Stranice

 

 Naslovna

  Baragnir Zag Nehar

  Sveta Magija

  Svete Knjige

 Biblioteka

 Arhiva

  Zag Kia

  Zvezdarijum

 Kalendar

 Galerija

 Multimedia

 Psyradio FM

 Chat

 Linkovi

  Alexanthorn

 Dnevničke beleke

Bele�ka 25

 

 Razgovori s povodom

  Senke Glasnika

 Javna predavanja

 Autobiografske bele�ke

  Magijski Dnevnik

 Lice i naličje

  Kontakt

 

 

 

Nehargil

 

DNEVNIČKE BELE�KE

 

 

Bele�ka 25 - 07.09.2010

"Srbi�"

RAZMI�LJANJE O NOVODIJALEKTU SRPSKOG "KNJI�EVNOG" JEZIKA

Jezik danas postaje sve nerazumljiviji

Komunikacija u 160 karaktera SMS-a skratila i misli i reči

 

Svet priča "globi�em", mladi Rusi svojim "rungli�em", a tinejd�eri, a i oni malo stariji u Srbiji - sporazumevaju se "srbi�em" - jezikom svedenim na nekoliko stotina reči, punim skraćenica, anglicizama, jasnim onima koji ga govore i nikome vi�e. Brzo vreme, brze komunikacije tra�e i brz jezik. Nema umetnutih rečenica, dugačkih sintagmi, sve je manje reči du�ih od dva sloga.

Nekad su se jezički puritanci bunili �to stvari nisu prelepe, divne, bo�anstvene, nego "super". Sada, korak dalje u siroma�enju jezika - postale su "sup"! Nema u "srbi�u" rođendana, nego samo rođ ili "rođi", umesto pozdrava �alje se "poz".

A slaba�nom jeziku, nemoćnom da se brani pred najezdom engleskog, poslednji udarac zadale su SMS poruke, internet ćaskanja i "fejs" ili "tviter". Ko ne mo�e misao da slo�i u 160 karaktera, neka ni�ta i ne govori - moto je savremene instant komunikacije. Na "četu" rečenice imaju "haiku" du�inu, a raspolo�enja i poruke izra�avaju se vi�e interpunkcijskim znacima nego rečima. Kombinacijom tačaka, zareza i zagrada nekome mo�ete da poručite da ste tu�ni, veseli, zabrinuti, da ga volite, ali se stidite �to to otkrivate... A na "Fejsbuku", "Fejsu", "Fbu" gube se poslednji slogovi reči. �to je rečeno u prva tri slova reči - rečeno je. Pa, ko razume...

Sa fondom od nekoliko stotina reči mladi se međusobno savr�eno razumeju, jedna reč "srbi�a" menja čak i po 20 sinonima iz knji�evnog srpskog jezika. Jedno "ekstra" zamenilo je desetine sinonima - fino, lepo, odlično, izuzetno, neponovljivo, sjajno, divno, neopisivo, posebno, uzbudljivo, simpatično, originalno...

Najveća �teta srpskom jeziku nanosi se preteranom upotrebom anglicizama, koji imaju status "presti�ne forme" u govoru mladih, pa i srednjih generacija koje često koriste internet. Zato danas često čujemo i čitamo: kul, trip, help, pliz, pi-ar, sejl, tenks, luk, �op, dejt, čet...

I kada je reč o skraćenicama, zapa�a se sve veća upotreba onih poreklom iz engleskog jezika - OK, već pomenuti PR SMS, MMS, USB i mnoge druge.

�kola je jo� jedino mesto gde mladi moraju, bar između dva odmora, da govore jezikom koji koliko-toliko liči na knji�evni.

Jezik je sveden, osiroma�en i sa malim fondom reči. Te�ko raspoznaju kojim stilom kada treba da govore, �ta je prikladno za govor u �koli, nekoj drugoj javnoj instituciji ili na ulici.

De�ava se da ljudi ne znaju za izraze koji bi trebalo da su op�tepoznati. Na primer, malo je onih koji znaju �ta znači "netremice" i da ne nabram dalje

Fraze i reči pozajmljene iz engleskog uobičajene su u govoru mladih. Jedno "super" te�ko da bi se moglo uklopiti u bilo koju formu knji�evnog izra�avanja, a da i ne razmi�ljam o tome na �ta se sve odnosi kad je ne�to "vrh". Onda je tu obavezno: to "brate, zmaje, lave", "care", ma samo "opu�teno", bez "hejtovanja".

Osim �atrovačkog, skraćenih reči, engleskog u svakoj rečenici, govor danas vrca i psovkama. Oduvek se psovalo, ali je bilo bar malo mere, i znalo se u kakvim se prilikama i na kojim mestima psovalo. Danas, "kao dobar dan" tinejd�eri psuju na ulici, u autobusu, pred roditeljima, nastavnicima... i svi od reda, gde god ko stigne. Inspirisani, za polne organe i ljubavni čin, čini se, smi�ljeno je vi�e sinonima nego �to ih Eskimi imaju za sneg...

Ali, kad u dnevnu sobu psovke sti�u sa televizije, �to ne bi mogle i iz dečje sobe!? Poučeni TV zvezdama, koje sa ekrana "sipaju" vulgarnosti i mladi su psovke, očigledno, prepoznali kao deo op�teprihvatljivog razgovora. Posebnu "zaslugu" pripisujemo rijaliti programima, naročito "Farmi", tokom čijeg emitovanja je milionska publika bombardovana psovkama. One su, zaista, sve prisutnije u jeziku. Kako je uzor govora i pona�anja pre svega televizija, urednici bi trebalo da vode računa da vulgarnos ne bude način da se nasmeje ili privuče gledalac. Ali, avaj, kojiko je danas "pismenih" novinara?!

Međunarodni dan pismenosti ove godine u Srbiji će dočekati 250.000 nepismenih, ali se pretpostavlja da je taj broj znatno veći, jer se u na�oj zemlji ne zna tačan broj Roma koji najče�će izostaju iz obrazovnog sistema i ne zavr�avaju čak ni osnovno obrazovanje. Prema popisu iz 2002. godine u Srbiji ima 1,3 miliona stanovnika bez zavr�ene osnovne �kole, a među obrazovanima ima najvi�e onih sa srednjom �kolom, dok je sa visokim obrazovanjem svega 6,5 odsto stanovnika.

Veliki broj građana me�a ćirilicu i latinicu, a poslednjih godina među mladima je postalo moderno da se u pisanju upotrebljavaju i slova iz drugih jezika, najče�će iz engleskog.

Problem nepismenosti u Srbiji nije samo problem dru�tva i pojedinca, već kompletne dr�ave. U Srbiji je već 50 godina osnovno obrazovanje obavezno, ali mi i dalje imamo osnovne �kole za obrazovanje odraslih. Dr�ava je obećavala da će učiniti sve da pobolj�a pismenost u Srbiji, ali se i posle deset godina, od takozvanih promena, stanje ne popravlja.

Knji�evnik Vladimir Bulatović Vib je govorio da je dva i po miliona ljudi u Jugoslaviji nepismeno, �est miliona misli da je pismeno, tri miliona treba da doka�e pismenost, a ostalo su akademici.

Kada neko ka�e: mogu da pričam �ta god hoću, koliko god hoću i gde god hoću; to smatra svojim stečenim, takozvanim, pravima i slobodama, mada o slobodi ne zna ni�ta ni u socijalnom, a kamo li u duhovnom ili filosofskom smislu. Ne zna ni to da svaka reč, izgovorena, napisana ili samo kao misao oblikovana u umu, nije ni�ta drugo do čista energija, te da kao takva podle�e osnovnim zakonima postojanja: Zakonu Privlačnosti i Zakonu Uzročnosti.

Reč, kao energija, ima osobinu da privlači ili odbija, ali �ta? Upravo ono na �ta se odnosi njeno osnovno, fundamentalno značenje. Reč, kao i delo, stvara uzrok, a uzrok svaki dovlači posledicu, nekada odmah a nekada... Često se čovek pita, za�to se meni do�avaju stvari... I ne zna, pri tom, da je upravo on tvorac, ne samo tih već, svih de�avanja. Ali kako - reći će neko - kad postoje svari na koje nemam uticaja? A ja ka�em da nema stvari na koje čovek nema uticaja. Ovo je već umetnost Magije.

Jedan na� pesnik reče: "ubi me prejaka reč". A reč, zaista, sobom nosi silu izuzetno jaku. Zato na reč treba paziti, misao krotiti i um pod volju staviti. Hiljadu mudrih reči ne mo�e jednu glupost oprati. Stotonu mudraca ne mo�e izgovoriti toliko pametnih reči koliko glupih mo�e izgovoriti samo jedan prostak.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Vrh strane >>>

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 
   

Sva prava rezervisana

Copyright � 2010 by Alexandar Thorn

Poslednje izmene: 25-01-2013 02:23