Thornal
Arhiva
tekstova Svetog
Kraljevstva Magije
Ars Medica
22
Li�će koke �vakalo se
jo� pre 8.000 godina
Arhiva Thornal
14.12.2010
Peruanski nomadi �vakali
su li�će koke jo� pre 8.000 godina, pokazuje najnovije arheolo�ko otkriće.
Li�će koke sadr�i
niz hemijskih supstanci poznatih kao alkaloidi. U modernim vremenima,
najpoznatiji među njima postaje kokain. Međutim, �vakanje li�ća ove biljke
u medicinske svrhe odavno je poznato kao običaj star bar koliko i
civilizacija Inka.
Tom Dilehej sa
Univerziteta Vanderbilt u SAD i njegov tim prona�li su dokaze da se li�će
koke �vakalo zajedno sa lepkom koji se dobijao spaljivanjem kamenja
bogatog kalcijumom. Dokazi su pronađeni ispod podova kuća u severoistočnom
Peruu.
Koka
(Erythroxylon coca)
Koka nije
psihotropna biljka, pa ipak, vrlo je va�na kao drevna kulturna biljka i
droga koja menja svest.
Gajenje i
trgovanje kokom imalo je za imperiju Inka veliki ekonomski značaj. Inke, i
drugi iz tog područja, koristili su je u magijske svrhe, prilikom verskih
obreda. Delove ove biljke, (i li�će i semenke), prona�li su arheolozi u
grobnicama sa područja imperije. Doba upotrebe ove biljke daleko je
starije od perioda Inka.
Montegazza 1850.
skreće pa�nju onovremenog sveta da Peruanci �vaću li�će koke da bi �to
lak�e izdr�ali glad, naporan rad, �eđ. Dnevno su u stanju da uzmu od
50-500 grama li�ća koke, oblo�enog smesom pepela.
Područje koke
prostire se od severa Čilea, do Perua i obuhvata veći deo Bolivije.
�panski plemić Agostin de
Zarade zapanjen je zastao pred ulazom u jedan peruanski rudnik zlata.
Prizor koji gaje zaprepastio bila je grupa Indiosa koji su nakon sati i
sati rada u utrobi planine izgledali bodri, veseli, pri snazi. Domoroci su
posle zavr�enog napornog rada izvlačili iz torbe neko suvo li�će, mrvili
ga i me�ali s nekom vrstom sive gline, te halapljivo gutali. Radoznali
plemić je iz razgovora saznao da su radnici poslednji put jeli u zoni
prethodnog dana, i nije mu dugo trebalo da pove�e njihovu izdr�ljivost i
uzimanje tajanstvenog li�ća, koje odstranjuje osećaj napora, glad, umor i
potrebu za snom. �panac je odlučio da se detaljnije upozna sa svojstvima
misteriozne biljke i otkrio je da nakon početnog blagotvornog dejstva ovo
li�će truje i ubija.
Početkom devetnaestog veka droga sti�e i u Evropu. U Parizu se pojavljuju
proizvodi pod imenom Marijanijeve pilule. Anđelo Marijani, preduzimljiv
prevarant, do�av�i u posed nekoliko libri kokinog li�ća, izbacuje čitavu
paletu proizvoda, tvrdeći da lece sve tada poznate bolesti i tegobe. Bilo
je tu pastila, masti, sirupa i tableta na bazi koke.
Alkaloid nazvan
kokain izdvaja Albert Niemann. Medicinski svet je odu�evljeno pozdravio
ovu novinu. Glas Peruanca Moreno y Maiza, lekara iz vojne sanitarne slu�be
koji je bio poznavalac kokaina i.imao iskustvo sa Indijancima, malo koje
čuo.
Već godine 1884. u Beču, Frojd dobija prvog pacijenta kokainomana.
Koka danas raste
na Cejlonu, Jamajci, Javi.
Pouchet je dokazao
kakvo pogubno dejstvo kokain ima na sva �iva tkiva i da najvi�e pogađa
nervna vlakna i centre. Kokain u malim dozama deluje stimulativno na
nervni sistem, izaziva euforiju, često praćenu iluzijama i halucinacijama.
Jake doze ovog alkaloida izazivaju delirijum i grčenja, iza čega sledi
depresija, pa čak i smrt usled kardio-respiratorne paralize.
Karakteristično za
uzimanje kokaina je u�mrkivanje, uzimanje nazal�nim putem. Ponekad se
kokain uzima rastvoren u nekom piću. Za razliku od pasivne radosti kod
opiomana, euforija izazvana kokainom je aktivna, sreća u pokretu. Čovek se
u njegovoj vlasti oseća laganim, sna�nim, neustra�ivim, izdr�ljivim,
bistrijim, oseća izrazitu potrebu za kretanjem, ubrzanjem ritma.
Kristijan Reč u
traganju kroz brojnu literaturu nalazi da su koku sma�trali zanosnom
boginjom koja svojim moćima blagosilja ljude. Li�će koke isprva se
uglavnom koristilo u obredima i njegova primena je kod Inka bila
sankcionisana. Kokino li�će kori�ćeno je kroz religioznu ceremoniju kao
afrodizijak. Pre �etve se od �eteoca očekivalo da umilostivi Mama Koku
time �to će imati polni odnos sa nekom �enom. Kokin uvarak ili pljuvačka
od �vakanja koke utrljavani su na penis, �to je zbog specifičnih
anestetičkih svojstava koje koka ima izazivalo smanjenu osetljivost i
produ�avalo vreme trajanja odnosa. Reč nalazi i da su sve�tenici Inka
upotrebljavali koku kao lek i anestetik, pa su ta svojstva iskoristili u
slo�enim operativnim zahvati�ma kao �to je treponovanje (otvaranje
lobanje). Koku su koristili i za proricanje tako �to su bacali sve�e ili
osu�eno li�će koke na tlo i prema njihovom rasporedu izvodili zaključke.
Koka je od velike va�nosti i za narod Mohika Kinu čije je prisustvo
poznato u Peruu i pre dominacije Inka. Mohike su prema Reču upra�njavale
analnu seksualnu magiju. Učesnici rituala dobijali su klistir, uvarak koji
je predstavljao kombinaciju koke i drugih biljaka kojima su pripisivana
magijska svojstva, sa ciljem da se olak�a kontakt sa nevidljivim bićima.
Mnogi Indijanci
Amazonije danas su po�tovaoci koke. U plemenu Pira mu�karci, ako je
verovati podacima koje iznosi K. Reč, provode oko tri sata dnevno
pripremajući kokin prah od pr�enih kokinih listova. Prah koji uzimaju u
toku dana gotovo bez predaha, čini da glad i zamor ne uzmu prevagu, a
njihovim �amanima (jebamase) to je pomoćno sredstvo da pređu "dimni most"
na putu ka svetu duhova. Nuđenje koke ima dru�tvenu funkciju, gest je
prijateljstva i dobrih namera.
Eva Lips ti svom
klasičnom delu "Knjiga o Indijancima" ka�e da je �vakanje li�ća koke bio
običaj �amana, koji su zadr�ali mu�karci, dok indijanske �ene ni danas
nemaju taj običaj. Upotrebljava se i su�eno li�će u prahu, ili pome�ano s
pepelom biljaka ili sa bra�nom od manioke.
Vrh strane >>> |