetnost

  Zanimljivosti

  Putopisi

  Zag Kia

  Zvezdarijum

 Kalendar

 Galerija

 Multimedia

 Psyradio FM

 Chat

 Linkovi

 Alexanthorn

 Kontakt

 

 

 

Thornal

Arhiva tekstova Svetog Kraljevstva Magije

 

 

Radiestezija

 

3

 

Ra�ljari - Nekad osporavani, nekad slavljeni

Izvor: TCN

07.04.2011

 

Na� �ivot je pun tajni. Već hiljadama godina ljudi uzaludno tragaju da otkriju �ta je u stvari �ivot. Ortodoksna nauka ne smatra potrebnim da se istra�uje postojanje mnogih ljudskih delatnosti. Jedna od njih je i radiestezija. A, koliko je stara ta nauka te�ko je reći. Na crte�ima pronađenim u pećinama gde su �iveli preistorijski ljudi, nalazili su se i crte�i koji bi mogli predstavljati prvobitni oblik ra�alja. Mo�emo pretpostaviti da je potreba za vodom, pored hrane, bila jedna od glavnih preokupacija onda�njih ljudi. Oni su, osim vode, pronalazili mesta gde se zadr�ava divljač, radi lova.

Prvi pisani tragovi o radiesteziji ostavljeni su nam 2.600 godine pre nove ere. Oni govore o primeni ra�alja u staroj Kini. U to vreme, posebno �kolovani carevi slu�benici pretra�ivali su terene namenjene za gradnju kuća i naselja, kako ne bi bili sagrađeni na mestu delovanja 'zlih duhova' koji donose bolest i nesreću.

U Kini i danas postoji spomenik u bareljefu iz 147.godine pre nove ere na kojem je predstavljen car Ju sa ra�ljama u rukama i na kojoj pi�e da je dotični car bio čuven po otkrivanju le�i�ta ruda, izvora i skrivenih predmeta.

U grobnicama egipatskih faraona na crte�ima na zidovima ima predmeta sličnih dana�njim ra�ljama i visku. Tamo su, osim viska, pronala�ene i ra�lje.

 

PRVI ZAPISI O RADIESTEZIJI

 

Civilizacije Kelta, Etruraca,Persijanaca, Rimljana i drugih koristile su se sposobnostima pojedinaca da u bespućima pronađu vodu i da odrede 'mirna' mesta na kojima će se graditi hramovi, svetili�ta i naselja.

Rimljani su ra�lje zvali litnus, 'zakrivljeni �tap', kakav su nosili njihovi auguri, sve�tenici. Oni su čak i svoje vojne logore postavljali na poljima sa posebnim zračenjem, na takozvanim 'mestima snage'. Naravno, ta mesta bili su du�ni da odrede ra�ljari koje su Rimljani imali u svojim vojnim formacijama. Navodno se čak i Romul, pre osnivanja Rima, koristio uslugama nekog Etrurca koji je ra�ljama odredio pozitivne zone, te je na tom mestu sagrađen grad.

Veoma je interesantna i zgoda ili bolje reći nezgoda, nakon otkrivanja zavere protiv cara Flavijusa Valensa u IV veku. �eleo je da dozna sa koje strane preti opasnost. Taj zadatak poverio je sve�tenicima, koji su sa viskom iznad abecede dobili tri slova: TEO. Car je naredio da se ubiju svi ljudi u njegovoj blizini čije je ime počinjalo sa TEO. Nije mu pomoglo, ipak ga je ubio Teodosije.

I tekstovi Biblije, obiluju aluzijama na �tap ili ra�lje. U IX veku pre nove ere prorok Ho�ea u�asavao se zbog različitih sredstava obo�avanja �to su se upotrebljavali u izraelskom narodu. Na jednom mestu Ho�ea ka�e: 'Narod moj savet pita od drva, palica mu njegova daje odgovore'. I Mojsije se spominje kao ra�ljar. Svojim bademovim �tapom (preteča dana�njeg biotenzora) 'udario' je po steni i potekla je voda.

U srednjem veku (III i IV vek) u nemačkim spisima pominje se rad sa ra�ljama na istra�ivanju ruda. Prvi ra�ljar pomenut imenom jeste sve�tenik P.Bernhardus, koji je uspeo pronaći ukradeno blago 1532. godine. Ne�to kasnije pominju se ra�ljari Kaspar Bru� i Mihael Bart koji su bili čuveni po svojim sposobnostima u Nemačkoj.

U knjizi 'La Dragon rouge - Crveni Zmaj' nalazi se jedan opis iz 1521. godine kako se izrađuju ra�lje: 'U času kada se sunce pojavljuje na istoku, dr�ite u levoj ruci račvastu granu od tek uzbrane divlje leske i odre�ite je sa desne strane tri puta govoreći: ' Ja vas di�em u ime Elohima, Mitratona, Adonaja i Semferosa, da biste imali vrlinu Mojsijevog �tapa i vrlinu Jakovljevog �tapa, da bih mogao otkriti sve �to �elim znati'. Unećete ra�lje u svoju sobu i zatim potra�iti komad drveta iste veličine kao �to su dva kraka pravih ra�alja. Njega ćete odneti kovaču da bi iskovao dve male ra�ljaste grane, s o�tricom koja će poslu�iti da se zakolje �rtva (obično jedno pile). Pazite da te dve grane budu o�tre kada budu postavljene na komad drveta. Kad se obavi klanje, vratite se kući i postavite spomenute metalne predmete na prave ra�lje. Zatim uzmite magnetni kamen i zagrejte ga da biste namagnetisali dve tačke va�ih ra�alja'. Prilično komplikovano izgleda, zar ne?

 

PROGONI RA�LJARA

 

Prva poznata slika ra�ljara koji istra�uje na terenu je u delu Sebastijana Minstera 'Cosmographia universalis' iz 1550. godine. Na njoj je dat poprečni presek jednog rudnika sa prikazom radova koji se obavljaju. Gore, na povr�ini, mo�e se videti ra�ljar kako ra�ljama tra�i vodu.

Benediktinac Bazil Valentin pisao je 1521. godine da postoji sedam vrsta ra�alja �to su ih upotrebljavali rudari za tra�enje uglja i minerala. Kad ih nisu upotrebljavali nosili su ih oko pasa ili zadenute za �e�ir. Mnoge gravire tog vremena prikazivale su ra�ljare na delu.

Godine 1556. nemački minerolog i lekar Georg Bauer, zvani Agrikola, u svojoj knjizi 'De re metalica - Rasprava o rudama' govori s prezirom o radu sa ra�ljama, da su rudarski radnici 'bezverci' zato �to upotrebljavaju ra�lje za tra�enje metala. Interesantno je da su u toj istoj knjizi prikazane slike sa ra�ljarom u akciji kako odseca na drvetu ra�lje, zatim kako istra�uje teren ra�ljama i, konačno, kako su mu one pokazale mesto gde je ruda.

U to doba i inkvizicija je u punom zamahu. Sve ono �to nisu bili u mogućnosti da objasne, progla�avali su vezom sa demonima, i nečastivim. Tako je, između ostalih, stradao i veliki broj ra�ljara.

U Nemačkoj se 1600. godine pojavljuje francuski ra�ljar �an di �atle, baron od Bozoleja i Aufenbaha. U mnogim evropskim rudnicima on je pokazao svoje izvanredno umeće tra�enja rudnog bogatstva. Oko 1610. godine vraća se u Francusku, gde upoznaje svoju buduću suprugu Martinu de Bertero. Njih dvoje počinju istra�ivati rudno bogatstvo Francuske i izvore vode.

Na zahtev barona i baronice De Bozolej, 1627. godine, parlament Bordoa, Tuluza i Provanse registruje njihov rad, i to se smatra prvim slu�benim priznavanjem radiestezije. Međutim tako nije mislio �ef policije u gradu Renu. Pod sumnjom da se bave čarolijama, pretresao im je stan, odneo sav pribor i naredio njihovo hap�enje. Očajna baronica De Bozolej uputila je molbu kardinalu Ri�eljeu da ih pusti, navodeći sve �to su učinili za Francusku, po�to je otkriveno vi�e od 500 rudnih nalazi�ta gvo�đa, kristala, uglja, cinka, antimona, sumpora, rubina, opala, tirkiza, mramora i mnogo izvora vode. Ali, milosti od svemoćnog kardinala nije bilo. Plemeniti baron i baronica De Bozolej okončali su �ivot u tamnici.

 

TAJNO CRKVENO ISTRA�IVANJE

 

Godine 1658. u Virtenbergu počasnom diskusijom u akademskim tezama ra�ljarenje je bilo priznato. Raspravljalo se da li rabdominaciju (grčke reči: rhabdos - ra�lje i mantela - misao, znanje) treba uvrstiti u okultne sile ili ne. Zaključeno je da ne treba, isim u slučaja kada se radi o prevari. I pored toga, progon ra�ljara i negodovanje sve�tenstva se nastavljaju, ali uspesi ra�ljara zadivljuju i zbunjuju javnost. Zato sve�tenstvo, pod zakletvom čuvanja stroge tajne počinje proučavati ove fenomene. Tome je naročito pridonela pojava ra�ljara �aka Ajmara. O njegovim uspesima pisala je �tampa, nad njim su vr�eni naučni eksperimenti, a dokumenti o tome sačuvani su do dana�njih dana.

Taj legendarni ra�ljar rođen je 1662. blizu Liona, u Francuskoj. Nije poznato kada je postao ra�ljar, ali je u 26. godini uspe�no otkrio počinioce krađa. Jednom prilikom, radeći na terenu, nai�ao je na zakopan le� neke �ene. Odmah se dao u potragu za ubicom. Ra�lje su ga 'dovele' do kuće njenog mu�a, koji je priznao zločin.

Kada su 1692. ubijeni jedan vinarski trgovac i njegova �ena, a nije se moglo pronaći ko je to učinio, u pomoć je pozvan Ajmar. On se sa ra�ljama u ruci uputio na mesto zločina, pre�ao preko mosta na reci Roni, do�ao do kuće jednog vrtlara, u�ao unutra i prona�ao da su tu bila dvojica koji su sedeli i pili, a zatim oti�li. Nekoliko dana Ajmar je pratio trag ubica dok ga ra�lje nisu dovele do tamnice gde je ubica bio zatvoren zbog neke krađe. Ubrzo zatim priznao je svoje nedelo i odao ime saučesnika. Osuđen je na smrt i rastrgnut na točku.

Sve�tenik De Valmon je, 1698. godine mesec dana vr�io eksperimente sa Ajmarom i utvrdio da se u njegovim rukama okreću ra�lje kad otkriva tragove ubica i lopova. Inspirisan uspesima Ajmara, 1693. godine izdaje knjigu 'Okultna fizika ili rasprava o bo�anskim ra�ljama' kojom delimično staje u odbranu ra�ljarenja. Godine 1701. inkvizicija zabranjuje ovu knjigu, ali je ona ponovo �tampana godinu dana kasnije, a nakon toga 1722. godine.

Nakon Ajmara, u Francuskoj se pojavljuje jo� jedan čuveni ra�ljar po imenu Bartelemi Bleton, rođen negde između 1740. i 1750. godine. Ra�lje koje je upotrebljavao bile su ispru�eni �tap koji je on dr�ao ka�iprstima ruku. �tap je bio vrlo malo povijen i okretao se nesvojevoljnim pokretima njegovih ruku 30 do 80 puta u minutu. Postoji mnogo zapisanog i očuvanog o radu ra�ljara Bletona. Sa njim je dosta eksperimentisao dr Pjer Tuvenel i o tome pisao u svojim 'Fizičkim i lekarskim memoarima' - 1781. godine i u 'Drugim memoarima' iz 1784. godine u kojima je fenomen ra�alja poku�ao da re�i nekim svojim teorijama. Bleton bi sa povezom preko očliju uvek tačno utvrdio kada se nalazio na toku podzemnih voda, gde se one granaju, �ire ili propadaju. Dr Tuvenel je naveo podatak da u �est stotina poku�aja Bleton nijednom nije pogre�io.

Ovaj ra�ljar radio je za mnoge ugledne ljude tog doba: grofove, markize, gradonačelnike i neka dru�tva. Radio je i van Francuske, a u maju 1782. godine ispitan je od strane �est naučnika. Vezanih očiju prona�ao je zakopanu cev kroz koju je tekla voda. Na vi�e mesta Bleton je prona�ao izvore po �elji kraljice Francuske. I dan - danas neki naučnici proučavaju njegova dela.

 

PRAVI I LA�NI RA�LJARI

 

Ova kratka istorija radiestezije vi�e je govorila o radu ra�ljama, za koje ka�u da imaju kreativnu funkciju, nego viskom, koji bi mogao imati korektivnu funkciju. Neki autori govore da ra�lje slu�e za rad na terenu, a visak za rad u zatvorenom prostoru. Neki drugi, pak, smatraju da treba raditi sa oba instrumenta. Ipak, jedini tačan odgovor trebalo bi da je - pronađen tra�eni objekat. Zato je i opat Merme, zvan 'princom istra�ivača izvora', govorio: 'U radiesteziji jedni tra�e objekte, drugi otkrivaju obja�njenja. To je mnogo lak�e'.
Naravno, kroz svo to vreme i visak je bio u upotrebi, ali, izgleda, nije slu�io za tra�enje vode. On se pominje u delima �ota (1662) i Bajera (1749), kao i mnogih drugih.

U istoriji ljudskog roda do dana�njih dana pojavljivali su se ljudi i �ene koji nisu bili ni sudbinski ni prirodno predodređeni da budu radiestezisti, pa samim tim i njihova obuka i iskustvo nisu bili na potrebnom nivou. Takve su bile i njihove 'usluge', a prepoznaju se po tome �to ih nude veoma agresivno. Njima nije bilo poznato da jedina njihova 'reklama' mogu biti samo njihova dela.

Početkom XX veka ra�ljari i oni koji rade viskom počinju se ujedinjivati u regionalne, nacionalne i međunarodne kongrese. Prvi takav kongres odr�an je u Hanoveru 1911. godine, a drugi u Oksfordu, u Engleskoj.

U decembru 1929. godine usvojena je reč RADIESTEZIJA, koja je obuhvatila sve radove koji se izvode radiestezijskim instrumentima, a ne�to kasnije Emil Kristof daje radiesteziji na daljinu ime TELERADIESTEZIJA.

Radiestezisti XX veka otkrivaju nova i pro�iruju stara znanja. Pioniri u tome bili su Aleksis Buli (1865-1958), opat Aleksis Merme (1866-1937), Anri de Frans (1872-1947) iz Francuske, zatim Nemci Bulov, Fon Uslar, Austrijanac dr Benedikt, Britanci Adams, Gataker i Mulins i mnogi drugi.

Za kraj da pomenemo dvojicu ljudi za koje je manje poznato da su se bavili ra�ljarenjem i viskom. Prvi je Nostradamus, lekar i prorok koji je bio i vrstan ra�ljar. Drugi je veliki pesnik Johan Volfgang fon Gete, koji je stekao ugledno ime baveći se istra�ivanjem viskom. On je bio i naučnik i ostavio nam je nauku o bojama koja je i danas osnova u fizici te oblasti. Gete je ispravno shvatio da se fina energija. kao �to su misli, osećanja, ma�ta i slično, mo�e meriti samo kombinacijom čoveka i radiestezijskog instrumenta.

Njegove su i ove reči: 'Da biste mogli da uradite ne�to, prethodno treba - da budete ne�to'.

 

 

 

 

 

Vrh strane >>>

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 
   

Sva prava rezervisana

Copyright � 2011 by Alexandar Thorn

Poslednje izmene: 30-01-2013 01:27