Stranice

 

 Naslovna

  Baragnir Zag Nehar

  Sveta Magija

  Svete Knjige

 Biblioteka

 Arhiva

  Ogledalo

  Ars Magica

  Adepti

  Hinduizam

  Budizam

  Judaizam

  Hri�ćanstvo

  Islam

  Ostale religije

  Misterije

  Tajna dru�tva

  Istorija

Tekst 17

 

  Filosofija

  Astrologija

  Radiestezija

  Nauka

  Ekosfera

  Ars Medica

  Psihologija

  Umetnost

  Zanimljivosti

  Putopisi

  Zag Kia

  Zvezdarijum

 Kalendar

 Galerija

 Multimedia

 Psyradio FM

 Chat

 Linkovi

 Alexanthorn

 Kontakt

 

 

 

Thornal

Arhiva tekstova Svetog Kraljevstva Magije

 

 

Istorija

 

17

 

Tolteci

Prestonica divova, vatrenih ratnika i umetnika

Izvor: Revija Istorija

Foto: Arhiva Thornal

30.10.2011

 

Tolteci, nomadski narod sa severa Meksika, stvorili su pre vi�e od pola milenijuma imperiju i osnovali centar svoje moći u Tuli. Poznati kao umetnici, ostavili su za sobom kolosalno nasleđe potomcima, vekovima nakon pada njihovog ceremonijatnog centra.

Piramida B

Utkano u etno-istorijski vez starosedelaca i legendama koje se prenose sa kolena na koleno, nalazi se nasleđe koje potrče jo� od Tolteka, nomadskog naroda nahua�kog porekla koji je emigrirao iz su�nih predela severnog Meksika i oko 950. godine nove ere osnovao civilizaciju sa ceremonijalnim centrom na brdu iznad u�ća dveju reka Rosas i Tula. Za vreme toltečkih kraljeva grad se zvao �ikokotitlan, kasnije su ga Asteci nazvali Tolan (grad među trskama), da bi danas nosio skraćenicu Tula. lako su se prete�no bavili lovom, etimolo�ki ime Tolteka na jeziku nauhatl označava umetnika.

�panski fratar i etnograf Bernardino Saagun prikupljao je priče potomaka Tolteka koje su preno�ene sa kolena na koleno. Prema njegovim spisima, prvobitni kralj Mi�koatl koji je vodio svoj narod sa severa Meksika, sinu Topilcinu je u nasleđe ostavio titulu vrhovnog poglavara. Mladi kralj Tolteka je kroz vekove postao heroj drevnih naroda celoga Meksika, a danas je misterija arheolozima jer je njegovo ime poput niti isprepletano u svesti naroda između jave i legendi. S obzirom na to da je toltečka civilizacija zavisila od vrhovnog sve�tenika koji je u isto vreme bio kralj i vojskovođa, Topilctna su od malena spremali da postane sve�tenik. Tokom izučavanja bo�anstva, svaki sve�tenik je morao odabrati jedno kao budućeg za�titnika njegovog naroda. Mladi kralj je odabrao pernatu zmiju Kecalkoatla i dobio ime Topilcin Kecalkoatl.

Na slici: Rekonstrukcija Piramide B prema arhitekti Ignasiju Markini

Prema Saagunovim zapisima, bio je hrabar ratnik, mudar vođa i blagonaklon prema svom narodu. Dokaz mekog srca je i odluka koju je objavio, a koja nije imala dobar odziv među vrhovnim sve�tenicima, da se Kecalkoatlu neće prinositi Ijudske �rtve, jer on "ni�ta ne i�te do lojalnost". Usled razdora među članovima plemena, Topilcin je na kraju odlučio da napusti Tulu, a za njim su po�li oni koji su mu bili verni "l toliko poverenja imahu u Kecalkoatla, da pođo�e za njim, poveri�e mu svoje �ene, svoje sinove. Digo�e se na noge, krenu�e, starci, starice, niko ne odbi poslu�nost, svi se dado�e u pokret", opisuje Saagun. Kecalkoatl i njegovi cledbenici stigli su do poluostrva Jukatan gde se kralju gubi svaki trag, a zabele�eno je samo obećanje da će se vratiti u pratnji jutarnje zvezde kako bi spasao narod. Upravo iz tog razloga se Venera kao prva jutarnja zvezda pro�ima kroz nauku, religiju pa čak i arhitekturu Tolteka. Sledbenici Topilcina su se pome�ali sa Majama, gde su nastavili kult Kecalkoatla, čiji se uticaj jasno vidi u centrima poput Čičen lce.

Tolteci su u istim spisima opisivani kao pleme divova, vatrenih ratnika, umetnika i učenjaka. Zahvaljujući ovim sposobnostima, a najvi�e ratničkim duhom i politikom, dominirali su u oblasti dana�njeg centralnog Meksika. Toltečki ratnici su se poistovećivali sa �ivotinjama iz okru�enja i njihovim sposobnostima. Tako su nastali ratnici orlovi, čiji su �lemovi bili u obliku glave orla. Na isti način obele�ja su nosili i jaguari i kojoti. Okolnim plemenima pru�ali su za�titu a zauzvrat dobijali sirovine poput dragog kamenja i metala. Na sličan način povezanost sa prirodom ogledala se i u religiji koja je zasnovana na panteizmu �to znači da su obo�avali prirodne sile poput neba, zemlje... lako je religija imala veliku ulogu u svakodnevnom �ivotu Tolteka, njihov svestrani talenat se ogledao i u umetničkim radionicama gde su izrađivali ne samo posuđe i nakit već i fasadne ploče sa reljefima i jedinstvene statue koje postoje samo u Tuli. Prema kazivanju potomaka ovog drevnog naroda, njihova umetnost je bila jedinstvena samo zato �to su u svakom izrađenom delu ostavili deo svog srca i du�e. Pored umetničkih radionica, ceremonijalnim centrom Tule dominiraju piramide, privatne odaje i tereni za igru sa loptom.

Od svih arhitektonskih zdanja, najvi�e pa�nje privlači Piramida B, posvećena Veneri. Nazivaju je i Kecalkoatlovom palatom zbog toga �to je bo�anstvo tesno povezano sa planetom. Palata je kvadratna u osnovi i njena visina dose�e oko 10 metara, sajedinim stepeni�tem okrenutim ka jugu. Bila je utoči�te kraljeva Tule, čiji se portreti javljaju na bazaltnim stubovima na njenom vrhu. Stubovi, tačnije kolosalni ratnici, visine su oko četiri metra. Slično karijatidama u Atini, kameni ratnici u Tuli osim estetskog i bo�anskog slu�ili su i kao potpora krovu. Prema opremi koju nose, arheolozi su zaključili da su ratnici u stvari vojskovođe, generacije pro�lih toltečkih kraljeva. Oklopi su im oblika leptira, �lemovi od finog perja, a u desnoj ruci dr�e oruđe po imenu atlatl, kojim su bacali koplje. Na ulazu u samu zgradu umesto ratnika nalazila su se dva stuba u obliku zmija, koji se povezuju sa jednom od �ivotinja koje opisuju Kecalkoatla. Palata B je građena od kamena, a potom je malterisana. Fasada je oblo�ena pločama od kamena dekorisanim u umetničkim radionicama. Slagane jedna do druge daju niz. Na njima su prikazani rasko�ni reljefi iz legendi o Kecalkoatlu, kao i nizovi jaguara i orlova koji daju aluziju na vojnu aktivnost Tule. Podaci arheologa tvrde da fasada nije bila ukra�ena samo reljefima, već da je većina građevina imala unikatnu dekoraciju sačinjenu od nesvakida�njih materijala. Tolteci su, naime, ulogu zgrade nagla�avali materijalima koji simboli�u njenu namenu, tako se na kamenim građevinama moglo naći perje ptice kecal, morske �koljke, nano�eni listići zlata pa čak i razno drago kamenje poput tirkiza. Period pre dolaska �panskih konkvistadora karakteri�e vandalizam kada je dosta ploča sa reljefima uni�teno.

Oko 1200. godine nove ere, moć ovog umetničkog naroda uni�tena je napadom plemena Čičimeka sa severa. lako ovaj grad nije bio za�tićen od varvarskih napada, uticaj Tolteka je opstao, i prelio se po drugim regijama. Kao nekada�nja sna�na imperija, Tolteci su za sobom ostavili duboke tragove u kulturi i načinu �ivota koje će kasnije njihovi potomci nastaviti da koriste. Tula i njeni stanovnici nestali su mnogo pre dolaska Asteka, koji su znanje o svojim precima nasledili zahvaljujući drugim plemenima i kamenim ratnicima koji mirno posmatraju vekove koji prolaze.
 

 

 

 

 

 

 

 

Vrh strane >>>

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 
   

Sva prava rezervisana

Copyright � 2011 by Alexandar Thorn

Poslednje izmene: 29-01-2013 01:31