Stranice

 

 Naslovna

  Baragnir Zag Nehar

  Sveta Magija

  Svete Knjige

 Biblioteka

 Arhiva

  Zag Kia

  Zvezdarijum

 Kalendar

 Galerija

 Multimedia

 Psyradio FM

 Chat

 Linkovi

  Alexanthorn

  Dnevničke beleke

Bele�ka 66

 

 Razgovori s povodom

  Senke Glasnika

 Javna predavanja

 Autobiografske bele�ke

  Magijski Dnevnik

 Lice i naličje

  Kontakt

 

 

 

Nehargil

 

DNEVNIČKE BELE�KE

 

 

Bele�ka 66 - 29.05.2011

Krizno doba tek dolazi

NOVI PRILOZI TEORIJI POBUNE ZEMLJE I NEBA - X

 

Tokom poslednjih pola veka drastično je porasla, pre svega, potro�nja energije. Ako se taj trend nastavi do 2030. godine zemljanima će biti potrebna jo� jedna planeta. Istra�ivanja Svetskog fonda za prirodu pokazuju da čovečanstvo već godinama ne �ivi u skladu sa mogućnostima. Tokom poslednjih pola veka drastično je porasla, pre svega, potro�nja energije. Negativni trendovi postoje na vi�e "frontova�: u proseku, svaki stanovnik planete tro�i jedan i po put vi�e, nego �to priroda mo�e da mu obezbedi. U industrijski razvijenim zemljama ta potro�nja vi�estruko je veća. Zatim, milijarda ljudi nema dovoljno pitke vode. Od sedamdesetih godina u svetu se, za trećinu, smanjilo brojno stanje 2.500 posmatranih vrsta, a u tropima smanjenje iznosi čak dve trećine! Sedamdeset procenata svih vrsta riba ugro�eno je zbog prevelikog ulova.

Kada bi povr�ina zemlje bila pravedno podeljena i u skladu sa onim �to priroda mo�e da obezbedi, svaki čovek imao bi korisnu povr�inu od 1,8 globalnog hektara. Od sedamdesetih godina, međutim, potro�nja čovečanstva u značajnoj meri prema�uje godi�nji biokapacitet Zemlje tako da se koriste 2,7 globalna hektara po stanovniku. To je jedan i po put vi�e, nego �to priroda mo�e da obezbedi. U poslednjih pola veka drastično je porasla pre svega potro�nja energije. Ona ubrzano raste i dalje u zemljama, kao �to su Kina, Indija, Brazil i Rusija.

Da bi se zadovoljila potra�nja za namirnicama, energijom i drugim prirodnim sirovinama već sada je, praktično, potrebna druga planeta. Blagostanje u razvijenom svetu plaćeno je biolo�kim bogatstvom drugih delova sveta, pored ostalih, tropskih krajeva. To se odra�ava i na ljudsko okru�enje - u tropskim krajevima brojno stanje u vrstama, koje se prate, smanjeno je za 60 procenata, u području umerene klime za 29 odsto. U tropskim �umama Sumatre umesto da vidite tigra, videćete buldo�er koji krči �umu...

Najrasko�nije se �ivi u Ujedinjenim Arapskim Emiratima gde svako raspola�e sa po deset hektara, a "pripada mu�, kao i svakom na planeti 1,8 hektara. Slede Danska, Belgija i SAD. Nemačka je sa pet globalnih hektara negde u sredini. Na začelju su Istočni Timor, Banglade� i Avganistan sa po 0,5 globalnih hektara. Tako čovek već tro�i za polovinu vi�e biokapaciteta, nego �to je na raspolaganju. Pri tom, najrazvijenije zemlje �ive na račun nerazvijenih i zemalja u razvoju.

Kakva nezasitost i neumerenost savremenog čoveka. Kakvo nerazumevanje prirode. I u svom tom samouni�tavajućem nesvesnom nagonu, ovakav se čovek bez imalo stida čudi prirodi koja sve vrtoglavije razara čovekovo okru�enje i uni�tava samog čoveka, brojnim i sve učestalijim, zemljotresima, poplavama, vulkanskim erupcijama i sna�nim, te nepredviđenim olujama. Zemlja je ova kao organizam �ivi, oseća i trpi, a kad zlo uzme maha, naravno da će se pobuniti. I čovek kad je napadnut se brani, i kad oboli za lekovima pose�e. Za�to se onda iko čudi kad Zemlja prizvodi kataklizme, uni�tavajući �tetočine na leđima svojim!? Krizno doba ljudske egzistencije tek dolazi!

 

 

 

Vrh strane >>>

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 
   

Sva prava rezervisana

Copyright � 2011 by Alexandar Thorn

Poslednje izmene: 25-01-2013 01:30