Naslovna
Baragnir Zag Nehar
Sveta Magija
Svete Knjige
Biblioteka
Arhiva
Zag Kia
Zvezdarijum
Kalendar
Galerija
Multimedia
Psyradio FM
Chat
Linkovi
Alexanthorn
Dnevničke
bele�ke
Bele�ka
66
Razgovori s
povodom
Senke Glasnika
Javna
predavanja
Autobiografske bele�ke
Magijski Dnevnik
Lice
i naličje
Kontakt
|
Nehargil
DNEVNIČKE BELE�KE
Bele�ka 66 -
29.05.2011
Krizno doba tek
dolazi
NOVI PRILOZI TEORIJI POBUNE ZEMLJE I NEBA - X
Tokom poslednjih pola veka drastično je porasla, pre svega, potro�nja energije.
Ako se taj trend nastavi do 2030. godine zemljanima će
biti potrebna jo� jedna planeta.
Istra�ivanja Svetskog fonda za prirodu pokazuju
da čovečanstvo već godinama ne �ivi u skladu sa mogućnostima. Tokom poslednjih
pola veka drastično je porasla, pre svega, potro�nja energije.
Negativni trendovi postoje na vi�e "frontova�: u
proseku, svaki stanovnik planete tro�i jedan i po put vi�e, nego �to priroda
mo�e da mu obezbedi. U industrijski razvijenim zemljama ta potro�nja vi�estruko
je veća. Zatim, milijarda ljudi nema dovoljno pitke vode.
Od sedamdesetih godina u svetu se, za trećinu, smanjilo brojno stanje 2.500
posmatranih vrsta, a u tropima smanjenje iznosi čak dve trećine! Sedamdeset
procenata svih vrsta riba ugro�eno je zbog prevelikog ulova.
Kada bi povr�ina zemlje bila pravedno podeljena i u skladu sa onim �to priroda
mo�e da obezbedi, svaki čovek imao bi korisnu povr�inu od 1,8 globalnog hektara.
Od sedamdesetih godina, međutim, potro�nja čovečanstva u značajnoj meri
prema�uje godi�nji biokapacitet Zemlje tako da se koriste 2,7 globalna hektara
po stanovniku. To je jedan i po put vi�e, nego �to priroda mo�e da obezbedi.
U poslednjih pola veka drastično je porasla pre svega potro�nja energije.
Ona ubrzano raste i dalje u zemljama, kao �to su Kina, Indija, Brazil i Rusija.
Da bi se zadovoljila potra�nja za namirnicama, energijom i drugim prirodnim
sirovinama već sada je, praktično, potrebna druga planeta. Blagostanje u
razvijenom svetu plaćeno je biolo�kim bogatstvom drugih delova sveta, pored
ostalih, tropskih krajeva. To se odra�ava i na ljudsko
okru�enje - u tropskim krajevima brojno stanje u vrstama, koje se prate,
smanjeno je za 60 procenata, u području umerene klime za 29 odsto. U tropskim
�umama Sumatre umesto da vidite tigra, videćete buldo�er koji krči �umu...
Najrasko�nije se �ivi u Ujedinjenim Arapskim Emiratima gde svako raspola�e sa po
deset hektara, a "pripada mu�, kao i svakom na planeti 1,8 hektara. Slede
Danska, Belgija i SAD. Nemačka je sa pet globalnih hektara negde u sredini. Na
začelju su Istočni Timor, Banglade� i Avganistan sa po 0,5 globalnih hektara.
Tako čovek već tro�i za polovinu vi�e biokapaciteta, nego �to je na
raspolaganju. Pri tom, najrazvijenije zemlje �ive na račun nerazvijenih i
zemalja u razvoju.
Kakva nezasitost i neumerenost savremenog čoveka. Kakvo nerazumevanje prirode. I
u svom tom samouni�tavajućem nesvesnom nagonu, ovakav se čovek bez imalo stida
čudi prirodi koja sve vrtoglavije razara čovekovo okru�enje i uni�tava samog
čoveka, brojnim i sve učestalijim, zemljotresima, poplavama, vulkanskim
erupcijama i sna�nim, te nepredviđenim olujama. Zemlja je ova kao organizam
�ivi, oseća i trpi, a kad zlo uzme maha, naravno da će se pobuniti. I čovek kad
je napadnut se brani, i kad oboli za lekovima pose�e. Za�to se onda iko čudi kad
Zemlja prizvodi kataklizme, uni�tavajući �tetočine
na leđima svojim!?
Krizno doba ljudske egzistencije tek dolazi!
Vrh strane >>> |
|