Stranice

 

 Naslovna

  Baragnir Zag Nehar

  Sveta Magija

  Svete Knjige

 Biblioteka

 Arhiva

  Ogledalo

  Ars Magica

  Adepti

  Hinduizam

  Budizam

  Judaizam

  Hri�ćanstvo

  Islam

  Ostale religije

  Misterije

  Tajna dru�tva

  Istorija

  Filosofija

  Astrologija

  Radiestezija

  Nauka

  Ekosfera

  Ars Medica

Tekst 22

 

  Psihologija

  Umetnost

  Zanimljivosti

  Putopisi

  Zag Kia

  Zvezdarijum

 Kalendar

 Galerija

 Multimedia

 Psyradio FM

 Chat

 Linkovi

 Alexanthorn

 Kontakt

 

 

 

Thornal

Arhiva tekstova Svetog Kraljevstva Magije

 

 

Ars Medica

 

22

 

Li�će koke �vakalo se jo� pre 8.000 godina

Arhiva Thornal

14.12.2010

 

Peruanski nomadi �vakali su li�će koke jo� pre 8.000 godina, pokazuje najnovije arheolo�ko otkriće.

Li�će koke sadr�i niz hemijskih supstanci poznatih kao alkaloidi. U modernim vremenima, najpoznatiji među njima postaje kokain. Međutim, �vakanje li�ća ove biljke u medicinske svrhe odavno je poznato kao običaj star bar koliko i civilizacija Inka.

Tom Dilehej sa Univerziteta Vanderbilt u SAD i njegov tim prona�li su dokaze da se li�će koke �vakalo zajedno sa lepkom koji se dobijao spaljivanjem kamenja bogatog kalcijumom. Dokazi su pronađeni ispod podova kuća u severoistočnom Peruu.

 

Koka (Erythroxylon coca)

 

Koka nije psihotropna biljka, pa ipak, vrlo je va�na kao drevna kulturna biljka i droga koja menja svest.

Gajenje i trgovanje kokom imalo je za imperiju Inka veliki ekonomski značaj. Inke, i drugi iz tog područja, koristili su je u magijske svrhe, prilikom verskih obreda. Delove ove biljke, (i li�će i semenke), prona�li su arheolozi u grobnicama sa područja imperije. Doba upotrebe ove biljke daleko je starije od perioda Inka.

Montegazza 1850. skreće pa�nju onovremenog sveta da Peruanci �vaću li�će koke da bi �to lak�e izdr�ali glad, naporan rad, �eđ. Dnevno su u stanju da uzmu od 50-500 grama li�ća koke, oblo�enog smesom pepela.

Područje koke prostire se od severa Čilea, do Perua i obuhvata veći deo Bolivije.

�panski plemić Agostin de Zarade zapanjen je zastao pred ulazom u jedan peruanski rudnik zlata. Prizor koji gaje zaprepastio bila je grupa Indiosa koji su nakon sati i sati rada u utrobi planine izgledali bodri, veseli, pri snazi. Domoroci su posle zavr�enog napornog rada izvlačili iz torbe neko suvo li�će, mrvili ga i me�ali s nekom vrstom sive gline, te halapljivo gutali. Radoznali plemić je iz razgovora saznao da su radnici poslednji put jeli u zoni prethodnog dana, i nije mu dugo trebalo da pove�e njihovu izdr�ljivost i uzimanje tajanstvenog li�ća, koje odstranjuje osećaj napora, glad, umor i potrebu za snom. �panac je odlučio da se detaljnije upozna sa svojstvima misteriozne biljke i otkrio je da nakon početnog blagotvornog dejstva ovo li�će truje i ubija.
Početkom devetnaestog veka droga sti�e i u Evropu. U Parizu se pojavljuju proizvodi pod imenom Marijanijeve pilule. Anđelo Marijani, preduzimljiv prevarant, do�av�i u posed nekoliko libri kokinog li�ća, izbacuje čitavu paletu proizvoda, tvrdeći da lece sve tada poznate bolesti i tegobe. Bilo je tu pastila, masti, sirupa i tableta na bazi koke.

Alkaloid nazvan kokain izdvaja Albert Niemann. Medicinski svet je odu�evljeno pozdravio ovu novinu. Glas Peruanca Moreno y Maiza, lekara iz vojne sanitarne slu�be koji je bio poznavalac kokaina i.imao iskustvo sa Indijancima, malo koje čuo.
Već godine 1884. u Beču, Frojd dobija prvog pacijenta kokainomana.

Koka danas raste na Cejlonu, Jamajci, Javi.

Pouchet je dokazao kakvo pogubno dejstvo kokain ima na sva �iva tkiva i da najvi�e pogađa nervna vlakna i centre. Kokain u malim dozama deluje stimulativno na nervni sistem, izaziva euforiju, često praćenu iluzijama i halucinacijama. Jake doze ovog alkaloida izazivaju delirijum i grčenja, iza čega sledi depresija, pa čak i smrt usled kardio-respiratorne paralize.

Karakteristično za uzimanje kokaina je u�mrkivanje, uzimanje nazal�nim putem. Ponekad se kokain uzima rastvoren u nekom piću. Za razliku od pasivne radosti kod opiomana, euforija izazvana kokainom je aktivna, sreća u pokretu. Čovek se u njegovoj vlasti oseća laganim, sna�nim, neustra�ivim, izdr�ljivim, bistrijim, oseća izrazitu potrebu za kretanjem, ubrzanjem ritma.

Kristijan Reč u traganju kroz brojnu literaturu nalazi da su koku sma�trali zanosnom boginjom koja svojim moćima blagosilja ljude. Li�će koke isprva se uglavnom koristilo u obredima i njegova primena je kod Inka bila sankcionisana. Kokino li�će kori�ćeno je kroz religioznu ceremoniju kao afrodizijak. Pre �etve se od �eteoca očekivalo da umilostivi Mama Koku time �to će imati polni odnos sa nekom �enom. Kokin uvarak ili pljuvačka od �vakanja koke utrljavani su na penis, �to je zbog specifičnih anestetičkih svojstava koje koka ima izazivalo smanjenu osetljivost i produ�avalo vreme trajanja odnosa. Reč nalazi i da su sve�tenici Inka upotrebljavali koku kao lek i anestetik, pa su ta svojstva iskoristili u slo�enim operativnim zahvati�ma kao �to je treponovanje (otvaranje lobanje). Koku su koristili i za proricanje tako �to su bacali sve�e ili osu�eno li�će koke na tlo i prema njihovom rasporedu izvodili zaključke.
Koka je od velike va�nosti i za narod Mohika Kinu čije je prisustvo poznato u Peruu i pre dominacije Inka. Mohike su prema Reču upra�njavale analnu seksualnu magiju. Učesnici rituala dobijali su klistir, uvarak koji je predstavljao kombinaciju koke i drugih biljaka kojima su pripisivana magijska svojstva, sa ciljem da se olak�a kontakt sa nevidljivim bićima.

Mnogi Indijanci Amazonije danas su po�tovaoci koke. U plemenu Pira mu�karci, ako je verovati podacima koje iznosi K. Reč, provode oko tri sata dnevno pripremajući kokin prah od pr�enih kokinih listova. Prah koji uzimaju u toku dana gotovo bez predaha, čini da glad i zamor ne uzmu prevagu, a njihovim �amanima (jebamase) to je pomoćno sredstvo da pređu "dimni most" na putu ka svetu duhova. Nuđenje koke ima dru�tvenu funkciju, gest je prijateljstva i dobrih namera.

Eva Lips ti svom klasičnom delu "Knjiga o Indijancima" ka�e da je �vakanje li�ća koke bio običaj �amana, koji su zadr�ali mu�karci, dok indijanske �ene ni danas nemaju taj običaj. Upotrebljava se i su�eno li�će u prahu, ili pome�ano s pepelom biljaka ili sa bra�nom od manioke.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Vrh strane >>>

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 
   

Sva prava rezervisana

Copyright � 2010 by Alexandar Thorn

Poslednje izmene: 31-01-2013 01:36