Stranice

 

 Naslovna

  Baragnir Zag Nehar

  Sveta Magija

  Svete Knjige

 Biblioteka

 Arhiva

  Ogledalo

Tekst 12

 

  Ars Magica

  Adepti

  Hinduizam

  Budizam

  Judaizam

  Hri�ćanstvo

  Islam

  Ostale religije

  Misterije

  Tajna dru�tva

  Istorija

  Filosofija

  Astrologija

  Radiestezija

  Nauka

  Ekosfera

  Ars Medica

  Psihologija

  Umetnost

  Zanimljivosti

  Putopisi

  Zag Kia

  Zvezdarijum

 Kalendar

 Galerija

 Multimedia

 Psyradio FM

 Chat

 Linkovi

 Alexanthorn

 Kontakt

 

 

 

Thornal

Arhiva tekstova Svetog Kraljevstva Magije

 

 

Ogledalo

 

12

 

Kult jači od porekla

Izvior: NOVOSTI

Autor: R. DRAGOVIĆ

20.08.2010.

 

Većina manastira SPC u riznicama čuva mo�ti svetitelja. Za mnoge mo�ti nema dokaza da su autentične!

Ruka sa česticom mo�tiju kneza Lazara u Batajnici

Kovče�ić sa česticama mo�tiju vi�e od 40 svetaca koje je nedavno na poklon dobio Saborni hram Hrista Spasitelja u Banja Luci čini samo mali deo relikvija koje se nalaze u posedu Srpske pravoslavne crkve. Za ruku svetog Jovana Krstitelja, česticu Časnog krsta, mo�ti svetog kralja Stefana Dečanskog ili Čudotvornu ikonu Bogorodice Filermose gotovo da su svi čuli, međutim, mnogo je manje poznato da gotovo nema manastira koji u svojoj riznici nema neku svetinju.

Vernici ovim predmetima prilaze sa verovanjem i dubokim po�tovanjem, a smatra se i da najveći broj njih poseduje čudotvorne moći. Bezbrojne su priče o isceliteljskim čudima delova posmrtnih ostataka svetitelja ili predmeta koji su za �ivota koristili. Ipak, za većinu delova mo�tiju koje se čuvaju u crkvama i manastirima ne postoje dokazi da su autentični niti je poznato njihovo poreklo.

 

 

POČELO OD KRSTA�A

 

Najveći broj relikvija koje se čuvaju u katoličkim crkvama i manastirima u Zapadnu Evropu stigao je u 13. veku.

Krsta�i koji su na kratko osvojili Vizantijsko carstvo, između ostalog, sa sobom su poneli i veliki broj svetih predmeta, koje su prethodno opljačkali u manastirima na istoku.

Ove relikvije su kasnije u Evropi poklanjane, ali i za dobar novac - prodavane.

Nisu retki ni glasovi koji ukazuju da relikvije stvaraju sopstvene kultove, bliske spiritualizmu, koji vernike udaljavaju od istinskog hri�ćanstva.

- Mo�tima koje je na� Hram dobio na poklon prilazimo sa najdubljim po�tovanjem, koje ovakve svetinje zaslu�uju - obja�njava nam protojerej-stavrofor Ratko Radujković, stare�ina banjalučkog sabornog Hrama.

- Nema sumnje da će ih neverujući ljudi uvek osporavati. Mi, međutim, imamo duboku veru sa kojom im pristupamo. Da li su autentične i originalne - ne ispitujemo, jer u njih verujemo. Samo će Gospod znati �ta je istina.

Prema rečima oca Ratka, u Banjaluku su, između ostalih, stigle i čestice mo�tiju Prohora Pčinjskog, svetog vladike Nikolaja, arhiđakona Stefana, apostola Tome i Jakova, Jovana Zlatoustog, svetog velikomučenika Pantelejmona, svetih mučenika Maksima, Vikentija, Hristofora, Petra, svete Ursule... Među ovim predmetima je i komadić odeće svetog Jovana �angajskog, kao i delić krsta na kojem je raspet Isus Hristos.

Pored banjalučkog i cetinjskog hrama, jedna od čestica Časnog krsta u posedu je i porodice Nikolić iz �upe prijepoljske. Njihova relikvija bila je izlo�ena u Hramu svetog Save pre dve godine, kada joj se poklonilo vi�e hiljada vernika.

Malo je poznato da se, pored mo�tiju svetih kraljeva iz dinastije Nemanjić, u hramovima SPC čuvaju i čestice mo�tiju svetog Teodora Stratilata (rimskog vojskovođe i hri�ćanina iz četvrtog veka), ruka svetog Haralampija (propovednik iz drugog veka) kao i deo posmrtnih ostataka Svete Fevronije (ćerke rimskog senatora iz trećeg veka, poznate po mučeničkoj smrti).

Delovi mo�tiju kneza Lazara čuvaju se u nekoliko hramova SPC. Među njima je i Crkva Rođenja Presvete Bogorodice u Batajnici. U drvenom duboreznom kovčegu nalazi se ruka, izrađena od voska, u čijoj je nadlanici utisnuta čestica ostataka svetog kneza. Iako nije poznato sa kog dela tela vođe kosovskih junaka potiču čestice, svakodnevno ih celiva po nekoliko desetina vernika.

- Svete mo�ti dobili smo od episkopa braničevskog Ignjatija koji je sličan deo kne�evog tela ustupio na čuvanje i pravoslavnom hramu svetog Vasilija u �vedskom gradu Helsinborgu - obja�njavaju “poreklo” relikvije u ovom hramu. - Videv�i ushićenje i radost na�ih vernika u �vedskoj zbog dobijanja ove relikvije, zatra�ili smo od vladike da i na�a crkva dobije deo svetinje.

U SPC nerado komentari�u kultove posmrtnih ostataka svetitelja i pitanje njihovog porekla. Dominira mi�ljenje da relikvije treba po�tovati, ali i dobro razumevati poruke koje one �alju. Kao negativan primer često se navode kultovi po�tovanja određenih banalnih predmeta - �tapova, odeće ili delova posuđa - koji se vezuju za određene svetitelje. Oni mogu imati istorijski ili kulturni značaj, �to nema mnogo veze sa istinskim hri�ćanstvom.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Vrh strane >>>

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 
   

Sva prava rezervisana

Copyright � 2010 by Alexandar Thorn

Poslednje izmene: 30-01-2013 03:30