Naslovna
Baragnir Zag Nehar
Sveta Magija
Svete Knjige
Biblioteka
Arhiva
Ogledalo
Ars Magica
Adepti
Hinduizam
Budizam
Judaizam
Hri�ćanstvo
Islam
Ostale religije
Misterije
Tajna dru�tva
Istorija
Tekst 11
Filosofija
Astrologija
Radiestezija
Nauka
Ekosfera
Ars Medica
Psihologija
Umetnost
Zanimljivosti
Putopisi
Zag Kia
Zvezdarijum
Kalendar
Galerija
Multimedia
Psyradio
FM
Chat
Linkovi
Alexanthorn
Kontakt
|
Thornal
Arhiva
tekstova Svetog
Kraljevstva Magije
Istorija
11
Misteriozne
civilizacije
Izvor: PRESS
06.03.2011
Kao uzroci izumiranja civilizacija spominju se ekonomsko propadanje i prirodne
katastrofe. Ipak, nestanak nekih jo� je obavijen velom tajne. Kroz hiljade
godina istorije sveta uzrok nestanka civilizacija svodio se na lagano propadanje
ili uni�tenje prirodnom katastrofom. Ipak, nestanak nekih od njih i dalje je
nerazja�njen, a ovo su neke zanimljive.
Civilizacija doline Inda
Civilizacija pod imenom Harapan postojala je od 3300. do 1300. p. n. e, a
zauzimala je područje veličine zapadne Evrope, koje je danas deo Pakistana i
Indije. Iako su bili jedna od najvećih drevnih civilizacija, o njima se zna vrlo
malo, uglavnom jer im jezik nikad nije odgonetnut. Zna se da su izgradili preko
stotinu gradova i sela, uključujući gradove Harapa i Mohend�o-Daro, i da su svi
gradovi bili pomno isplanirani, sa naprednim sistemom kanalizacije i WC-om
unutar kuća.
U dru�tvu nije bilo
klasnih razlika, a nema ni dokaza o vojnim aktivnostima, �to znači da su
verovatno �iveli u miru sa susedima. Bili su ve�ti astronomi i odlični
zemljoradnici i prva civilizacija koja je proizvela pamučnu tkaninu. Dr�ali su i
domaće �ivotinje, poput krava i slonova.
Od svih teorija o razlogu nestanka tako napredne kulture, dve su najpopularnije.
Prema prvoj, uni�tile su ih nagle promene u okolini, ni�e temperature i suva
klima. Druga teorija spominje invaziju Arijevaca.
Anasazi
Anasazi, ili drevni Pueblo Indijanci, nastanjivali su područje koje je
obuhvatalo delove dana�njeg Novog Meksika, Arizone, Kolorada i Jute. Prvi put se
spominju pre 3.200 godina. Anasazi su u početku bili lovci sakupljači, da bi
kasnije počeli da uzgajaju kukuruz, pasulj i bundeve. Na nalazi�tima su
pronađeni i posuđe, korpe, sandale, krznena odeća, oru�je, poput luka i strele.
Tokom perioda Pueblo II i III, Anasazi su od obli�njih litica isklesali cele
gradove, poput onih kraj Mesa Verde i Bandelijera. Druge su izgradili od kamena
i blata, kao naselje u kanjonu Čako.
Oko 1300. g. napustili su svoje gradove u stenama i nestali. Naučnici veruju da
su lo�e metode obrade zemlje i nagli porast populacije, u kombinaciji s velikim
su�ama, uzrokovali op�tu glad, pa su se Anasazi preselili i nastanili du� reke
Rio Grande. Najnovija istra�ivanja dovode do zaključka da za nestanak nisu krive
samo klimatske promene, već i dru�tveni i politički sukobi, a mo�da i rat.
Minojci
Minojska
civilizacija ime je dobila po legendarnom kralju Minosu, a postojala je na
području dana�njeg Krita, od 3000. do 1000. p. n. e. Minojci su bili prva
poznata civilizacija u Evropi, bazirana na umetnosti i trgovini. Jedini ostaci
ovog kraljevstva su razru�ene palate i artefakti pronađeni u njima. Minojsko
dru�tvo je najverovatnije zavisilo od sna�ne ekonomije. Iako je kraljevstvo
propalo, njihovu kulturu su nasledili Mikejci, a zatim i Grci.
Mnogi veruju da je Minojce uni�tila vulkanska erupcija na ostrvu
Santorini, iako postoje dokazi koji govore da su pre�iveli. Ako i nije uni�tila
same stanovnike, erupcija je verovatno pobila sve biljke i dobar deo �ivotinja,
�to je dovelo do velike gladi. Propast je verovatno ubrzala i invazija, a kao
krivci se često navode upravo Mikejci.
Kultura Klovis
Ova praistorijska kultura američkih Indijanaca postojala je pre otprilike 12.000
godina. Područje koje su nastanjivali obuhvatalo je ju�ne i srednje ravnice
Severne Amerike, a prepoznatljivi su po kamenim vrhovima strela i kopalja, koje
su koristili za lov na mamute, bizone, jelene i zečeve. Pripadnici ove kulture
prvi su ljudski stanovnici Novog sveta i smatraju se precima svih severno i
ju�noameričkih urođeničkih dru�tava.
Nekoliko je teorija o nestanku ove civilizacije. Prva tvrdi da su se zbog
nestanka većih �ivotinja koje su lovili razgranali u razne manje kulture i
zajednice. Druga govori o preteranom lovu i izumiranju mamuta, zbog čega su
ostali bez hrane. Treća za nestanak krivi udarac komete koji je pao blizu
Velikih jezera.
Kukuteni - Tripolje
U Rumuniji ih zovu Kukuteni, u Ukrajini su Tripiljska, a u Rusiji Tripoljska
kultura. Arheolo�ki nalazi upućuju na neolit, odnosno razdoblje od 5500. do
2750. p. n. e. Na vrhuncu su gradili najveća neolitska naselja u Evropi. Ni
danas se ne zna zbog čega se razvila tradicija spaljivanja sela - svakih 60-80
godina spalili bi kompletno naselje i na njemu izgradili novo. Kultura im je
bila matrijarhalna. Religija se sastojala od obo�avanja Velike Bo�ice Majke,
koja je bila simbol majčinstva i plodnosti. Takođe su obo�avali bika (snaga i
plodnost) i zmiju (večno kretanje). Glavna teorija o nestanku je tzv. Kurganska
hipoteza, prema kojoj su ih osvojili ratoborni Kurganci.
Kmersko carstvo
Kmersko carstvo proiza�lo je iz kraljevstva Čenla, u dana�njoj Kambod�i. Uspon
počinje u 9. veku, posle čega Kmeri postaju najmoćnije carstvo jugoistočne
Azije. Poznati su po izgradnji Angkora, glavnog grada Kambod�e. Kmeri su bili
neverovatno moćno i bogato dru�tvo, otvoreno prema hinduizmu, kao i mahajana i
teravada budizmu, �to su ujedno bile i slu�bene religije carstva.
Propast Kmerskog carstva najverovatnije je rezultat nekoliko faktora - carstvom
je vladao devaraho, bog-kralj, koji je s uvođenjem Teravada budizma, koji je
podučavao prosvetljenje, postao suvi�an. Ljudi vi�e nisu hteli da rade za
kralja, �to se odrazilo na proizvodnju hrane.
Mikejci
Mikejci se u ju�noj Grčkoj spominju već 1600. p. n. e. Područje koje su
nastanjivali protezalo se preko dva ostrva i ju�nog dela kopna dana�nje Grčke, a
vladavinu su �irili osvajanjem gradova poput Pilosa, Atine, Tebe i Knososa.
Mikejci su bili i glavna pomorska sila, a mornaricu su koristili za trgovinu i
ratove. Zbog nedostatka prirodnih resursa bili su prisiljeni da uvoze sirovine,
koje su s velikim umećem pretvarali u prelepa umetnička dela i razne proizvode
koje su prodavali. Bili su poznati po svom oru�ju i draguljima. Niko ne zna kako
su i zbog čega nestali. Teorije govore o dru�tvu razorenom pobunom seljaka,
potresima, smanjenju prihoda od trgovine, ali i o invaziji Dorana.
Aksumitsko carstvo
Aksumitsko carstvo
datira iz 1. veka, a prostiralo se na području dana�nje Etiopije. Veruje se da
je u njemu vladala slavna kraljica od Sabe. Aksum je bio va�an trgovački centar,
koji je izvozio slonovaču i zlato. Aksum je poznat po svojim ogromnim klesanim
stelama, koje su označavale grobnice kraljeva i plemstva. Rani Aksumiti
po�tovali su nekoliko bogova, a 324. kralj Ezana II pre�ao je na hri�ćanstvo.
Prema lokalnim legendama, Aksumitsko carstvo uni�tila je jevrejska kraljica
Jodit. Prema drugoj teoriji, propast je uzrokovala ju�njačka paganska kraljica
Bani al-Hamvijah, a prema trećoj promena klime.
Nabatejci
Nabatejci su bili semitski narod, koji je od 6. veka p. n. e. �iveo na području
Jordana, Kanana i dela dana�nje Saudijske Arabije. Poznati su po izgradnji grada
Petre, koji im je bio i prestonica. Grad je isklesan u samoj litici, a slavan je
i po svojoj Riznici, zvanoj Khazneh. Zbog rute na kojoj su se nalazili, bili su
pod uticajem Grka, Rimljana, Arapa i Asiraca. Za razliku od drugih kultura tog
vremena, nisu dr�ali robove, a svaki član zajednice imao je svoje poslovne
obaveze prema drugima. Tokom 4. veka Nabatejci su iz nepoznatog razloga
napustili grad. Pretpostavlja se da ih je na odlazak prisilio pad zarade od
trgovine, po�to su se glavne trgovačke rute premestile severnije.
Olmeci
Olmeci
su nastanjivali tropske nizije ju�nog i srednjeg dela Meksika, a predstavljali
su jedno od prvih mezoameričkih dru�tava.
Olmeci su bili pravi majstori s kamenom, svaki glavni grad
sastojao se od ceremonijalnih dvorova, konusnih piramida i neobičnih kuća, kao i
spomenika, od kojih je najpoznatija gigantska glava. Uglavnom su se bavili
trgovinom. Oko 400. g. p. n. e. jednostavno su nestali, �to je verovatno
posledica klimatskih promena. Druga teorija govori o invaziji.
Vrh strane >>> |
|