Nehargil
DNEVNIČKE BELE�KE
Bele�ka 33 -
13.10.2010
Deca sa kapuljačama
Brutalnost i destrukcija na ulicama Beograda poku�avaju se u
javnosti objasniti uglavnom dihotomnim viđenjima: huligani ili heroji,
deca socijalne �rtve ili deca "bolesnog uma�,
strogo ka�njavati napadače ili "promeniti bolesno
dru�tvo�, politička manipulacija ili
"opravdani gnev�, devijantnost ili
politički bunt, proba političkog prevrata ili akutni
nekonformizam. Svaka vrsta generalizacije i pojednostavljivanja onog �to se
desilo samo slu�i političkom ili analitičarskom populizmu. Ali nedeljna
brutalnost ima svoje dublje i slojevite poruke.
Dru�tveni
događaji nisu sazdani u crno-belim slikama. Kakve su to poruke, ne samo one
manifestne, oličene u 1.000.000 evra �tete?
Prirodno je da dr�ava i svaka vlast na uličnu destrukciju prema
sebi �alje poruke o za�titi dr�ave i ka�njavanju. I to bi činila svaka vlast. U
nedelju se i jeste desio napad na dr�avu. Ipak, mladi ljudi u kapuljačama treba
da znaju i da "svaka ideologija jede svoju decu�. Svaka
vlast, pa bila zasnovana i na sistemu vrednosti "očuvanja
ognji�ta tradicionalne moralnosti�, uvek će te�iti da raspola�e silom i
privilegijama. Neka pogledaju razočarane "petooktobra�e�.
Dve reči su zato bitne: manipulacija i utopija. Zato ovakav događaj ima
politički kontekst i političku upotrebu, pa i da (ni)je bilo političke
organizacije iza nasilja.
Iako većina građana Srbije osuđuje nasilje na ulicama, rekao bih
da izlaganje javnosti kroz "paradu� osoba drugačije
seksualne orijentacije jeste tema izra�ena u osećanju moralnog straha i
odbijanja. Ali to je samo simptom nečeg �ireg. A to je da mi pre�ivljavamo krizu
dru�tvenog identiteta. Vratiti se autoritarnoj "toploj�
pro�losti ili ići ka trnovitoj evropskoj budućnosti. Putovati ka
"domaćinskoj� ili
"neoliberalnoj� Srbiji. Srpsko dru�tvo se nalazi u
izra�enoj dru�tvenoj dezorijentaciji koja se najbolje odslikava osećanjima
mnogih građana da "naziru �ta nestaje,
ali ne znaju �ta nastaje�. Odnos prema jednoj dru�tvenoj manjini, a naročito sa
seksualnim predznakom je pokazatelj vrednosnih turbulencija i podela. Anomija
rađa nasilje.
Srbija se nalazi u prelaznom periodu između konfliktnog i
postkonfliktnog dru�tva. Dugo je �ivela
u
"ratnoj kulturi� koja se hranila proizvodnjom
neprijatelja i izdajnika. Ako je poruka da su
"oni drugi� neprijatelji, a ne ljudi koji su različiti i
koji imaju pravo na tu različitost, onda nema dijaloga. Ova "kultura�
ne poziva na dijalog i toleranciju.
Neumoljiv je utisak da se u srpskom dru�tvu oseća i visok nivo
socijalnih napetosti. Socijalne napetosti lako proizvode strukturalno nasilje.
To je nasilje koje nastaje kao posledica materijalne osujećenosti, dru�tvene
inferiornosti, lične neadekvatnosti, lo�e socijalne promocije. Nasilje mo�e biti
odgovor dela onih koji se osećaju poni�eno i odbačeno, inferiorno i neadekvatno,
naročito kada je politički (zlo)upotrebljeno.
Porast nacionalizma i averzija prema imigrantima i
"drugima�, kao i protestna mu�kost, toliko su očigledni u
svim razvijenim postindustrijskim dru�tvima, pa i u Srbiji. Oni jesu
manifestacija sveprisutnog hroničnog straha od gubitka �ivotnih �ansi i
socijalnog isključenja. Socijalni strah stvara kontekst za nasilje koje se
najče�će usmerava ili ka manjinama ili ka vlasti.
Velika očekivanja od političkih promena i osećaji
besperspektivnosti �irokih slojeva stanovni�tva stvaraju stanje socijalne
rezigniranosti. "Deca sa kapuljačama� koja gađaju
policiju kamenjem dominantno su iz miljea takvih socijalnih slojeva. Prisutan je
i osećaj nacionalnog poraza i nedostojanstva koji je velikim delom proizveden i
međunarodnom ciničnom politikom. Na to se nadovezuje i veliki problem suočavanja
sa nasilničkom pro�lo�ću. Ovo nije opravdanje nedeljne destrukcije nego njegov
kontekst.
Nasilje u nedelju imalo je elemente primitivnog izraza socijalnog
bunta. Videli smo u direktnom prenosu jednu konfliktnu supkulturu i neopaganizam
na delu. Grupno nasilje je i poku�aj da se izađe iz anonimnosti, a u grupi se
dobija osećaj snage i moći. Uni�tavam i mrzim, dakle jesam -
to je unutra�nji "smisao� destrukcije i bezumlja.
Ključni problem za
Srbiju, ipak, jeste da
nema sposobnu političku elitu u vlasti i opoziciji koja
bi se suočila sa stvorenim socijalnim razlikama, vrednosnim raspuklinama,
institucionalnim nedovr�enostima i zahtevima Evrope. Apatija i nasilje građana
su najlo�iji načini tra�enja smisla za jedno duboko o�tećeno dru�tvo.
Odgovorni su svi: pojedinačno i kolektivno.
Vrh strane >>> |