Stranice

 

 Naslovna

  Baragnir Zag Nehar

  Sveta Magija

  Svete Knjige

 Biblioteka

 Arhiva

  Ogledalo

  Ars Magica

  Adepti

Tekst 18

 

  Hinduizam

  Budizam

  Judaizam

  Hri�ćanstvo

  Islam

  Ostale religije

  Misterije

  Tajna dru�tva

  Istorija

  Filosofija

  Astrologija

  Radiestezija

  Nauka

  Ekosfera

  Ars Medica

  Psihologija

  Umetnost

  Zanimljivosti

  Putopisi

  Zag Kia

  Zvezdarijum

 Kalendar

 Galerija

 Multimedia

 Psyradio FM

 Chat

 Linkovi

 Alexanthorn

 Kontakt

 

 

 

Thornal

Arhiva tekstova Svetog Kraljevstva Magije

 

 

Adepti

 

18

 

Nikola Tesla - čovek van vremena

Arhiva: Thornal

10.07.2010

 

Ako na Svetu Magiju gledamo kao na "Svet po sebi", Tesla nije bio mag, ali uđemo li u taj nezamislivi svet, spoznajući ga kao "Svet za sebe", Tesla jeste ne samo Mag, već i Čovek koji razgovara sa Bogovima... Zbog toga i jeste umesno, na dana�nji dan, dan njegovog rođenja, sa�eti u nekoliko tekstova jedan nesa�eti �ivot Velikog Čoveka.

 

 

(Ne)zaboravljeni Tesla

Autor: Stanko Stojiljković

Izvor: Politika

 

Retko koji istra�ivač imao je toliko velikih otkrića i uvida, a da su slatke plodove ubrali drugi. Ovog 10. jula navr�ava se 154 godine od Teslinog rođenja.

Ni velikog Nikolu Teslu nije mimoi�la mudra starolatinska opomena: „Tako prolazi slava (ovog) sveta!” I kao �to to obično biva, sustigla ga je u vlastitom rodu.

U godini narastanja novog talasa ushićenja, naročito u SAD, pleme iz kojeg je potekao seti ga, najče�će, dva puta u godini – na godi�njicu rođenja (10. jul 1856) i na obletnicu smrti (7. januar 1943). Da li je uvek tako bilo?

Na poziv Đorđa Stanojevića, pre 110 godina (2. jun 1892), jedan jedini put boravio je u Beogradu, dopraćen delegacijom srpskih naučnika koja ga je sačekala u Pe�ti. Odr�ao je čuveni pozdravni govor u Velikoj �koli (Kapetan-Mi�ino zdanje). U audijenciju ga je primio kralj Aleksandar Obrenović i uručio mu Orden Svetoga Save prvog stepena.

U srpskoj prestonici mu je na zasedanju skup�tine gradonačelnik ukazao sve počasti, a potom je posetio proslavljenog pesnika Jovana Jovanovića Zmaja koji mu je spevao pesmu „Pozdrav Nikoli Tesli”. Iskreno dirnut dočekom i rimama, obećao je: „Ako ove nade jednoga dana postanu stvarnost, moja najveća radost biće saznanje da je to delo jednog Srbina”.

Preporučujući izvanredno delo Marka Sajfera „Čarobnjak” (�ivot i vreme Nikole Tesle), ugledni časopis za nauku „Sajentifik Ameriken” pre četiri godine je poručio: „Ovo je fascinantna priča o jednom od najplodonosnijih nezavisnih revolucionarnih pronalazača svih vremena...”

�to se vi�e udaljavamo od samrtnog časa „nenadma�nog genija”, kako ga je nazvao čuveni biograf D�on O’Nil, u svetu se umno�ava građa koja opisuje �ivljenje i ostvarenja Nikole Tesle. Zar to nije neobično?

Nimalo. Svojim dubokim naučničkim uvidima i dragocenim izumima (vi�e od 700 patenata) on je izobilno zadu�io čovečanstvo koje mu se sa zahvalno�ću odu�uje.

Za�to nijednom nije ovenčan Nobelovom nagradom?

Retko je koji istra�ivač imao toliko velikih otkrića i uvida, a da su slatke plodove ubrali drugi. Najgorči ukus ostao mu je, svakako, kada su mudre glave u Stokholmu priznanjem okitile Guljelma Markonija za izumevanje radija (prva radio-veza u svetu), iako je to „lički Prometej” deceniju ranije osmislio (u to vreme Italijan je i�ao u srednju �kolu). Nepravda je ispravljena, ali nije u celosti: Vrhovni sud SAD presudio je 1943. da je on „otac radija”, a Nobelov komitet je ostao nem (priznanje Markoniju ogla�eno 1909. godine)!

Mnogo puta se u javnim glasilima raspredalo da li je predlog ikada upućen, uz pominjanje dveju godina: 1915. i 1937. Čak je cenjeni „Njujork tajms” pohitao da na naslovnoj stranici izvesti da će Nikola Tesla i Tomas Edison, dva ljuta takmaca, podeliti nobelovsku slavu i ček na ravne časti 1915. godine, �to se ispostavilo netačnim (slavodobitnici su bili otac i sin, Viljem Henri Brag i Lorens Henri Brag).

U arhivi Kraljevske akademije nema podataka da je srpski genije predlo�en, ali u fasciklama nedostaju dva glasa (33 i 34). �ta se u tim koricama nalazilo?

Pominjani Mark Sajfer opisuje da je Nikolu Teslu tek 1937. nominovao profesor Feliks Erenhaft iz Beča, koji je prethodno kandidovao Alberta Ajn�tajna, ali je to odbačeno kao zakasnelo sa obrazlo�enjem da su pronalasci preteča elektrotehnike.

Hrvatski akademik i fizičar Vladimir Par oti�ao je nekoliko koraka dalje u svojem naučnom članku „Tesla – vizionar 21. stoleća”, ustanoviv�i da je Nikola Tesla isprednjačio u deset slučajeva kada su Nobelove nagrade oti�le drugima!

Američki fizičar D�on Stoun Stoun na jednom mestu nedvosmisleno ka�e: „Mislim da smo svi pogre�no razumeli Teslu. Bio je toliko ispred svog vremena da su ga i najbolji među nama pogre�no smatrali sanjarom”. Sličnom sintagmom je Margaret Čejni naslovila svoju pripovest.

Svi dosada�nji uzbudljivi poku�aji odgonetanja �ivota i dela Nikole Tesle nedvosmisleno potkrepljuje za�to je on uvr�ćen među „12 apostola elektrotehnike”. Ali jo� ima nepoznanica koje valja izučiti.

 

 

Povezani tekstovi:

 

Tesla - um koji je video budućnost

Pronalazač koji je izumeo točak modernog doba

Anegdote iz mladosti

Nikola Tesla i sunarodnici

Tesla i prijatelji

Rat struja

San jednog genija

Tesla kao merna jedinica

Najznačajniji izumi

Istra�ivanje na polju struja visokih frekvencija

Druga industrijska revolucija

Poslednji dani

Kako je Teslina zaostav�tina stigla u Beograd

Nikola Tesla - Psiholo�ki portret

Nepoznati rukopis Nikole Tesle

Knjige - Teslina zaostav�tina i knjige o Tesli

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Vrh strane >>>

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 
   

Sva prava rezervisana

Copyright � 2010 by Alexandar Thorn

Poslednje izmene: 27-01-2013 05:29