Stranice

 

 Naslovna

  Baragnir Zag Nehar

  Sveta Magija

  Svete Knjige

 Biblioteka

 Arhiva

  Ogledalo

  Ars Magica

  Adepti

  Hinduizam

  Budizam

  Judaizam

  Hri�ćanstvo

  Islam

  Ostale religije

  Misterije

  Tajna dru�tva

  Istorija

  Filosofija

  Astrologija

  Radiestezija

  Nauka

  Ekosfera

  Ars Medica

Tekst 66

 

  Psihologija

  Umetnost

  Zanimljivosti

  Putopisi

  Zag Kia

  Zvezdarijum

 Kalendar

 Galerija

 Multimedia

 Psyradio FM

 Chat

 Linkovi

 Alexanthorn

 Kontakt

 

 

 

Thornal

Arhiva tekstova Svetog Kraljevstva Magije

 

 

Ars Medica

 

66

 

Kinoa

Autor: Z. O. Joksović

Izvor: Novosti

29.10.2011

 

Vrlo hranljiva i smatra se nutritivno najvrednijom namirnicom na planeti, jer sadr�i vi�e kalcijuma od mleka i vi�e proteina od mesa

Za nju ka�u da je �majka svih �itarica� jer datira od pre vi�e hiljada godina. Reč je o kinoi (quinoa), koja potiče sa planinskog venca Anda u Ju�noj Americi.

Poreklo joj je zaista drevno, jer zajedno sa krompirom i kukuruzom spada u tri osnovne namirnice prastare civilizacije Inka.

Oni su je smatrale čak svetom biljkom, zbog čega je njihov vladar, lično, svake godine sejao prva zrna, koristeći specijalnu zlatnu alatku.

Tek poslednjih petnaestak godina postaje popularna i van prostora Latinske Amerike, dok stručnjaci proriču da će se svrstati u red namirnica zdrave hrane budućnosti. U zapadnim zemljama koristi se u proizvodnji testenina, kao zamena za pirinač, ali i na mnoge druge načine.

Kinoa je svakako unikatna po mnogo čemu. To je usev koji podnosi o�tre klimatske uslove, odnosno uspeva i u polusu�nim i u planinskim oblastima. Izuzetno je zdrava, vrlo ukusna i lako se priprema. Predstavlja savr�enu zamenu za beli pirinač ili proso, mo�e da se dodaje varivima, a od njenog bra�na mogu da se pripremaju ukusna peciva. Kinoa je vrlo hranljiva i sadr�i vi�e kalcijuma od mleka i vi�e proteina od mesa i smatra se nutritivno najvrednijom namirnicom na planeti.

Bolivijski poljoprivrednici tvrde da nikada nisu bolesni, jer konzumiraju kinou od koje prave hleb, alkoholno piće koje �vraća snagu�, supe i kolače. Zrno ove biljke sadr�i 12 odsto belančevina, pet odsto masti, 63 odsto ugljenih hidrata. Sadr�i i dragocene vitamine, među kojima su posebno va�ni B 1, B 2 i E. Zbog raznolikog mineralnog sastava, gde je najupečatljivije gvo�đe i fosfor, kinoa se smatra super namirnicom.

Najva�nije od svega je da kinoa sadr�i svih osam amino-kiselina, za razliku od drugih �itarica koje sadr�e najvi�e tri. Poseduje retke amino-kiseline za biljni svet, kao �to je lizin, metionin i cistein, zbog čega se, inače, savr�eno nadopunjuje sa pirinčem. Osim toga, kinoa je bogata dobrim zasićenim mastima, a sadr�i manje ugljenih hidrata nego većina drugih �itarica. Stručnjaci iz NASE kinou su proglasili izuzetno izbalansiranom i kompletnom hranom, koja se pokazala korisnom u ishrani astronauta u svemirskim misijama.

Zdravstveni stručnjaci, s druge strane, ističu njenu lekovitost u jačanju organizma, preventivnom delovanju protiv zapaljenskih procesa i hipertenzije, a obezbeđuje i zdravo majčino mleko. Svakako se preporučuje osobama koje pate od malokrvnosti, ali i svima drugima koji stanje anemije treba da spreče. Dobri poznavaoci kinou preporučuju i u prevenciji migrene, ateroskleroze, kao i u terapiji protiv gojaznosti.

Kao i sve druge �itarice, kinoa je bogata skrobom i prostim �ećerima, zbog čega predstavlja dobar izvor energije neophodne sportistima. Istovremeno predstavlja savr�enu hranu za vegetarijance koji imaju �elju za mesom. Ne sadr�i gluten, pa mogu da je koriste i osobe koje pate od celijakije.

 

BILJKA IZ PORODICE SPANAĆA

 

Iako se ubraja u zrnastu hranu koja potiče od trava, kinoa botanički pripada porodici spanaća. Činija kuvane kinoe daje oko 160 kalorija koje potiču od ugljenih hidrata i kvalitetnih belančevina, bogate vrednim sastojcima lizinom i metioninom. Zanimljivo je da sadr�i i albumin, protein koji se primarno dobija iz belanca.

Za kuvanje kinoe potrebno je daleko manje vremena nego za druge �itarice. Skuva se za 15 minuta, ali va�no je dobro je oprati da bi se otklonili saponini koji se nalaze u spolja�njoj opni. Mo�e da se jede i hladna i topla, a lepo se kombinuje sa povrćem u salati ili kao testo u supi.

Zdravi obroci

* Doručak - Pome�ati �olju kinoe sa pola �olje mleka i pola �olje bobičastog voća. Ovaj ukusni doručak mo�e da se jede hladan ili zagrejan.

* Ručak - Na maslinovom ulju ispr�iti glavicu crnog luka i tri če�nja belog, dodati kuvanu kinou i nastaviti sa pr�enjem jo� tri minuta. Posle toga dodati �olju seckanog kuvanog pilećeg belog mesa i krčkati jo� deset minuta. Pred kraj dodati gra�ak iz konzerve, posoliti i posuti parmezanom.

* Večera - Skuvati �olju kinoe, pome�ati sa četvrt �olje seckanih maslina, 150 grama rendanog feta sira, ka�ikom maslinovog ulja i paradajzom. Posoliti, pobiberiti i prome�ati.

 

 

 

 

 

 

 

Vrh strane >>>

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 
   

Sva prava rezervisana

Copyright � 2011 by Alexandar Thorn

Poslednje izmene: 31-01-2013 00:42