Stranice

 

 Naslovna

  Baragnir Zag Nehar

  Sveta Magija

  Svete Knjige

 Biblioteka

 Arhiva

  Ogledalo

  Ars Magica

  Adepti

  Hinduizam

  Budizam

  Judaizam

  Hri�ćanstvo

  Islam

  Ostale religije

  Misterije

  Tajna dru�tva

  Istorija

  Filosofija

  Astrologija

  Radiestezija

  Nauka

  Ekosfera

  Ars Medica

Tekst 84

 

  Psihologija

  Umetnost

  Zanimljivosti

  Putopisi

  Zag Kia

  Zvezdarijum

 Kalendar

 Galerija

 Multimedia

 Psyradio FM

 Chat

 Linkovi

 Alexanthorn

 Kontakt

 

 

 

Thornal

Arhiva tekstova Svetog Kraljevstva Magije

 

 

Ars Medica

 

84

 

Ribizla

Autor: Z. O. Joksović

Izvor: NOVOSTI

Foto: Arhiva Thornal

25.07.2012

 

Niacin, koji se u značajnim količinama nalazi u ribizli, va�an je za nerve, pantotenska kiselina za ćelijsko disanje i lepu kosu, vitamin C za te�ke infekcije...

Ukusna i lekovita, ribizla, odnosno njeni sitni bobičasti i vrlo ukusni plodovi nalik grozdu, sazrevaju u julu. Najzastupljenija je crvena ribizla (Ribes rubrum), ali u velikoj meri koristi se i crna (Ribes nigrum). Obe rastu samoniklo, mada mogu i da se kultivi�u.

Crvena ribizla ima sitne, sočne bobice, prijatnog kiselkasto slatkog ukusa. Sadr�i ugljene hidrate, vlakna i proteine, a kalorije u tragu. Prebogata je karotinom koji je i razlog njene crvene boje. Osim toga, karotin u organizmu slu�i za sintezu vitamina A, koji istovremeno �titi sluzoko�u i pospe�uje razmenu materija na ćelijskom nivou. U zavidnim količinama sadr�i i vitamine B1, B2 i B6, niacin, ali i vitamine E i C.

Bobice sadr�e čak polovinu dnevnih potreba vitamina C, zbog čega se preporučuje kod bolesti izazvanih manjkom vitamina, kao �to je avitaminoza. Zbog visoke koncentracije vitamina C ova voćka je izuzetno delotvoran antioksidans u sprečavanju različitih oblika karcinoma. Dobar je i izvor vitamina K, pa se preporučuje za odr�avanje zdravlja kostiju, jer aktivira osteokalcin, koji poma�e ugradnju kalcijuma u kosti. Obezbeđuje i zdravo zgru�avanja krvi kao za�titu kardiovaskularnog sistema.

Bobice crvene ribizle otvaraju i apetit, jačaju organizam i �tite ga od nagomilanih �tetnih materija. Takođe pospe�uju rad creva i ubrzavaju oporavak posle hirur�ke intervencije. U narodnoj medicini crvena ribizla poznata je kao voće koje jača, čisti i ulep�ava telo.

Zbog sadr�aja vlakana u semenkama bobice reguli�u aktivnost creva i iz organizma elimini�u otrovne sastojke. Sve�e bobice i sve�i sok krepe zdravlje, dok razređen sok sa mineralnom vodom gasi �eđ. Sok je koristan i u oporavku rekonvalescenata, a naročito za dijabetičare.

Li�će crvene ribizle koristi se za spremanje čajnog napitka kod oboljenja jetre. Ujedno poma�e i kod skleroze krvnih sudova, visokog pritiska i zapaljenja mokraćne be�ike.

Crna ribizla veoma liči na crvenu, samo �to njeni listovi sa donje strane imaju takozvane uljne �lezdice. Takođe ima sitne, sočne bobice, koje su u početku crveno-smeđe boje, a kada sazru postaju crvenije i tamnije. Potpuno crnu boju dobijaju kada su sasvim zrele. Tada imaju izuzetno jak miris, zbog čega se vi�e koriste kao voćni sokovi, sirup, d�em i kompot.

Plod crne ribizle izuzetno je bogat vitaminom C. Visok sadr�aj vitamina C sprečava i leči te�ke infekcije, a pre svega upalu pluća. Plodovi i sok korisni su kod bubre�nih bolesti, grčeva i bolova organa za varenje. Narodni lekari je smatraju biljkom izbora za jačanje i či�ćenje krvi. Čaj od crne ribizle povoljno utiče na rad bubrega i ubla�ava tegobe izazvane reumom. Sprema se tako �to se dva prstohvata isitnjenih listova crne ribizle stavi u dva decilitra provrele vode, ostavi dva do tri minuta da odstoji, procedi i pije.

Plod i prerađevine od crne ribizle normalizuju i stabilizuju krvni pritisak, a posebno se preporučuje osobama koje su malokrvne. Lekovito deluje i kod čira na �elucu, gastritisa, ateroskleroze, poremećaja metabolizma... Sok poma�e i kod krvarenja desni i pro�irenih vena, a pozitivno utiče i na povećanje koncentracije i pamćenja. U su�tini, svaka bobica ribizle predstavlja malu multivitaminsku pilulu, koja sadr�i velike količine niacina va�nog za nerve, pantotensku kiselinu va�nu za ćelijsko disanje i lepu kosu, kao i brojne minerale koji povoljno utiču na sveukupno zdravlje organizma.

 

VINO KAO ČISTAČ KRVI

 

Kao dobar čistač krvi preporučuje se vino od ribizle. Ru�ičasto, srednje jako vino dobija se kada se ribizle, po �elji kada je reč o količini, usitne i uz dodatak vode, �ećera, vinskog kvasca i suvog gro�đa stave u staklene fla�e. Navedena me�avina stavlja se u fla�e do pola, a zatim čeka 40 dana da sve fermentira na toplom mestu. Nakon toga me�avina se procedi i ostavi da stoji u sterilnim fla�ama. Izvesno vreme se sačeka da vino dozri pre konzumiranja, a zatim čuva na dobro rashlađenom mestu.

 

D�EM OD CRVENIH RIBIZLA

 

Ribizla je lekovita ne samo kao sve�a već i kada se od nje prave određeni proizvodi. U tom smislu narodna medicina preporučuje d�em koga smatra dobrim antiseptikom i proizvodom koji ubla�ava bol kod opekotina i sprečava rast plikova. Sprema se na vrlo jednostavan način, tako �to se 350 grama ribizla prokuva osam do deset minuta, a zatim sadr�aj procedi. Istovremeno u drugoj �erpi, u 600 mililitra vode, kuva se desetak minuta 350 grama �ećera. �ećer se kuva uz konstantno skidanje pene. Kada se ovaj proces kuvanja zavr�i, ribizle i �ećer se pome�aju i na tihoj vatri sve kuva jo� pola sata.

 

 

 

 

Vrh strane >>>

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 
   

Sva prava rezervisana

Copyright � 2012 by Alexandar Thorn

Poslednje izmene: 31-01-2013 00:27