Stranice

 

 Naslovna

  Baragnir Zag Nehar

  Sveta Magija

  Svete Knjige

 Biblioteka

 Arhiva

  Ogledalo

  Ars Magica

  Adepti

  Hinduizam

  Budizam

  Judaizam

  Hri�ćanstvo

  Islam

  Ostale religije

  Misterije

  Tajna dru�tva

  Istorija

  Filosofija

  Astrologija

  Radiestezija

  Nauka

  Ekosfera

  Ars Medica

Tekst 56

 

  Psihologija

  Umetnost

  Zanimljivosti

  Putopisi

  Zag Kia

  Zvezdarijum

 Kalendar

 Galerija

 Multimedia

 Psyradio FM

 Chat

 Linkovi

 Alexanthorn

 Kontakt

 

 

 

Thornal

Arhiva tekstova Svetog Kraljevstva Magije

 

 

Ars Medica

 

56

 

Kupina - riznica zdravlja

Autor: Z. O. Joksović

Izvor: NOVOSTI

15.08.2011

 

Uz jagodu i malinu, kupina (Rubus fruticosus) je veoma značajna za na�u sredinu. Smatra se da potiče iz Evrope i Azije, odakle se pro�irila u gotovo sve delove sveta, jer predstavlja nezahtevnu voćnu vrstu. Uzgoju kupine najbolje pogoduju topli osunčani krajevi koji su za�tićeni od vetra i mraza. Kupina dobro podnosi i ni�e temperature, ali samo ako kratko traju. Ukoliko je primorana mo�e podneti i su�u, s tim �to se za redovne prinose moraju obezbediti dovoljne količine vlage.

Divlja kupina ili ostruga često raste u velikim skupinama na �umskim čistinama i krčevinama, među grmljem, uz obode polja, kao i na neplodnom zemlji�tu. Pripada redu biljaka penjačica, koje mogu da narastu i do tri metra. Stabljika joj je uglavnom bodljikava i mestimično drvenasta. Te bodlje slu�e za penjanje, ali i kao odbrana od �ivotinja koje obo�avaju li�će kupine.
Kultivisana kupina se sadi od oktobra do marta, eventualno aprila, pri čemu se biraju sadnice sa dobro razvijenom strukturom korena. Kao malina, sadi se najče�će u obliku �ive ograde uz kori�ćenje naslona. Mo�e da se sadi i bez naslona u obliku polugrma, �to mogu da podnesu izdanci koji ne rastu previsoko.

Zbog jednostavnog načina uzgoja i potvrđene hranljivosti i lekovitosti ploda kupine, koja je veoma cenjena jo� kod starih Grka i Rimljana, stručnjaci prognoziraju da je pred ovom biljkom blistava budućnost. Iz jednostavnog razloga �to sada�nja ponuda kupine u obliku ploda, kao i njenih proizvoda ne mo�e da zadovolji u potpunosti potra�nju, pre svega inostranog tr�i�ta. Kupina je tako visoko vrednovana jer je u celosti lekovita. U proleće i jesen se za lek skuplja koren, mladi listovi i izdanci u proleće, a plodovi se koriste i zeleni i zreli. Plodovi su jestivi i veoma korisni.
Obično su crne, ređe crvene boje sa vi�estrukom upotrebom. Od njih je najpoznatije kupinovo vino, mada kulinarski sladokusci vole da pripremaju i sok, pekmez, slatko.

Kupinovo vino, izuzetno bogato vitaminima i mineralima, ima veliku hranljivu vrednost. Posebno je delotvorno protiv anemije koja po pravilu nastaje zbog manjka gvo�đa u krvi. Da bi se postigao pravi efekat, dobri poznavaoci ističu da mesec dana svakodnevno treba uzimati decilitar vina, pola sata pre jela. Osim gvo�đa, kupinovo vino sadr�i i velike količine vitamina C i B, folnu kiselinu i pektin, kao i brojne minerale. Zbog ovako bogatog sadr�aja sastojaka, njegova delotvornost pokazala se uspe�nom i kod problema sa varenjem, cirkulacijom, iscrpljeno�ću. Takođe i kod regulisanja krvnog pritiska, jačanja imuniteta i apetita, kao i boljeg metabolizma.

Zreli plodovi ili sirup, u pojedinim zemljama, koriste se kao blagi laksativ kod problema sa crevima, dok se kupinovo vino daje slaba�noj deci. Sok od kupina deluje podsticajno na rad ćelija jetre, pa shodno tome �titi jetru od različitih tegoba. Zbog obilja organskog gvo�đa, kupina je posebno va�na u ishrani trudnica, dojilja, osoba u pubertetu i klimakterijumu.

Kupina je delotvorna jer sadr�i jo� niz va�nih lekovitih sastojaka - galotanin, inozit, limunska i askorbinska kiselina, mnogobrojni minerali, biljna vlakna, flavonoidi. Flavonoidi su va�ni jer deluju kao jak antioksidans i sprečavaju stvaranje slobodnih radikala. Povećavaju i apsorpciju vitamina C i poma�u očuvanju kolagena.

Listovi predstavljaju dobro i bezazleno sredstvo protiv dijareje. Čaj od kupinovih listova preporučuje se kod krvarenja �eluca, upale creva i hroničnog nadra�aja slepog creva. Osim toga, ovaj čaj čisti krv, smanjuje ili leči ko�ne osipe, li�ajeve i druge ko�ne promene, a koristan je i u lečenju anemije.

 

SIRUP OD KUPINA

 

Za pripremanje sirupa potrebna su dva kilograma kupina, �est decilitara vode, kilogram �ećera i tri limuna.

Prilikom pripreme prvo se u električnoj seckalici usitne kupine. Na drugoj strani, u ključalu vodu stavi se �ećer i kuva dok se ne pretvori u �ećerni sirup. Topli, a ne ključali �ećerni sirup prelije se preko pripremljenih kupina, a zatim se doda jo� limunovog soka i ostavi da odstoji nekoliko sati, da se prohladi. Na kraju se smesa propasira, ponovo zagreje do 75 stepeni i odmah sipa u vrele sterilisane fla�e. Sve se dobro zatvori i ostavi do kori�ćenja

 

FRAPE OD KUPINA

 

Sastojci: četvrt litra hladnog mleka, 150 grama kupina, ka�ika meda i dve kugle sladoleda od vanile.

Kupine oprati, pome�ati sa medom, dodati sladoled i mleko, i sve izmiksati. Servira se hladno, uz sve� list nane i nekoliko celih kupina.

 

 

 

 

 

Vrh strane >>>

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 
   

Sva prava rezervisana

Copyright � 2011 by Alexandar Thorn

Poslednje izmene: 31-01-2013 01:08