Stranice

 

 Naslovna

  Baragnir Zag Nehar

  Sveta Magija

  Svete Knjige

 Biblioteka

 Arhiva

  Ogledalo

  Ars Magica

  Adepti

  Hinduizam

  Budizam

  Judaizam

  Hri�ćanstvo

  Islam

  Ostale religije

  Misterije

  Tajna dru�tva

  Istorija

Tekst 11

 

  Filosofija

  Astrologija

  Radiestezija

  Nauka

  Ekosfera

  Ars Medica

  Psihologija

  Umetnost

  Zanimljivosti

  Putopisi

  Zag Kia

  Zvezdarijum

 Kalendar

 Galerija

 Multimedia

 Psyradio FM

 Chat

 Linkovi

 Alexanthorn

 Kontakt

 

 

 

Thornal

Arhiva tekstova Svetog Kraljevstva Magije

 

 

Istorija

 

11

 

Misteriozne civilizacije

Izvor: PRESS

06.03.2011

Kao uzroci izumiranja civilizacija spominju se ekonomsko propadanje i prirodne katastrofe. Ipak, nestanak nekih jo� je obavijen velom tajne. Kroz hiljade godina istorije sveta uzrok nestanka civilizacija svodio se na lagano propadanje ili uni�tenje prirodnom katastrofom. Ipak, nestanak nekih od njih i dalje je nerazja�njen, a ovo su neke zanimljive.

 

Civilizacija doline Inda

 

Civilizacija pod imenom Harapan postojala je od 3300. do 1300. p. n. e, a zauzimala je područje veličine zapadne Evrope, koje je danas deo Pakistana i Indije. Iako su bili jedna od najvećih drevnih civilizacija, o njima se zna vrlo malo, uglavnom jer im jezik nikad nije odgonetnut. Zna se da su izgradili preko stotinu gradova i sela, uključujući gradove Harapa i Mohend�o-Daro, i da su svi gradovi bili pomno isplanirani, sa naprednim sistemom kanalizacije i WC-om unutar kuća.

U dru�tvu nije bilo klasnih razlika, a nema ni dokaza o vojnim aktivnostima, �to znači da su verovatno �iveli u miru sa susedima. Bili su ve�ti astronomi i odlični zemljoradnici i prva civilizacija koja je proizvela pamučnu tkaninu. Dr�ali su i domaće �ivotinje, poput krava i slonova.

Od svih teorija o razlogu nestanka tako napredne kulture, dve su najpopularnije. Prema prvoj, uni�tile su ih nagle promene u okolini, ni�e temperature i suva klima. Druga teorija spominje invaziju Arijevaca.

 

Anasazi

 

Anasazi, ili drevni Pueblo Indijanci, nastanjivali su područje koje je obuhvatalo delove dana�njeg Novog Meksika, Arizone, Kolorada i Jute. Prvi put se spominju pre 3.200 godina. Anasazi su u početku bili lovci sakupljači, da bi kasnije počeli da uzgajaju kukuruz, pasulj i bundeve. Na nalazi�tima su pronađeni i posuđe, korpe, sandale, krznena odeća, oru�je, poput luka i strele. Tokom perioda Pueblo II i III, Anasazi su od obli�njih litica isklesali cele gradove, poput onih kraj Mesa Verde i Bandelijera. Druge su izgradili od kamena i blata, kao naselje u kanjonu Čako.

Oko 1300. g. napustili su svoje gradove u stenama i nestali. Naučnici veruju da su lo�e metode obrade zemlje i nagli porast populacije, u kombinaciji s velikim su�ama, uzrokovali op�tu glad, pa su se Anasazi preselili i nastanili du� reke Rio Grande. Najnovija istra�ivanja dovode do zaključka da za nestanak nisu krive samo klimatske promene, već i dru�tveni i politički sukobi, a mo�da i rat.

 

Minojci

 

Minojska civilizacija ime je dobila po legendarnom kralju Minosu, a postojala je na području dana�njeg Krita, od 3000. do 1000. p. n. e. Minojci su bili prva poznata civilizacija u Evropi, bazirana na umetnosti i trgovini. Jedini ostaci ovog kraljevstva su razru�ene palate i artefakti pronađeni u njima. Minojsko dru�tvo je najverovatnije zavisilo od sna�ne ekonomije. Iako je kraljevstvo propalo, njihovu kulturu su nasledili Mikejci, a zatim i Grci.

Mnogi veruju da je Minojce uni�tila vulkanska erupcija na ostrvu Santorini, iako postoje dokazi koji govore da su pre�iveli. Ako i nije uni�tila same stanovnike, erupcija je verovatno pobila sve biljke i dobar deo �ivotinja, �to je dovelo do velike gladi. Propast je verovatno ubrzala i invazija, a kao krivci se često navode upravo Mikejci.

 

Kultura Klovis

 

Ova praistorijska kultura američkih Indijanaca postojala je pre otprilike 12.000 godina. Područje koje su nastanjivali obuhvatalo je ju�ne i srednje ravnice Severne Amerike, a prepoznatljivi su po kamenim vrhovima strela i kopalja, koje su koristili za lov na mamute, bizone, jelene i zečeve. Pripadnici ove kulture prvi su ljudski stanovnici Novog sveta i smatraju se precima svih severno i ju�noameričkih urođeničkih dru�tava.

Nekoliko je teorija o nestanku ove civilizacije. Prva tvrdi da su se zbog nestanka većih �ivotinja koje su lovili razgranali u razne manje kulture i zajednice. Druga govori o preteranom lovu i izumiranju mamuta, zbog čega su ostali bez hrane. Treća za nestanak krivi udarac komete koji je pao blizu Velikih jezera.

 

Kukuteni - Tripolje

 

U Rumuniji ih zovu Kukuteni, u Ukrajini su Tripiljska, a u Rusiji Tripoljska kultura. Arheolo�ki nalazi upućuju na neolit, odnosno razdoblje od 5500. do 2750. p. n. e. Na vrhuncu su gradili najveća neolitska naselja u Evropi. Ni danas se ne zna zbog čega se razvila tradicija spaljivanja sela - svakih 60-80 godina spalili bi kompletno naselje i na njemu izgradili novo. Kultura im je bila matrijarhalna. Religija se sastojala od obo�avanja Velike Bo�ice Majke, koja je bila simbol majčinstva i plodnosti. Takođe su obo�avali bika (snaga i plodnost) i zmiju (večno kretanje). Glavna teorija o nestanku je tzv. Kurganska hipoteza, prema kojoj su ih osvojili ratoborni Kurganci.

 

Kmersko carstvo

 

Kmersko carstvo proiza�lo je iz kraljevstva Čenla, u dana�njoj Kambod�i. Uspon počinje u 9. veku, posle čega Kmeri postaju najmoćnije carstvo jugoistočne Azije. Poznati su po izgradnji Angkora, glavnog grada Kambod�e. Kmeri su bili neverovatno moćno i bogato dru�tvo, otvoreno prema hinduizmu, kao i mahajana i teravada budizmu, �to su ujedno bile i slu�bene religije carstva.

Propast Kmerskog carstva najverovatnije je rezultat nekoliko faktora - carstvom je vladao devaraho, bog-kralj, koji je s uvođenjem Teravada budizma, koji je podučavao prosvetljenje, postao suvi�an. Ljudi vi�e nisu hteli da rade za kralja, �to se odrazilo na proizvodnju hrane.

 

Mikejci

 

Mikejci se u ju�noj Grčkoj spominju već 1600. p. n. e. Područje koje su nastanjivali protezalo se preko dva ostrva i ju�nog dela kopna dana�nje Grčke, a vladavinu su �irili osvajanjem gradova poput Pilosa, Atine, Tebe i Knososa. Mikejci su bili i glavna pomorska sila, a mornaricu su koristili za trgovinu i ratove. Zbog nedostatka prirodnih resursa bili su prisiljeni da uvoze sirovine, koje su s velikim umećem pretvarali u prelepa umetnička dela i razne proizvode koje su prodavali. Bili su poznati po svom oru�ju i draguljima. Niko ne zna kako su i zbog čega nestali. Teorije govore o dru�tvu razorenom pobunom seljaka, potresima, smanjenju prihoda od trgovine, ali i o invaziji Dorana.

 

Aksumitsko carstvo

 

Aksumitsko carstvo datira iz 1. veka, a prostiralo se na području dana�nje Etiopije. Veruje se da je u njemu vladala slavna kraljica od Sabe. Aksum je bio va�an trgovački centar, koji je izvozio slonovaču i zlato. Aksum je poznat po svojim ogromnim klesanim stelama, koje su označavale grobnice kraljeva i plemstva. Rani Aksumiti po�tovali su nekoliko bogova, a 324. kralj Ezana II pre�ao je na hri�ćanstvo. Prema lokalnim legendama, Aksumitsko carstvo uni�tila je jevrejska kraljica Jodit. Prema drugoj teoriji, propast je uzrokovala ju�njačka paganska kraljica Bani al-Hamvijah, a prema trećoj promena klime.

 

Nabatejci

 

Nabatejci su bili semitski narod, koji je od 6. veka p. n. e. �iveo na području Jordana, Kanana i dela dana�nje Saudijske Arabije. Poznati su po izgradnji grada Petre, koji im je bio i prestonica. Grad je isklesan u samoj litici, a slavan je i po svojoj Riznici, zvanoj Khazneh. Zbog rute na kojoj su se nalazili, bili su pod uticajem Grka, Rimljana, Arapa i Asiraca. Za razliku od drugih kultura tog vremena, nisu dr�ali robove, a svaki član zajednice imao je svoje poslovne obaveze prema drugima. Tokom 4. veka Nabatejci su iz nepoznatog razloga napustili grad. Pretpostavlja se da ih je na odlazak prisilio pad zarade od trgovine, po�to su se glavne trgovačke rute premestile severnije.

 

Olmeci

 

Olmeci su nastanjivali tropske nizije ju�nog i srednjeg dela Meksika, a predstavljali su jedno od prvih mezoameričkih dru�tava.

Olmeci su bili pravi majstori s kamenom, svaki glavni grad sastojao se od ceremonijalnih dvorova, konusnih piramida i neobičnih kuća, kao i spomenika, od kojih je najpoznatija gigantska glava. Uglavnom su se bavili trgovinom. Oko 400. g. p. n. e. jednostavno su nestali, �to je verovatno posledica klimatskih promena. Druga teorija govori o invaziji.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Vrh strane >>>

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 
   

Sva prava rezervisana

Copyright � 2011 by Alexandar Thorn

Poslednje izmene: 29-01-2013 01:27