Od
svih 300.000 vrsta biljaka na zemlji, ni jedan drugi
biljni izvor se ne mo�e uporediti sa nutritivnim
vrednostima semenakanabisa.
To je jedina biljka na zemlji koja ie
označena kao izvor broj jedan. Ima savr�en
balans esencijalnih aminokiselina i ulja sve u jednoj biljci i obliku koji
je najjprirodniji za probavu. Konoplja (Canabis sativa) po nekima je biljka
koju je Bog stvorio kako bi čoveku slu�ila za sve -
kao hrana, lek, miris, energent, gradivni i odevni materijal, stočna hrana,
za razne industrijske proizvode i, naravno, za u�ivanje.
Postoji i verovanje da je biljka vanzemaljskog porekla, jer
je jedina biljka na Zemlji koja se pokazuje u dva vidljiva pola - kao mu�ka
i �enska konoplja. Kod svih ostalih biljaka pol se mora otkriti analizom
hromozoma.
Potiče, ka�u, sa Kavkaza, ba� odakle potiču i prvi ljudi -
nefili tj.divovi plavih očiju koji su stigli mo�da i
iz svemira. Spustili su se zatim u područje drevnog Sumera i tu su ih
do�ivljavali kao Bogove koji su do�li sa neba. Nazvani su Anunaki
(oni koji su si�li sa Neba) i doneli mo�da "čarobnu
biljku" - za sve. Bilo kako bilo, u Sumeru je tada pre vi�e od 8000 godina
naprasno nikla civilizacija. "Bogovi" su stvarali decu sa zemaljskim kćerima.
Dosta toga je zapisano i u Bibliji,
a ne samo na glinenim pločicama (i podrobno opisano u
knjigama Z. Sitchina).
Konoplju su svakako uzgajali u Egiptu pre 6000 godina, kao i
u drevnoj Kini, odakle i potiče najstariji zapis o njenoj preradi. Prvi usev
koji je čovek uop�te počeo uzgajati u mnogim dr�avama
sveta - bila je konoplja.
Konoplja se izgleda spominje i u Bibliji: "Posejaću
za njih biljku o kojoj će se nadaleko čuti, i neće vi�e biti gladi na ispo�ćenoj
zemlji". (Jezekij 34:29) .
I danas bi glad u svetu bila potpuno iskorenjena kada bi se
uzgajanje konoplje moglo
obavljati slobodno. Njeno seme sadr�i jedan od najvećih izvora proteina u
prirodi. Konoplja ima masnih kiselina koje potpuno čiste telo od
holesterola. Ove masne kiseline ne nalaze se vi�e
nigde u prirodi. Jedu se nekuvane
semenke konoplje (ukoliko ih nađete negde).
Zovu je jo� bang, gand�a i ha�i�. Reč
kanvas je holandska reč za konoplju.
Biljka za sve
Uzgajanje
konoplje kao i njena prerada nekada je bio jedan od najunosnijih poslova
�irom sveta, posebno u SAD. Konoplja je nazivana "usev od milijardu dolara".
To je bilo vreme kada je prodaja konoplje od jedne �etve mogla zaraditi
preko milijarda dolara i to često u ke�u. Konoplja je sve do 20.
veka bila najisplativiji usev na tr�i�tu. U Americi
je proizvodnja konoplje dostigla vrhunac 1850. u Kentakiju, kada je
proizvedeno 40.000 tona.
Od 1631. do 1800. zakonsko sredstvo plaćanja poreza u Americi
bila je isporuka konoplje. Koliko je konoplja bila va�na za dr�avu pokazuje
i podatak da su svi oni koji su odbijali uzgajati konoplju u 17 i u 18.
veku dolazili pod udar zakona i oporezovani su
dodatno. U Vird�iniji se za izbegavanje plaćanja ovog poreza i�lo i u
zatvor. Onima koji su uzgajali konoplju dr�ava Vird�inija je davala posebne
beneficije.
D�ord�Va�ington, Tomas D�eferson i
mnogi drugi bavili su se uzgajanjam konoplje. D�eferson
je čak krijumčario seme konoplje iz Kine u Francusku, a zatim u Ameriku.
D�eferson je prvi patentirao specijalno konstruisanu
mlatilicu za konoplju kojom se razdvajala dr�ka od korisne mase i vlakana, i
to mnogo br�e nego �to je to ručno rađeno
natapanjem.Bend�amin
Frenklin je bio vlasnik jedne od prvih
fabrika za preradu konoplje u Americi.
Novinar i publicista, Dag D�arsi,
koji je sakupio mnoge od ovih zanimljivih podataka o konoplji tvrdi i da je
rat 1812. vođen zbog konoplje, jer je Napoleon �eleo
preseći izvoz konoplje iz Rusije u Englesku. Za�to je Englezima bila toliko
potrebna konoplja? Pre svega, zbog potreba mornarice. 4000 godina, 90% svih
brodskih veziva i jedara napravljeno je od kanabisa, a Engleska bez brodova
bila bi za Napoleona lak plen.
Prva biblija, geografske i pomorske
karte, zastave, prvi nacrt američke Deklaracije o nezavisnosti i američki
ustav bili su na papiru ili platnu od konoplje. Punih 150 godina Britanska
enciklopedija se �tampala na papiru od konoplje. Zapravo sve �kolske knjige
do 1880. bile su �tampane na papiru od konoplje.
Slike Rembranta, Tomasa Geinsboroua, Van Goga kao i mnogih
drugih slikara bile su napravljene najče�će na platnu od kanabisa.
Konoplja ima kvalitetnije vlakno od drveta. Daleko manje
nagrizajućih hemikalija je potrebno da bi se papir
napravio od konoplje nego od drveta. Papir od konolje ne �uti i vrlo je
trajan. Biljka raste brzo i sazrijeva u jednoj sezoni, dok je drveću
potrebno vi�e godina.
Godine 1916. američka vlada je izračunala da će do 1940. sav
papir moći da se proizvodi od konoplje i da vi�e neće
biti potrebno seći drveće. Ista vladina studija je pokazala da se od jednog
jutra zasejanog konopljom dobije sirovine za papir
koliko od 4,1 jutra zasejanog drvetom."Uzgajanje i proizvodnja konoplje ne ugro�ava prirodnu okolinu",
zapisano je u američkom biltenu br.404 koji izdaje američko ministarstvo za
poljoprivredu.
Umesto plastike, za bojei za lekove
Ako bi se svi plastični proizvodi, umesto od naftnih
derivata, radili pomoću ceđenja ulja iz konoplje, prirodno bi se
razgrađivali. Trebalo bi ih samo nakon upotrebe smrviti. Plastika od naftnih
derivata se ne razgrađuje. Dana�nja plastika od nafte te�ko zagađuje
okolinu, ali ekologija se očigledno ne uklapa u biznis naftne oligarhije.
Kvalitetne boje i lakovi pravljeni su
od ulja konoplje sve do 1937. Čak 58.000 tona
konopljinog semena kori�teno je u SAD za proizvodnu boja do 1935.godine.
Lekovi od konoplje su godinama bili podr�avani od Američke
Medicinske Asocijacije. Danas se kanabis kao lek daje samo malom broju
ljudi, dok je većina naterana da koristi razne druge hemikalije.
Ipak, samo je konoplja pouzdano blagotvorna za ljudsko telo.
Kampanja za privatni korporativni biznis
Tako je Herst od 1934. do 1937.
naručio od svojih urednika vi�e prikladnih tekstova o opasnoj biljci -
marihuani. Reč "marijuana" uzeli su iz meksičkog slenga sa namerom da sa
njom upoznaju �iru javnost. Morali su izmisliti neko ime, jer sve ono lo�e i
zastra�ujuće �to su planirali da dovedu u vezu sa ovom biljkom, nikako se nebi moglo povezati sa konopljom u to vreme. Kao kada bi danas za
kamilicu ili lipu tvrdili da su te�ke halucinogene droge.
Uostalom, smotajte cigaretu od su�enog cveta kamilice i otkrićete da je isto
tako opojna koliko i kanabis.
Izmi�ljeni novinski članci tako su te�ko klevetali
Meksikance, Afroamerikance, d�ez muzičare i sve druge koji su navodno
koristili opojnu travu - marihuanu. Posebno je na meti bio Nju
Orleans, gde se pu�enje marihuane navodno obilato upra�njavalo među
crnačkim većinskim stanovni�tvom.Čitaoci su zatim
upoznavani sa pogubnim uticajem marihuane na ljudsku psihu. Ona je bila
uzrok mnogih nerazja�njenih saobraćajnih nesreća, ubistava
i samoubistava, i uzrok nemorala mnogih mladih �ena.
U Septembru 1937. najkorisniji poznati usev na svetu postao
je opasna opojna droga - marihuana.Bio je to veliki
dobitak za privatni korporativni biznis i ogroman gubitak za američki narod
i dr�avu.
Kada je Američko Lekarsko Udru�enje
shvatilo da je marihuana u stvari pasivna konoplja koju su koristili kao lek
preko stotinu godina zbog njene psihoaktivne komponente Delta9tetrahydrocannabinol,
bilo je previ�e kasno. Dr D�ejms Vudvord, lekar i advokat, izjavio je tek
kasnije pred Kongresom (kada je tra�eno da se zakon ukine) da je samo to bio
razlog �to se Asocijacija nije zalo�ila protiv dono�enje tog zakona.Zapravo samo nekoliko ljudi u SAD, u to vreme, shvatilo je prevaru.
Postojao je strah od marihuane koji su Herstovi mediji posejali.Zakon je oporezivao stotinu dolara na jednu uncu konoplje i
oporezivao bilo kakvu komercijalnu prodaju, �to je konoplju brzo učinilo
nekompetitivnom na tr�i�tu.Sva konoplja koja je bila
u Americi neophodna, morala se uvoziti.
Parlament odlučuje o potrebama
korporativnog biznisa
Kada je uvoz 1942. zbog Drugog svetskog rata potpuno stao,
američka vlada je tra�ila ukidanje zakona. I ne samo to. Krenula je �estoka
kampanja ministarstva za poljoprivredu koje je tra�ilo od američkih farmera
da �to vi�e seju konoplju. Tada je skovana parola:
"Konoplja za pobedu!" Ista vlada koja je pre samo pet godina oporezivala
konoplju kao opasnu drogu, sada je pozivala farmere da posade 350.000
jutara sa konopljom. Izgrađena je i 71 farma za njenu obradu.
Čim je rat zavr�en, pozicija konoplje je igrama u Parlamentu,
preko korumpiranih političara u "najdemokratskijoj dr�avi na svetu", ponovo
vraćena tamo gde je odgovaralo moćnoj naftnoj oligarhiji, koja je iz rata
iza�la jo� bogatija. Konoplja je ponovo postala marihuana - demonsko seme i
ponovo je tra�en zakon o njenom oporezivanju.
Isti čovek iz Federalnog biroa za narkotike, Anslinger, opet
je pred Kongresom svedočio o opasnoj marihuani. Ovog puta je, međutim, rekao
sve suprtotno od ranije tvrdnje: tih godina u vreme makartizma, kada se SAD
spremala na krsta�ki rat u Koreji i kasnije u Vijetnamu (koji je
rimokatolički klan iz Pentagona vodio protiv budističke jeresi i ruskog
razme�tanja nuklernog oru�ja) marihuana je, po njegovom svedočenju, bila
vrlo opasna jer je "mogla toliko umrtviti vojnike da izgube svaku volju za
borbom".
Povećanje kazne za svako kr�enje
zakona
Već 2. novembra 1951. kroz Kongres je pro�ao takozvani Bogsov
zakon koji je povećao kazne za sva kr�enja zakona u ograničenju uzgajanja
konoplje. Zatvori su počeli puniti se prekr�iocima, posebno su hap�eni mladi
koji su pu�ili konoplju.Propaganda je nastavila
raditi svoj posao pa je pu�enje konoplje i njena �tetnost morala biti �to
vi�e urezana u svest mladih. Kao podloga idealan je
bio rock and roll, pa su i neke velike zvezde rok
scene od droge morale umreti. (Ali, ovo je posebna tema).
Proizvodnju konoplje zamenila je proizvodnja ogromne količine
petrohemijskih otpadnih toksina
Proizvodnja konoplje opala je za 80% i čitava planeta od tada
mora "gutati" ogromne količine petrohemijskih
otpadnih toksina koje ne mo�e nikako "svariti".Pored
ogromne količine plastičnog smeća i toksičnih plinova, na
Zemlji se onemogućava zdravo disati, jer se
ogromna �umska prostranstva krče da bi se drvo prerađivalo u papir. Pri ovoj
obradi drveta potrebno koristiti i jake toksične kiseline (�to sa konopljom
nije slučaj).A sve se mo�e lako nadoknaditi ukoliko
bi se slobodno koristila konoplja.Njena prirodna
biomasa bi mogla praktično nadoknaditi sve energetske potrebe koje se danas
zadovoljavaju naftom (koja izgleda i nije u potpunosti
organskog porekla).
Globalna naftna oligarhija kontroli�e
svet
Ako ste se mo�da sad zapitali - za�to onda "majčica Rusija",
toliko forsira svoje naftovode i plinovode, a ne pređe lepo na konoplju koju
mogu slobodno gajiti i prerađivati (i uni�titi Zapadne tajkune, a ruske
seljake konačno obogatiti) razlog je jednostavan: zato �to globalna naftna
oligarhija savr�eno dobro dr�i u svojim rukama i Zapad i Istok i Sever i
Jug. Dakle, oni su globalna oligarhija. Politička
podela sveta kakvu mi smrtnici (i robovi) učimo u �kolama (i kako je uči
na�a pseudopolitička "elita" na raznim fakultetima političkih nauka),
predstavlja samo �arenu la� kako bi ova pseudoelita obavljala funkciju
korisnih idiota. Svet nikada nije bio podeljen na Istok i na Zapad, na
dr�ave i dr�avice, narode i nacije, na levičare i desničare, liberale,
komuniste, socijaliste, anarhiste, radikale, laburiste, stare i nove
konzervativce, već na interesne zone korporativnog biznisa koji globalna
oligarhija hiljadama godina savr�eno
kontroli�e preko svojih masonskih lo�a (ranije verskih zajednica), a
one preko svojih članova koje ubacuju kao političke marionete u razne dr�ave
sveta. Pravu političku podelu znaju samo oni sa vrha Piramide. Zato se i
zovu Iluminati - prosvetljeni.
Svi međudr�avni i unutra�nji politički
sukobi među građanima samo su ve�to orkestrirana pomeranja
kada pojedini globalni moćnici preme�taju svoje interesne zone. Dakle
oni će preći i na konoplju kada budu za to spremni, a
ja verujem da se oni na to polako spremaju. Konoplja bi drastično oborila
cene plina i nafte, pa bi lako pukla i "majčica Rusija" (da nije njihova).
Jo� činjenica i zanimljivosti o ovoj "opakoj drogi" koja bi
uni�tila svet da je legalizovana
Kora konoplje ima najdu�a i njajčvr�ća vlakna od svih
biljaka. Od tih vlakana mogu se izgraditi svi građevnski
materijali, uključujući lesonit, materijale za
pokrivanje krovova, materijale za podove, zidne ploče, oplatu, boje,
ivericu, �perploču, armirani beton, izolaciju, cigle i biorazgradive
plastične kompozite koji su čvr�či od čelika.
Ekolo�ki odr�iva konoplja ne zahteva nikakve
herbicide i pesticide koduzgajanja. Stvara
humus, čisti tlo od te�kih metala, i upija enormne
količine ugljenika iz atmosfere. Konoplja mo�e dati
250% vlakana vi�e od pamuka, i uz manju potro�nju
vode, a čak 600% vi�e vlakana
od lana, na istoj povr�ini.
Anatomija stabiljke konoplje presudna je za njen kvalitet.
Kada bi upotreba svih fosilnih goriva i njihovih derivata, kao i kori�tenje
drveta za papir i građevnski materijal
bila zamenjena konopljom, planeta bi se spasilaod uni�tenja, nestao bi efekat
staklene ba�te i zaustavila deforestizacija,uz istovremeno smanjenje zagađenja, obnovu tla
i či�čenje atmosfere, a sve to za samo jedan godi�nji
obnovljiv prirodan prinos konoplje koja bi bila izvor
sposoban za davanje ukupne većine svetskog papira i tekstitila.
Ako sve praktične primene nisu dovoljne da nas uvere u korist
konoplje, onda bi nas prehrambena vrednost semenki
konoplje trebala uveriti. Nutricionistička
istra�ivanja semena konoplje
dala su neka od najizvanrednijih otkrića. Ove semenke
nemaju premca u hranjivosti. One sadr�e, antioksidanse, belančevine, karotine,
fitosterole, fosfolipide, kao i brojne minerale, uključujući kalcijum,
magnezijum, sumpor i gvo�đe,
cink i fosfor!Izvor su potpunih
belančevina i sadr�e svih 20 poznatih aminokiselina, uključujući devet
esencijalnih aminokiselina. Sadr�e vitamine A (beta-karotin),
B1,B2,B3,B6,C,D,E (prirodni antioksidant), svi u lako svarljivom
obliku. Međutim ova biljka nam po
"zakonu" nije dozvoljena... hm, ba� začuđujuće! Glavno
je da su tu fluor, aspartam, aditivi
i druge hemikalije..., no krenimo dalje.
Ulje semena konoplje izuzetno je
bogato esencijalnim masnim kiselinama (EMK). Ono je najuravnote�enije
prirodno ulje za ljudsku ishranu. To ulje mo�e
pokriti sve na�e potrebe, za esencijalnim masnim kiselinama, kroz čitav
�ivot, zahvaljujući svom uravnote�enom sadr�aju od 80%
EMK. Njegovih 10% zasićenih masnih kiselina pru�a
energiju, dok 80% EMK, prvenstveno slu�e kao gradivni
blokovi ćelija, kao i za
proizvodnju hormona.
Kori�ćenje i čuvanje
Visoko nezasićena ulja, posebna ulja lo�ijeg
kvaliteta, mogu spontano oksidirati i postati u�egla
za kratko vreme, ako se ne čuvaju na pravi način. Ulja treba čuvati na
tamnom i hladnom mestu, najbolje u tamnoj staklenoj boci.
Konopljino ulje mo�e se čuvati zamrznuto du�e od
drugih ulja bez opasnosti od pucanja boce: zbog njegovih lanaca visoko
nezasićenih masti ne stvrdnjava
se. Osim toga ulja visokog kvaliteta uz pravilno čuvanje
mogu trajati veoma dugo i to bez ikakvih aditiva i konzervanasa.
Visoko nezasićena ulja, nisu pogodna za bilo koju vrstu kuvanja.
Ipak jedno od tih ulja, ulje repe, uobičajeno se
koristi u komercijalnim proizvodima, i za duboko pr�enje. Osim toga, većina
ulja za kuvanje koja se koriste u pripremi brze
hrane, i prodaju u supermarketima, obrađivana su na visokim temperaturama,
a taj proces uni�tava esencijalne masne
kiseline, do te mere da one postaju trans-masti - praktično toksini s kojima
telo te�ko izlazi na kraj. Gubi se terapijska vrednost EMK.
Prema svetskom poznatom istra�ivaču dr. Udu Erasmusu,
svetlost je 1000 puta razornija za lance EMK, od kiseonika.
Zato bi bilo mudro dvaput razmisliti, pre nego �to kupite ulje za
ishranu i kuvanje koje je pakovano
u prozirnu plastičnu bocu, i koje jerafinisano,
izbeljeno i deodirano. U analizi dr. Erasmusa konopljino ulje je na vrhu
popisa kao najkorisnije ulje.
Postupak - primer dobijanja ulja
Početni materijal:
Obično radim sa oko 500g kvalitetnih
vrhova konoplje, ali se mo�e
raditi i samo sa 30g
�to će proizvesti oko 3 - 4 mililitra ulja.
Količina proizvedenog ulja variraće od vrste do vrste, ali sve imaju neverovatan
efekt u lečenju.
1. Stavite potpuno osu�eni biljni materijal u posudu.
2. Natopite materijal sa rastvorom koji
koristite. Mogu se koristiti razni
rastvori. Mo�ete koristiti 95-99% alkohol koji
mo�ete naći u lokalnim apotekama. Ako je postupak
izveden pravilno, u ulju neće biti ostatka alkohola
ili će ga biti vrlo malo. Za pola kilograma biljnog
materijala potrebnoje oko 8 litara alkohola da bi
odvojili THC.Pola litra alkohola
bi trebalo biti vi�e nego dovoljno za odvajanje THC-a od 30g biljnog
materijala.
3. Izgnječite biljni materijal koristeći avan,drveni �tap ili neki slični alat.
4. Dodavajte alkohol postepeno i toliko
dugo dok biljni materijal ne bude potpuno potopljen.
Pri tom, biljni materijal gnječite
tučkom sve vreme. Dok to radite THC se odvaja od biljnog materijala u
alkohol.
5. Radite taj proces oko 3 minuta.
6. Prelijte me�avinu ulja i alkohola
bez biljnog materijala u drugu posudu. Na ovaj način je
izvučeno oko 80% THC-a iz biljnog materijala.
7. Drugo ispiranje - Ponovo dodajte alkohol
u biljni materijal i gnječite jo� 3 minute da izvadite preostalih 20% THC-a.
8. Prelijte me�avinu ulja i alkohola u
posudu koja već sadr�i prvu me�avinu koju ste predhodno napravili.
9. Bacite biljni materijal iz kojeg ste upravo izdvojili THC.
10. Procedite me�avinu ulja
i alkohola kroz laboratorijski filter
papirili vi�eslojnu gazu u čistu posudu.
11. Isparavanje alkohola se mo�e vr�iti i u
običnom kuvalu ili posudi.
12. Sipajte me�avinu u kuvalo do
3/4 zapremine. Prostorija treba da
bude dobro provetrena i uključite aspirator da
odvodi paru
alkohola. Paraje vrlo
zapaljiva pa odstranite cigarete i
slične izvore vatre.
13. UKljučite kuvalo i namestite ga da
jako greje.
14. Dodavajte me�avinu u kuvalo
postepeno kako se nivo spu�ta
sve dok sva me�avina ne zavr�i u kuvalu.
15. Kada je sav alkohol gotovo ispario
dodajte par kapi vode u me�avinu. Količina vode koju ćete dodati
zavisi koliko ste imali biljnog materijala na
početku. Na pola kiligrama dobrog biljnog materijala,
obično dodam oko 10 - 15 kapi vode.
Za 30 g dovoljna je jedna kap vode.
16. Kada u kuvalu ostanemalo me�avine ulja i alkohola,
masu treba lagano me�ati.
17. Me�anje traje dok
alkohol potpuno ne ispari. Par kapi vode koja se
dodaje poma�e kod isparavanja ostatka
alkohola i donekle čuva ulje od prejakog zagrejavanja.
Temperatura ulja nikada nebi smela preći 140�C.
18. Stavite rukavice i uklonite ulje iz kuvala.
19. Oprezno prespite ulje u manju
čistu posudu.
20. Stavite tu posudu na dehidrator ili na neki uređaj koji
lagano greje kao grejač za kafu.
Mo�e potrajati nekoliko sati, ali će voda i
ostatak alkohola ispariti iz ulja. Kada vi�e nama
nikakve aktivnosti na povr�ini ulja, lek je spreman za upotrebu.
21. Sipajte vruće ulje u bocu.
Zdravstvena industrija nije motivisana
da izleči bolesti
Izvor iz knjige:
Kevin Trudeau - Prirodni lekovi za koje
"oni" ne �ele da vi znate
Kad bi zdravstvena industrija lečila bolesti, uskoro bi
ostala bez posla. Koliko god to neverovatno zvučalo,
njihov je cilj da se razboli �to vi�e ljudi i da �to većem broju ljudi treba
medicinsko lečenje, da bi osigurali vlastitu dobit.
Uvek je reč o novcu! Bolnice, farmaceutske kompanije
i čitavu zdravstvenu industriju
zapravo bismo trebali nazvati industrijom bolesti. Taj aparat za
ostvarivanje dobiti ne zarađuje ozdravljivanjem ljudi, nego prodajom svojih
bezobrazno skupih lekova, hirur�kih zahvata i drugih
medicinskih tretmana čoveku. Godi�nje se na tome zaradi vi�e od 1,3 triliona
dolara. Sedeo sam u njihovim
salama za sastanke. Slu�ao sam �ta
govore. Slu�ao sam izvr�ne direktore velikih farmaceutskih
kompanija kako govore: "Ba� me briga kakvo
o�tećenje jetre ovaj lek mo�e izazvati, samo neka ga FDA odobri. Plati
koliko treba, pronađi lobiste koji su ti potrebni,
samo da dobijemo odobrenje za ovaj lek. Ako u tome uspe�, cena na�ih deonica
će se utrostručiti. Prodaćemo ih i idemo dalje. Za pet godina, kad otkriju
da lek o�tećuje jetru, povući će ga s tr�i�ta. Koga briga za to, mi ćemo
imati svoj novac. Samo to napravi".
Je li uvek reč o novcu? Skrivaju li od nas prirodne
proizvode i lekove samo zbog toga �to pohlepni ljudi
i korporacije �ele ostvariti jo� veću zaradu? Je li tačno
da novac pokreće svet? Tačno je. Morate shvatiti da
je novac najva�nija pokretačka sila na svetu. O tome
čitamo svakoga dana.
Doslovno svaka farmaceutska
kompanija je dioničarsko dru�tvo, �to znači da su
njeni menad�eri i direktori obavezni povećati vrednost njenih deonica.
To znači da su menad�eri i direktori doslovno
zakonski du�ni povećati profit. Dobit mogu povećati
samo ako prodaju veće količine svojih proizvoda i ako ih proizvode sa
smanjenim tro�kovima proizvodnje. Stoga farmaceutske
kompanije imaju samo jedan cilj, a to je prodaja �to veće količine
lekova i proizvodnja tih lekova sa �to manje
tro�kova. Razmislite o tome. Cilj takve industrije
nije lečenje bolesti. Njen je cilj prodaja �to veće količine lekova. Vi ste
njihova mu�terija. �ele da svake godine koristite �to vi�e lekova.
Kad FDA odobri lek i kad farmaceutska
kompanija dobije patent, ona postaje jedina kompanija
koja mo�e prodavati taj lek. Dobijanje patenta za lek
automatski joj donosi milijarde dolara! Zbog toga nikada nećete videti
farmaceutsku kompaniju da reklamira prirodni lek.
Prirodne lekove ne mogu patentirati, a zaraditi mogu
samo s patentiranim lekom. Prodaja prirodnog leka koji se ne mo�e
patentirati ne donosi veliku dobit, no kad imate
patentirani proizvod, vi ste jedina kompanija koja ga
mo�e prodavati. Nemate konkurenciju. Mo�ete ga prodavati po bezobrazno
visokoj ceni, a dobit vam je zagarantovana. Ako
prodajete nepatentirani prirodni proizvod, stotine drugih
kompanija takođe ga mogu prodavati. Tada nemate monopol. Cene se
spu�taju i dobit se uveliko smanjuje. Zbog toga
farmaceutska industrija reklamira samo patentirane lekove, jer joj oni
donose novac.
FDA je donela "zakon" da ne postoji i nikad neće postojati
prirodni lek koji mo�e izlečiti, sprečiti ili lečiti
bolest. Jer, kad bi prirodni lek to mogao postići, morao bi biti klasifikovan
kao "lek", a kad bi bio klasifikovan kao lek morao bi
proći kroz ispitivanje vredno 800 miliona dolara koje
FDA zahteva da bi mogla dati odobrenje za svaki novi lek. To se ne mo�e
učiniti. Zbog čega? Zato �to se prirodni proizvod ne
mo�e patentirati, a uz to i zato �to ne postoji kompanija
koja mo�e potro�iti 800 miliona dolara da bi dobila
odobrenje za prirodni proizvod kao novi lek, jer
nakon toga neće moći dobiti patent za taj "novi lek", a zbog toga ne mo�e
vratiti ulo�eni novac i pri tom zaraditi jo� deset
puta vi�e. Prirodniproizvodi se
ne mogu patentirati. Stoga oni ne mogu proći kroz
ispitivanje koje zahteva FDA. Takav sistem ne dopu�ta
da se prirodniproizvodi
reklamiraju kao lek ili sredstvo za sprečavanje
bolesti, iako mnogi takvi lekovi u tome zaista
uspevaju.
Razmilite o tome. FDA tvrdi da samo sintetički lek mo�e
izlečiti ili sprečiti bolest i apsolutno ni�ta drugo. Zar to nije nerazumno?
Mislim da nije potreban ikakav daljnji komentar, jer sve je
kristalno jasno. Imamo biljku koja se koristi, za sve, ima najbolje
nutricionističke vrednosti, te je najbolja za ljudsku probavu. Takođe je
najbolja za izradu papira, goriva, najizdr�ljivija, ima mogućnost
recikliranja veću od ikoje biljke.
Najednom zamislite, ta biljka postaje toliko opasna, zbog
"lo�eg psihoaktivnog" sastojka. Ljudi koji nam podvaljuju sve samo ne
zdravlje, od aditiva, sublimiranih poruka preko
televzije danas... a i pre im ni�ta drugo nije bila namera, koji
dozvoljavaju otrovni �takorski fluor u zubnim pastama samo da bi mi imali
čiste zube, zamislite, toliko su zabrinuti da bi se neko mogao napu�iti, i
po tada�njim reklamama postati bludnica, i razbojnik - zamislite (danas vam
je to sme�no zar ne?), te se ukida ta svemoćna biljka... za "dobrobit"
čovečanstva.
Da ba�. Ili za hajde da ka�emo
"lo�ebit" čovečanstva, i zaradu velikih korporacija i
farmaceutskih kompanija.
Anslingerutreba
čestitati, jer imati takvu
moć uveriti ljude, da biljka za koju su svi znali da je najkvalitetnija,
najednom postane demonski usev... to pokazuje koliko
su ljudi na�alost bili ovčjeg mentaliteta. Pustite ovcama da budu ovce. Vi
ste ljudi.