Naslovna
Baragnir Zag Nehar
Sveta Magija
Svete Knjige
Biblioteka
Arhiva
Ogledalo
Ars Magica
Adepti
Hinduizam
Budizam
Judaizam
Hri�ćanstvo
Islam
Ostale religije
Misterije
Tajna dru�tva
Istorija
Filosofija
Astrologija
Radiestezija
Nauka
Ekosfera
Ars Medica
Tekst 56
Psihologija
Umetnost
Zanimljivosti
Putopisi
Zag Kia
Zvezdarijum
Kalendar
Galerija
Multimedia
Psyradio
FM
Chat
Linkovi
Alexanthorn
Kontakt
|
Thornal
Arhiva
tekstova Svetog
Kraljevstva Magije
Ars Medica
56
Kupina -
riznica zdravlja
Autor:
Z. O. Joksović
Izvor: NOVOSTI
15.08.2011
Uz jagodu i
malinu, kupina (Rubus fruticosus) je veoma značajna za na�u sredinu. Smatra se
da potiče iz Evrope i Azije, odakle se pro�irila u gotovo sve delove sveta, jer
predstavlja nezahtevnu voćnu vrstu. Uzgoju kupine najbolje pogoduju topli
osunčani krajevi koji su za�tićeni od vetra i mraza. Kupina dobro podnosi i ni�e
temperature, ali samo ako kratko traju. Ukoliko je primorana mo�e podneti i
su�u, s tim �to se za redovne prinose moraju obezbediti dovoljne količine vlage.
Divlja kupina ili ostruga često raste u velikim skupinama na
�umskim čistinama i krčevinama, među grmljem, uz obode polja, kao i na neplodnom
zemlji�tu. Pripada redu biljaka penjačica, koje mogu da narastu i do tri metra.
Stabljika joj je uglavnom bodljikava i mestimično drvenasta. Te bodlje slu�e za
penjanje, ali i kao odbrana od �ivotinja koje obo�avaju li�će kupine.
Kultivisana kupina se sadi od oktobra do marta, eventualno aprila, pri čemu se
biraju sadnice sa dobro razvijenom strukturom korena. Kao malina, sadi se
najče�će u obliku �ive ograde uz kori�ćenje naslona. Mo�e da se sadi i bez
naslona u obliku polugrma, �to mogu da podnesu izdanci koji ne rastu previsoko.
Zbog
jednostavnog načina uzgoja i potvrđene hranljivosti i lekovitosti ploda kupine,
koja je veoma cenjena jo� kod starih Grka i Rimljana, stručnjaci prognoziraju da
je pred ovom biljkom blistava budućnost. Iz jednostavnog razloga �to sada�nja
ponuda kupine u obliku ploda, kao i njenih proizvoda ne mo�e da zadovolji u
potpunosti potra�nju, pre svega inostranog tr�i�ta. Kupina je tako visoko
vrednovana jer je u celosti lekovita. U proleće i jesen se za lek skuplja koren,
mladi listovi i izdanci u proleće, a plodovi se koriste i zeleni i zreli.
Plodovi su jestivi i veoma korisni.
Obično su crne, ređe crvene boje sa vi�estrukom upotrebom. Od njih je
najpoznatije kupinovo vino, mada kulinarski sladokusci vole da pripremaju i sok,
pekmez, slatko.
Kupinovo vino, izuzetno bogato vitaminima i mineralima, ima
veliku hranljivu vrednost. Posebno je delotvorno protiv anemije koja po pravilu
nastaje zbog manjka gvo�đa u krvi. Da bi se postigao pravi efekat, dobri
poznavaoci ističu da mesec dana svakodnevno treba uzimati decilitar vina, pola
sata pre jela. Osim gvo�đa, kupinovo vino sadr�i i velike količine vitamina C i
B, folnu kiselinu i pektin, kao i brojne minerale. Zbog ovako bogatog sadr�aja
sastojaka, njegova delotvornost pokazala se uspe�nom i kod problema sa varenjem,
cirkulacijom, iscrpljeno�ću. Takođe i kod regulisanja krvnog pritiska, jačanja
imuniteta i apetita, kao i boljeg metabolizma.
Zreli plodovi ili sirup, u pojedinim zemljama, koriste se kao
blagi laksativ kod problema sa crevima, dok se kupinovo vino daje slaba�noj
deci. Sok od kupina deluje podsticajno na rad ćelija jetre, pa shodno tome �titi
jetru od različitih tegoba. Zbog obilja organskog gvo�đa, kupina je posebno
va�na u ishrani trudnica, dojilja, osoba u pubertetu i klimakterijumu.
Kupina je
delotvorna jer sadr�i jo� niz va�nih lekovitih sastojaka - galotanin, inozit,
limunska i askorbinska kiselina, mnogobrojni minerali, biljna vlakna,
flavonoidi. Flavonoidi su va�ni jer deluju kao jak antioksidans i sprečavaju
stvaranje slobodnih radikala. Povećavaju i apsorpciju vitamina C i poma�u
očuvanju kolagena.
Listovi predstavljaju dobro i bezazleno sredstvo protiv dijareje.
Čaj od kupinovih listova preporučuje se kod krvarenja �eluca, upale creva i
hroničnog nadra�aja slepog creva. Osim toga, ovaj čaj čisti krv, smanjuje ili
leči ko�ne osipe, li�ajeve i druge ko�ne promene, a koristan je i u lečenju
anemije.
SIRUP OD KUPINA
Za pripremanje sirupa potrebna su dva kilograma kupina, �est
decilitara vode, kilogram �ećera i tri limuna.
Prilikom pripreme prvo se u električnoj seckalici usitne kupine.
Na drugoj strani, u ključalu vodu stavi se �ećer i kuva dok se ne pretvori u
�ećerni sirup. Topli, a ne ključali �ećerni sirup prelije se preko pripremljenih
kupina, a zatim se doda jo� limunovog soka i ostavi da odstoji nekoliko sati, da
se prohladi. Na kraju se smesa propasira, ponovo zagreje do 75 stepeni i odmah
sipa u vrele sterilisane fla�e. Sve se dobro zatvori i ostavi do kori�ćenja
FRAPE OD KUPINA
Sastojci: četvrt litra hladnog mleka, 150 grama kupina, ka�ika
meda i dve kugle sladoleda od vanile.
Kupine oprati, pome�ati sa medom, dodati sladoled i mleko, i sve
izmiksati. Servira se hladno, uz sve� list nane i nekoliko celih kupina.
Vrh strane >>> |
|