Stranice

 

 Naslovna

  Baragnir Zag Nehar

  Sveta Magija

  Svete Knjige

 Biblioteka

 Arhiva

  Ogledalo

  Ars Magica

  Adepti

  Hinduizam

  Budizam

  Judaizam

  Hri�ćanstvo

  Islam

  Ostale religije

  Misterije

  Tajna dru�tva

  Istorija

  Filosofija

  Astrologija

  Radiestezija

  Nauka

  Ekosfera

  Ars Medica

Tekst 71

 

  Psihologija

  Umetnost

  Zanimljivosti

  Putopisi

  Zag Kia

  Zvezdarijum

 Kalendar

 Galerija

 Multimedia

 Psyradio FM

 Chat

 Linkovi

 Alexanthorn

 Kontakt

 

 

 

Thornal

Arhiva tekstova Svetog Kraljevstva Magije

 

 

Ars Medica

 

71

 

Skrivena svojstva Kanabisa

Izvor: 4Dportal

Foto: Arhiva Thornal

07.01.2012

 

Od svih 300.000 vrsta biljaka na zemlji, ni jedan drugi biljni izvor se ne mo�e uporediti sa nutritivnim vrednostima semena kanabisa.

To je jedina biljka na zemlji koja ie označena kao izvor broj jedan. Ima savr�en balans esencijalnih aminokiselina i ulja sve u jednoj biljci i obliku koji je najjprirodniji za probavu. Konoplja (Canabis sativa) po nekima je biljka koju je Bog stvorio kako bi čoveku slu�ila za sve - kao hrana, lek, miris, energent, gradivni i odevni materijal, stočna hrana, za razne industrijske proizvode i, naravno, za u�ivanje.

Postoji i verovanje da je biljka vanzemaljskog porekla, jer je jedina biljka na Zemlji koja se pokazuje u dva vidljiva pola - kao mu�ka i �enska konoplja. Kod svih ostalih biljaka pol se mora otkriti analizom hromozoma.

Potiče, ka�u, sa Kavkaza, ba� odakle potiču i prvi ljudi - nefili tj. divovi plavih očiju koji su stigli mo�da i iz svemira. Spustili su se zatim u područje drevnog Sumera i tu su ih do�ivljavali kao Bogove koji su do�li sa neba. Nazvani su Anunaki (oni koji su si�li sa Neba) i doneli mo�da "čarobnu biljku" - za sve. Bilo kako bilo, u Sumeru je tada pre vi�e od 8000 godina naprasno nikla civilizacija. "Bogovi" su stvarali decu sa zemaljskim kćerima. Dosta toga je zapisano i u Bibliji, a ne samo na glinenim pločicama (i podrobno opisano u knjigama Z. Sitchina).

Konoplju su svakako uzgajali u Egiptu pre 6000 godina, kao i u drevnoj Kini, odakle i potiče najstariji zapis o njenoj preradi. Prvi usev koji je čovek uop�te počeo uzgajati u mnogim dr�avama sveta - bila je konoplja.

Konoplja se izgleda spominje i u Bibliji: "Posejaću za njih biljku o kojoj će se nadaleko čuti, i neće vi�e biti gladi na ispo�ćenoj zemlji". (Jezekij 34:29) .

I danas bi glad u svetu bila potpuno iskorenjena kada bi se uzgajanje konoplje moglo obavljati slobodno. Njeno seme sadr�i jedan od najvećih izvora proteina u prirodi. Konoplja ima masnih kiselina koje potpuno čiste telo od holesterola. Ove masne kiseline ne nalaze se vi�e nigde u prirodi. Jedu se nekuvane semenke konoplje (ukoliko ih nađete negde).

Zovu je jo� bang, gand�a i ha�i�. Reč kanvas je holandska reč za konoplju.

 

Biljka za sve

 

Uzgajanje konoplje kao i njena prerada nekada je bio jedan od najunosnijih poslova �irom sveta, posebno u SAD. Konoplja je nazivana "usev od milijardu dolara". To je bilo vreme kada je prodaja konoplje od jedne �etve mogla zaraditi preko milijarda dolara i to često u ke�u. Konoplja je sve do 20. veka bila najisplativiji usev na tr�i�tu. U Americi je proizvodnja konoplje dostigla vrhunac 1850. u Kentakiju, kada je proizvedeno 40.000 tona.

Od 1631. do 1800. zakonsko sredstvo plaćanja poreza u Americi bila je isporuka konoplje. Koliko je konoplja bila va�na za dr�avu pokazuje i podatak da su svi oni koji su odbijali uzgajati konoplju u 17 i u 18. veku dolazili pod udar zakona i oporezovani su dodatno. U Vird�iniji se za izbegavanje plaćanja ovog poreza i�lo i u zatvor. Onima koji su uzgajali konoplju dr�ava Vird�inija je davala posebne beneficije.

D�ord� Va�ington, Tomas D�eferson i mnogi drugi bavili su se uzgajanjam konoplje. D�eferson je čak krijumčario seme konoplje iz Kine u Francusku, a zatim u Ameriku. D�eferson je prvi patentirao specijalno konstruisanu mlatilicu za konoplju kojom se razdvajala dr�ka od korisne mase i vlakana, i to mnogo br�e nego �to je to ručno rađeno natapanjem. Bend�amin Frenklin je bio vlasnik jedne od prvih fabrika za preradu konoplje u Americi.

Novinar i publicista, Dag D�arsi, koji je sakupio mnoge od ovih zanimljivih podataka o konoplji tvrdi i da je rat 1812. vođen zbog konoplje, jer je Napoleon �eleo preseći izvoz konoplje iz Rusije u Englesku. Za�to je Englezima bila toliko potrebna konoplja? Pre svega, zbog potreba mornarice. 4000 godina, 90% svih brodskih veziva i jedara napravljeno je od kanabisa, a Engleska bez brodova bila bi za Napoleona lak plen.

Prva biblija, geografske i pomorske karte, zastave, prvi nacrt američke Deklaracije o nezavisnosti i američki ustav bili su na papiru ili platnu od konoplje. Punih 150 godina Britanska enciklopedija se �tampala na papiru od konoplje. Zapravo sve �kolske knjige do 1880. bile su �tampane na papiru od konoplje.

Slike Rembranta, Tomasa Geinsboroua, Van Goga kao i mnogih drugih slikara bile su napravljene najče�će na platnu od kanabisa.

Konoplja ima kvalitetnije vlakno od drveta. Daleko manje nagrizajućih hemikalija je potrebno da bi se papir napravio od konoplje nego od drveta. Papir od konolje ne �uti i vrlo je trajan. Biljka raste brzo i sazrijeva u jednoj sezoni, dok je drveću potrebno vi�e godina.

Godine 1916. američka vlada je izračunala da će do 1940. sav papir moći da se proizvodi od konoplje i da vi�e neće biti potrebno seći drveće. Ista vladina studija je pokazala da se od jednog jutra zasejanog konopljom dobije sirovine za papir koliko od 4,1 jutra zasejanog drvetom. "Uzgajanje i proizvodnja konoplje ne ugro�ava prirodnu okolinu", zapisano je u američkom biltenu br.404 koji izdaje američko ministarstvo za poljoprivredu.

 

Umesto plastike, za boje i za lekove

 

Ako bi se svi plastični proizvodi, umesto od naftnih derivata, radili pomoću ceđenja ulja iz konoplje, prirodno bi se razgrađivali. Trebalo bi ih samo nakon upotrebe smrviti. Plastika od naftnih derivata se ne razgrađuje. Dana�nja plastika od nafte te�ko zagađuje okolinu, ali ekologija se očigledno ne uklapa u biznis naftne oligarhije.

Kvalitetne boje i lakovi pravljeni su od ulja konoplje sve do 1937. Čak 58.000 tona konopljinog semena kori�teno je u SAD za proizvodnu boja do 1935. godine.

Lekovi od konoplje su godinama bili podr�avani od Američke Medicinske Asocijacije. Danas se kanabis kao lek daje samo malom broju ljudi, dok je većina naterana da koristi razne druge hemikalije. Ipak, samo je konoplja pouzdano blagotvorna za ljudsko telo.

 

Kampanja za privatni korporativni biznis

 

Tako je Herst od 1934. do 1937. naručio od svojih urednika vi�e prikladnih tekstova o opasnoj biljci - marihuani. Reč "marijuana" uzeli su iz meksičkog slenga sa namerom da sa njom upoznaju �iru javnost. Morali su izmisliti neko ime, jer sve ono lo�e i zastra�ujuće �to su planirali da dovedu u vezu sa ovom biljkom, nikako se ne bi moglo povezati sa konopljom u to vreme. Kao kada bi danas za kamilicu ili lipu tvrdili da su te�ke halucinogene droge. Uostalom, smotajte cigaretu od su�enog cveta kamilice i otkrićete da je isto tako opojna koliko i kanabis.

Izmi�ljeni novinski članci tako su te�ko klevetali Meksikance, Afroamerikance, d�ez muzičare i sve druge koji su navodno koristili opojnu travu - marihuanu. Posebno je na meti bio Nju Orleans, gde se pu�enje marihuane navodno obilato upra�njavalo među crnačkim većinskim stanovni�tvom. Čitaoci su zatim upoznavani sa pogubnim uticajem marihuane na ljudsku psihu. Ona je bila uzrok mnogih nerazja�njenih saobraćajnih nesreća, ubistava i samoubistava, i uzrok nemorala mnogih mladih �ena.

U Septembru 1937. najkorisniji poznati usev na svetu postao je opasna opojna droga - marihuana. Bio je to veliki dobitak za privatni korporativni biznis i ogroman gubitak za američki narod i dr�avu.

Kada je Američko Lekarsko Udru�enje shvatilo da je marihuana u stvari pasivna konoplja koju su koristili kao lek preko stotinu godina zbog njene psihoaktivne komponente Delta 9 tetrahydrocannabinol, bilo je previ�e kasno. Dr D�ejms Vudvord, lekar i advokat, izjavio je tek kasnije pred Kongresom (kada je tra�eno da se zakon ukine) da je samo to bio razlog �to se Asocijacija nije zalo�ila protiv dono�enje tog zakona. Zapravo samo nekoliko ljudi u SAD, u to vreme, shvatilo je prevaru. Postojao je strah od marihuane koji su Herstovi mediji posejali. Zakon je oporezivao stotinu dolara na jednu uncu konoplje i oporezivao bilo kakvu komercijalnu prodaju, �to je konoplju brzo učinilo nekompetitivnom na tr�i�tu. Sva konoplja koja je bila u Americi neophodna, morala se uvoziti.

 

Parlament odlučuje o potrebama korporativnog biznisa

 

Kada je uvoz 1942. zbog Drugog svetskog rata potpuno stao, američka vlada je tra�ila ukidanje zakona. I ne samo to. Krenula je �estoka kampanja ministarstva za poljoprivredu koje je tra�ilo od američkih farmera da �to vi�e seju konoplju. Tada je skovana parola: "Konoplja za pobedu!" Ista vlada koja je pre samo pet godina oporezivala konoplju kao opasnu drogu, sada je pozivala farmere da posade 350.000 jutara sa konopljom. Izgrađena je i 71 farma za njenu obradu.

Čim je rat zavr�en, pozicija konoplje je igrama u Parlamentu, preko korumpiranih političara u "najdemokratskijoj dr�avi na svetu", ponovo vraćena tamo gde je odgovaralo moćnoj naftnoj oligarhiji, koja je iz rata iza�la jo� bogatija. Konoplja je ponovo postala marihuana - demonsko seme i ponovo je tra�en zakon o njenom oporezivanju.

Isti čovek iz Federalnog biroa za narkotike, Anslinger, opet je pred Kongresom svedočio o opasnoj marihuani. Ovog puta je, međutim, rekao sve suprtotno od ranije tvrdnje: tih godina u vreme makartizma, kada se SAD spremala na krsta�ki rat u Koreji i kasnije u Vijetnamu (koji je rimokatolički klan iz Pentagona vodio protiv budističke jeresi i ruskog razme�tanja nuklernog oru�ja) marihuana je, po njegovom svedočenju, bila vrlo opasna jer je "mogla toliko umrtviti vojnike da izgube svaku volju za borbom".

 

Povećanje kazne za svako kr�enje zakona

 

Već 2. novembra 1951. kroz Kongres je pro�ao takozvani Bogsov zakon koji je povećao kazne za sva kr�enja zakona u ograničenju uzgajanja konoplje. Zatvori su počeli puniti se prekr�iocima, posebno su hap�eni mladi koji su pu�ili konoplju. Propaganda je nastavila raditi svoj posao pa je pu�enje konoplje i njena �tetnost morala biti �to vi�e urezana u svest mladih. Kao podloga idealan je bio rock and roll, pa su i neke velike zvezde rok scene od droge morale umreti. (Ali, ovo je posebna tema).

 

Proizvodnju konoplje zamenila je proizvodnja ogromne količine petrohemijskih otpadnih toksina

 

Proizvodnja konoplje opala je za 80% i čitava planeta od tada mora "gutati" ogromne količine petrohemijskih otpadnih toksina koje ne mo�e nikako "svariti". Pored ogromne količine plastičnog smeća i toksičnih plinova, na Zemlji se onemogućava zdravo disati, jer se ogromna �umska prostranstva krče da bi se drvo prerađivalo u papir. Pri ovoj obradi drveta potrebno koristiti i jake toksične kiseline (�to sa konopljom nije slučaj). A sve se mo�e lako nadoknaditi ukoliko bi se slobodno koristila konoplja. Njena prirodna biomasa bi mogla praktično nadoknaditi sve energetske potrebe koje se danas zadovoljavaju naftom (koja izgleda i nije u potpunosti organskog porekla).

 

Globalna naftna oligarhija kontroli�e svet

 

Ako ste se mo�da sad zapitali - za�to onda "majčica Rusija", toliko forsira svoje naftovode i plinovode, a ne pređe lepo na konoplju koju mogu slobodno gajiti i prerađivati (i uni�titi Zapadne tajkune, a ruske seljake konačno obogatiti) razlog je jednostavan: zato �to globalna naftna oligarhija savr�eno dobro dr�i u svojim rukama i Zapad i Istok i Sever i Jug. Dakle, oni su globalna oligarhija. Politička podela sveta kakvu mi smrtnici (i robovi) učimo u �kolama (i kako je uči na�a pseudopolitička "elita" na raznim fakultetima političkih nauka), predstavlja samo �arenu la� kako bi ova pseudoelita obavljala funkciju korisnih idiota. Svet nikada nije bio podeljen na Istok i na Zapad, na dr�ave i dr�avice, narode i nacije, na levičare i desničare, liberale, komuniste, socijaliste, anarhiste, radikale, laburiste, stare i nove konzervativce, već na interesne zone korporativnog biznisa koji globalna oligarhija hiljadama godina savr�eno kontroli�e preko svojih masonskih lo�a (ranije verskih zajednica), a one preko svojih članova koje ubacuju kao političke marionete u razne dr�ave sveta. Pravu političku podelu znaju samo oni sa vrha Piramide. Zato se i zovu Iluminati - prosvetljeni.

Svi međudr�avni i unutra�nji politički sukobi među građanima samo su ve�to orkestrirana pomeranja kada pojedini globalni moćnici preme�taju svoje interesne zone. Dakle oni će preći i na konoplju kada budu za to spremni, a ja verujem da se oni na to polako spremaju. Konoplja bi drastično oborila cene plina i nafte, pa bi lako pukla i "majčica Rusija" (da nije njihova).

 

Jo� činjenica i zanimljivosti o ovoj "opakoj drogi" koja bi uni�tila svet da je legalizovana

 

Kora konoplje ima najdu�a i njajčvr�ća vlakna od svih biljaka. Od tih vlakana mogu se izgraditi svi građevnski materijali, uključujući lesonit, materijale za pokrivanje krovova, materijale za podove, zidne ploče, oplatu, boje, ivericu, �perploču, armirani beton, izolaciju, cigle i biorazgradive plastične kompozite koji su čvr�či od čelika.

Ekolo�ki odr�iva konoplja ne zahteva nikakve herbicide i pesticide kod uzgajanja. Stvara humus, čisti tlo od te�kih metala, i upija enormne količine ugljenika iz atmosfere. Konoplja mo�e dati 250% vlakana vi�e od pamuka, i uz manju potro�nju vode, a čak 600% vi�e vlakana od lana, na istoj povr�ini.

Anatomija stabiljke konoplje presudna je za njen kvalitet. Kada bi upotreba svih fosilnih goriva i njihovih derivata, kao i kori�tenje drveta za papir i građevnski materijal bila zamenjena konopljom, planeta bi se spasila od uni�tenja, nestao bi efekat staklene ba�te i zaustavila deforestizacija, uz istovremeno smanjenje zagađenja, obnovu tla i či�čenje atmosfere, a sve to za samo jedan godi�nji obnovljiv prirodan prinos konoplje koja bi bila izvor sposoban za davanje ukupne većine svetskog papira i tekstitila.

Ako sve praktične primene nisu dovoljne da nas uvere u korist konoplje, onda bi nas prehrambena vrednost semenki konoplje trebala uveriti. Nutricionistička istra�ivanja semena konoplje dala su neka od najizvanrednijih otkrića. Ove semenke nemaju premca u hranjivosti. One sadr�e, antioksidanse, belančevine, karotine, fitosterole, fosfolipide, kao i brojne minerale, uključujući kalcijum, magnezijum, sumpor i gvo�đe, cink i fosfor! Izvor su potpunih belančevina i sadr�e svih 20 poznatih aminokiselina, uključujući devet esencijalnih aminokiselina. Sadr�e vitamine A (beta-karotin), B1, B2, B3, B6, C, D, E (prirodni antioksidant), svi u lako svarljivom obliku. Međutim ova biljka nam po "zakonu" nije dozvoljena... hm, ba� začuđujuće! Glavno je da su tu fluor, aspartam, aditivi i druge hemikalije..., no krenimo dalje.

Ulje semena konoplje izuzetno je bogato esencijalnim masnim kiselinama (EMK). Ono je najuravnote�enije prirodno ulje za ljudsku ishranu. To ulje mo�e pokriti sve na�e potrebe, za esencijalnim masnim kiselinama, kroz čitav �ivot, zahvaljujući svom uravnote�enom sadr�aju od 80% EMK. Njegovih 10% zasićenih masnih kiselina pru�a energiju, dok 80% EMK, prvenstveno slu�e kao gradivni blokovi ćelija, kao i za proizvodnju hormona.

 

Kori�ćenje i čuvanje

 

Visoko nezasićena ulja, posebna ulja lo�ijeg kvaliteta, mogu spontano oksidirati i postati u�egla za kratko vreme, ako se ne čuvaju na pravi način. Ulja treba čuvati na tamnom i hladnom mestu, najbolje u tamnoj staklenoj boci. Konopljino ulje mo�e se čuvati zamrznuto due od drugih ulja bez opasnosti od pucanja boce: zbog njegovih lanaca visoko nezasićenih masti ne stvrdnjava se. Osim toga ulja visokog kvaliteta uz pravilno čuvanje mogu trajati veoma dugo i to bez ikakvih aditiva i konzervanasa.

Visoko nezasićena ulja, nisu pogodna za bilo koju vrstu kuvanja. Ipak jedno od tih ulja, ulje repe, uobičajeno se koristi u komercijalnim proizvodima, i za duboko pr�enje. Osim toga, većina ulja za kuvanje koja se koriste u pripremi brze hrane, i prodaju u supermarketima, obrađivana su na visokim temperaturama, a taj proces uni�tava esencijalne masne kiseline, do te mere da one postaju trans-masti - praktično toksini s kojima telo te�ko izlazi na kraj. Gubi se terapijska vrednost EMK.

Prema svetskom poznatom istra�ivaču dr. Udu Erasmusu, svetlost je 1000 puta razornija za lance EMK, od kiseonika. Zato bi bilo mudro dvaput razmisliti, pre nego �to kupite ulje za ishranu i kuvanje koje je pakovano u prozirnu plastičnu bocu, i koje je rafinisano, izbeljeno i deodirano. U analizi dr. Erasmusa konopljino ulje je na vrhu popisa kao najkorisnije ulje.

 

Postupak - primer dobijanja ulja

 

Početni materijal:

Obično radim sa oko 500 g kvalitetnih vrhova konoplje, ali se mo�e raditi i samo sa 30g �to će proizvesti oko 3 - 4 mililitra ulja. Količina proizvedenog ulja variraće od vrste do vrste, ali sve imaju neverovatan efekt u lečenju.

1. Stavite potpuno osu�eni biljni materijal u posudu.

2. Natopite materijal sa rastvorom koji koristite. Mogu se koristiti razni rastvori. Mo�ete koristiti 95-99% alkohol koji mo�ete naći u lokalnim apotekama. Ako je postupak izveden pravilno, u ulju neće biti ostatka alkohola ili će ga biti vrlo malo. Za pola kilograma biljnog materijala potrebno je oko 8 litara alkohola da bi odvojili THC. Pola litra alkohola bi trebalo biti vi�e nego dovoljno za odvajanje THC-a od 30g biljnog materijala.

3. Izgnječite biljni materijal koristeći avan, drveni �tap ili neki slični alat.

4. Dodavajte alkohol postepeno i toliko dugo dok biljni materijal ne bude potpuno potopljen. Pri tom, biljni materijal gnječite tučkom sve vreme. Dok to radite THC se odvaja od biljnog materijala u alkohol.

5. Radite taj proces oko 3 minuta.

6. Prelijte me�avinu ulja i alkohola bez biljnog materijala u drugu posudu. Na ovaj način je izvučeno oko 80% THC-a iz biljnog materijala.

7. Drugo ispiranje - Ponovo dodajte alkohol u biljni materijal i gnječite jo� 3 minute da izvadite preostalih 20% THC-a.

8. Prelijte me�avinu ulja i alkohola u posudu koja već sadr�i prvu me�avinu koju ste predhodno napravili.

9. Bacite biljni materijal iz kojeg ste upravo izdvojili THC.

10. Procedite me�avinu ulja i alkohola kroz laboratorijski filter papir ili vi�eslojnu gazu u čistu posudu.

11. Isparavanje alkohola se mo�e vr�iti i u običnom kuvalu ili posudi.

12. Sipajte me�avinu u kuvalo do 3/4 zapremine. Prostorija treba da bude dobro provetrena i uključite aspirator da odvodi paru alkohola. Para je vrlo zapaljiva pa odstranite cigarete i slične izvore vatre.

13. UKljučite kuvalo i namestite ga da jako greje.

14. Dodavajte me�avinu u kuvalo postepeno kako se nivo spu�ta sve dok sva me�avina ne zavr�i u kuvalu.

15. Kada je sav alkohol gotovo ispario dodajte par kapi vode u me�avinu. Količina vode koju ćete dodati zavisi koliko ste imali biljnog materijala na početku. Na pola kiligrama dobrog biljnog materijala, obično dodam oko 10 - 15 kapi vode. Za 30 g dovoljna je jedna kap vode.

16. Kada u kuvalu ostane malo me�avine ulja i alkohola, masu treba lagano me�ati.

17. Me�anje traje dok alkohol potpuno ne ispari. Par kapi vode koja se dodaje poma�e kod isparavanja ostatka alkohola i donekle čuva ulje od prejakog zagrejavanja. Temperatura ulja nikada nebi smela preći 140C.

18. Stavite rukavice i uklonite ulje iz kuvala.

19. Oprezno prespite ulje u manju čistu posudu.

20. Stavite tu posudu na dehidrator ili na neki uređaj koji lagano greje kao grejač za kafu. Mo�e potrajati nekoliko sati, ali će voda i ostatak alkohola ispariti iz ulja. Kada vi�e nama nikakve aktivnosti na povr�ini ulja, lek je spreman za upotrebu.

21. Sipajte vruće ulje u bocu.

 

Zdravstvena industrija nije motivisana da izleči bolesti

Izvor iz knjige:

Kevin Trudeau - Prirodni lekovi za koje "oni" ne �ele da vi znate

 

Kad bi zdravstvena industrija lečila bolesti, uskoro bi ostala bez posla. Koliko god to neverovatno zvučalo, njihov je cilj da se razboli �to vi�e ljudi i da �to većem broju ljudi treba medicinsko lečenje, da bi osigurali vlastitu dobit. Uvek je reč o novcu! Bolnice, farmaceutske kompanije i čitavu zdravstvenu industriju zapravo bismo trebali nazvati industrijom bolesti. Taj aparat za ostvarivanje dobiti ne zarađuje ozdravljivanjem ljudi, nego prodajom svojih bezobrazno skupih lekova, hirur�kih zahvata i drugih medicinskih tretmana čoveku. Godi�nje se na tome zaradi vi�e od 1,3 triliona dolara. Sedeo sam u njihovim salama za sastanke. Slu�ao sam �ta govore. Slu�ao sam izvr�ne direktore velikih farmaceutskih kompanija kako govore: "Ba� me briga kakvo o�tećenje jetre ovaj lek mo�e izazvati, samo neka ga FDA odobri. Plati koliko treba, pronađi lobiste koji su ti potrebni, samo da dobijemo odobrenje za ovaj lek. Ako u tome uspe�, cena na�ih deonica će se utrostručiti. Prodaćemo ih i idemo dalje. Za pet godina, kad otkriju da lek o�tećuje jetru, povući će ga s tr�i�ta. Koga briga za to, mi ćemo imati svoj novac. Samo to napravi".

Je li uvek reč o novcu? Skrivaju li od nas prirodne proizvode i lekove samo zbog toga �to pohlepni ljudi i korporacije �ele ostvariti jo� veću zaradu? Je li tačno da novac pokreće svet? Tačno je. Morate shvatiti da je novac najva�nija pokretačka sila na svetu. O tome čitamo svakoga dana.

Doslovno svaka farmaceutska kompanija je dioničarsko dru�tvo, �to znači da su njeni menad�eri i direktori obavezni povećati vrednost njenih deonica. To znači da su menad�eri i direktori doslovno zakonski du�ni povećati profit. Dobit mogu povećati samo ako prodaju veće količine svojih proizvoda i ako ih proizvode sa smanjenim tro�kovima proizvodnje. Stoga farmaceutske kompanije imaju samo jedan cilj, a to je prodaja �to veće količine lekova i proizvodnja tih lekova sa �to manje tro�kova. Razmislite o tome. Cilj takve industrije nije lečenje bolesti. Njen je cilj prodaja �to veće količine lekova. Vi ste njihova mu�terija. �ele da svake godine koristite �to vi�e lekova.

Kad FDA odobri lek i kad farmaceutska kompanija dobije patent, ona postaje jedina kompanija koja mo�e prodavati taj lek. Dobijanje patenta za lek automatski joj donosi milijarde dolara! Zbog toga nikada nećete videti farmaceutsku kompaniju da reklamira prirodni lek. Prirodne lekove ne mogu patentirati, a zaraditi mogu samo s patentiranim lekom. Prodaja prirodnog leka koji se ne mo�e patentirati ne donosi veliku dobit, no kad imate patentirani proizvod, vi ste jedina kompanija koja ga mo�e prodavati. Nemate konkurenciju. Mo�ete ga prodavati po bezobrazno visokoj ceni, a dobit vam je zagarantovana. Ako prodajete nepatentirani prirodni proizvod, stotine drugih kompanija takođe ga mogu prodavati. Tada nemate monopol. Cene se spu�taju i dobit se uveliko smanjuje. Zbog toga farmaceutska industrija reklamira samo patentirane lekove, jer joj oni donose novac.

FDA je donela "zakon" da ne postoji i nikad neće postojati prirodni lek koji mo�e izlečiti, sprečiti ili lečiti bolest. Jer, kad bi prirodni lek to mogao postići, morao bi biti klasifikovan kao "lek", a kad bi bio klasifikovan kao lek morao bi proći kroz ispitivanje vredno 800 miliona dolara koje FDA zahteva da bi mogla dati odobrenje za svaki novi lek. To se ne mo�e učiniti. Zbog čega? Zato �to se prirodni proizvod ne mo�e patentirati, a uz to i zato �to ne postoji kompanija koja mo�e potro�iti 800 miliona dolara da bi dobila odobrenje za prirodni proizvod kao novi lek, jer nakon toga neće moći dobiti patent za taj "novi lek", a zbog toga ne mo�e vratiti ulo�eni novac i pri tom zaraditi jo� deset puta vi�e. Prirodni proizvodi se ne mogu patentirati. Stoga oni ne mogu proći kroz ispitivanje koje zahteva FDA. Takav sistem ne dopu�ta da se prirodni proizvodi reklamiraju kao lek ili sredstvo za sprečavanje bolesti, iako mnogi takvi lekovi u tome zaista uspevaju.

Razmilite o tome. FDA tvrdi da samo sintetički lek mo�e izlečiti ili sprečiti bolest i apsolutno ni�ta drugo. Zar to nije nerazumno?

Mislim da nije potreban ikakav daljnji komentar, jer sve je kristalno jasno. Imamo biljku koja se koristi, za sve, ima najbolje nutricionističke vrednosti, te je najbolja za ljudsku probavu. Takođe je najbolja za izradu papira, goriva, najizdr�ljivija, ima mogućnost recikliranja veću od ikoje biljke.

Najednom zamislite, ta biljka postaje toliko opasna, zbog "lo�eg psihoaktivnog" sastojka. Ljudi koji nam podvaljuju sve samo ne zdravlje, od aditiva, sublimiranih poruka preko televzije danas... a i pre im ni�ta drugo nije bila namera, koji dozvoljavaju otrovni �takorski fluor u zubnim pastama samo da bi mi imali čiste zube, zamislite, toliko su zabrinuti da bi se neko mogao napu�iti, i po tada�njim reklamama postati bludnica, i razbojnik - zamislite (danas vam je to sme�no zar ne?), te se ukida ta svemoćna biljka... za "dobrobit" čovečanstva.

Da ba�. Ili za hajde da ka�emo "lo�ebit" čovečanstva, i zaradu velikih korporacija i farmaceutskih kompanija.

Anslingeru treba čestitati, jer imati takvu moć uveriti ljude, da biljka za koju su svi znali da je najkvalitetnija, najednom postane demonski usev... to pokazuje koliko su ljudi na�alost bili ovčjeg mentaliteta. Pustite ovcama da budu ovce. Vi ste ljudi.

 

Video prilog 1:

 

 

 

 

Video prilog 2:

 

 

 

 

 

 

 

 

Vrh strane >>>

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 
   

Sva prava rezervisana

Copyright � 2012 by Alexandar Thorn

Poslednje izmene: 31-01-2013 00:24