Nehargil
DNEVNIČKE BELE�KE
Bele�ka 23 -
04.09.2010
Klimatske promene
NOVI PRILOZI TEORIJI POBUNE ZEMLJE I NEBA - II
Kako razmi�lja čovečanstvo o
najtoplijoj godini koju je iko zapamtio
Američka
Agencija za istra�ivanje svemira NASA saop�tava da je 2010. najtoplija na na�oj
planeti tokom poslednje 131 godine.
Posle rekordnih vrućina u
Rusiji, “biblijskih” poplava u Pakistanu i katastrofalnih klizi�ta i odrona u
Kini, mnogi klimatolozi predviđaju da će ekstremni vremenski uslovi sa
zagrevanjem planete postati - uobičajeni.
Ocena NASA je dosta umerenija od nekih glasova koji su se čuli upravo iz u�arene
Rusije: da je ovo leto najtoplije - od nastanka nacije!
Nova studija toplog vremena u SAD, koju je izdala Nacionalna prirodnjačka
federacija, predviđa da će ekstremno toplo vreme postati uobičajeno do 2050. godine.
Ta privatna organizacija za
proučavanje �ivotne sredine ukazuje da će se tokom zagrevanja planete povećati
ki�e, ali i su�e. Njihov klimatolog Amanda Staud, koautorka studije, ka�e da će
2050. godine ova vrela 2010. u stvari biti - normalna. Uzrok: emisija gasova
koji izazivaju globalno zagrevanje.
Eto, ponovo, dobro poznate
naučne teze: zagađenje izaziva povećanje količine ugljen-dioksida u atmosferi,
koji zadr�ava toplotu i uzrokuje globalno zagrevanje - formula na�eg doba, za
koju se, sudeći po oprečnim stavovima naučnika, jo� ne zna da li će do�iveti
sudbinu “istine” da se Sunce okreće oko Zemlje.
U studiji se spominje i fenomen "tropikalizacije". Sredozemno
more je po flori i fauni među najbogatijim, ali i među najugro�ninim morima na
svetu. Prethodnih godina, pisalo se da u njemu �ivi od 8.000 do 12.000 vrsta,
dok se u najnovijoj studiji navodi 17.000 vrsta. To obogaćenje je, međutim,
�tetno - zbog dolaska agresivnih, �invazivnih vrsta� iz drugih mora. To su, na
primer, američka meduza, japanska ostriga i niz algi. Sve toplija klima
�dovodiće� nove i nove vrste, koje mogu da ugroze �ivot u Sredozemnom moru.
Toplije more će privući tropske vrste, a postojeće vrste Mediterana seliće se u
nove zone. To je fenomen �tropikalizacije�.
Nisu, dakle, svi saglasni u vezi
sa uticajem famoznog globalnog zagrevanja. Spisak �opozicije� je podu�i.
Klimatolog Patrik Majkls sa Kejto instituta (inače, bliskog konzervativnom delu
američkog dru�tva), ka�e da je sve to, uglavnom, preterivanje,
jer će svi
veliki gradovi biti, i već
jesu, topliji, nezavisno od ispu�tanja ugljen-dioksida u atmosferu,
zato �to beton
i opeke u gradovima zadr�avaju vi�e toplote nego ugljen-dioksid.
Zanimljivo
je da američki protivnici �ekolo�kog
totalitarizma� ponekad pozovu u pomoć - slavnog srpskog naučnika Milutina
Milankovića i njegove čuvene cikluse. Zvanični stav vlasti u SAD u vezi sa ovim
pitanjem naveden je na sajtu Nacionalnog centra za klimatske podatke, koji radi
pod američkim Ministarstvom trgovine. On glasi: �Dok Milankovićevi ciklusi imaju
ogromnu vrednost kao teorija za obja�njenje ledenih doba i dugoročnih promena
klime, nije izgledno da imaju mnogo uticaja na decenijsku i vekovnu vremensku
skalu�.
I za nedavno odlamanje ledenog
ostrva od 250 kvadratnih kilometara na Grenlandu neki naučnici krive globalno
zagrevanje, a za druge je to - normalna pojava. D�im Skiana iz američkog
nacionalnog centra za praćenje glečera, ka�e da je takav fenomen uobičajen na
Arktiku i da tamo tokom godine bude 10.000 - 40.000 hiljada takvih odlamanja
leda.
Profesor Andreas Minhov ka�e da
čak i ovako veliki komad u periodu od 50 godina nije toliko značajan. To je
uobičajena količina, ka�e on, i upozorava da ljudi ne bi trebalo unapred da
donose zaključke. Ne smatra da je to posledica globalnog zagrevanja.
Dejvid Belami, botaničar i
ekolo�ki aktivista, dobro poznat svima koji su osamdesetih gledali �kolski
program TV Beograd, jedan je od onih koji ne veruju u teoriju o globalnom
zagrevanju. Zbog toga su ga dve ekolo�ke organizacije smenile s mesta
predsednika, a on sam tvrdi da je to razlog �to ga vi�e nema na Bi-Bi-Si-ju.
U dva naučna tabora nema
saglasnosti ni o načinu suprotstavljanja novom, vrelom svetu. Klasičan,
politički korektan odgovor je da treba koristiti čiste oblike energije, poput
solarne i one koju stvara snaga vetra. �Kejtovac� Patrik Majkls, međutim, ka�e
da to nisu realna re�enja, jer je solarna energija, na primer, veoma neefikasna
i mora da bude subvencionisana. On podseća da su se kroz (pre)istoriju ljudska
bića uvek prilagođavala promenama �ivotne sredine i da se
ovaj problem ne razlikuje od mnogih apokaliptičnih
opasnosti koje su lebdele nad ljudskom zajednicom od pamtiveka i svim tim
opasnostima smo se prilagodili. Drevni spisi, pak
najavljuju katastrofe i razaranja do uni�tenja civilizacije kakvu poznajemo.
To je osnovna linija podele u
stavovima prema odnosu na budućnost planete u 21. veku.
Biće kako je
zapisano u drevnim spisima, to je sigurno
iako za sada, stav ipak prete�e u
korist preventive. A na Zemlji je sve toplije...
Vrh strane >>> |