Nehargil
DNEVNIČKE BELE�KE
Bele�ka 16 -
07.08.2010
Keru�a Mila
Hronika jednog monstruoznog
zločina nad �ivotom
Tu�ne oči i jo� tu�nija sudbina keru�e Mile
ra�alostile su Srbiju. Gotovo uglas osuđivani su monstrumi, koji su joj odsekli
�ape, veličani lekari koji su je operisali, hrabrili oni koji su je negovali...
Ovo je priča
o jednom psu, jednom nevinom biću i priča o jednom čoveku, jednom
monstruoznom biću. Ovo je jedna od
slika moderne civilizacije i priča o čoveku koji �ivi među nama i kojeg je ovo
dru�tvo odgajalo. Koliko ima ovakvih? Ovaj, za sada jo� uvek nepoznat čovek,
brutalan nasilnik, zločinac, zasigurno ne bi prezao da istu stvar ne samo ponovi
ili jo� stra�niju počini, već bi to isto mogao učiniti nekom drugom čoveku,
detetu... Ko �ivotinje ne voli taj ne voli ni ljude - stara je mudrost.
Ovaj je čovek, kako bi istočnjaci
rekli, svoju karmu već zaradio, a �ta je sa nama?
I, ma kako da na prvi pogled raduje stepen
saosećanja koji je Srbija pokazala prema nesrećnoj keru�i, s druge strane,
pokazala je i licemerstvo. Keru�a je, očigledno,
pre�ivela previ�e trauma i nega joj je preko potrebna.
Diskutabilno je, međutim, kada komisija postavi uslove za usvajanje
�ivotinje mo�da i stro�e nego kada su u pitanju deca. Medijska pa�nja u ovom
slučaju dovela je do velike empatije u dru�tvu, pa su se u tom trenutku za
�ivotinje zainteresovali i oni koje to nikada ranije nije interesovalo. S druge
strane, to je dokaz i hipokrizije cele zajednice, jer mnogo je manje onih koji
se obaziru na napu�tenu decu sa invaliditetom.
I podaci Ministarstva rada i
socijalne politike ne opovrgavaju ove tvrdnje. Svako
četvrto dete koje je u registru za usvajanje ima neki hendikep, a svako treće je
romske nacionalnosti. Ako se desi da je romskog porekla i jo� obolelo, ne
postoji porodica u Srbiji koja bi ga usvojila.
Mučenje �ivotinja u Srbiji pa i �ire, nije nikakva novost. Ovom događaju jeste
posvećena prilična medijska pa�nja, da li zbog stepena monstruoznosti ili nečeg
drugog, to je stvar posebnog razmi�ljanja i analize, ali svakako jeste za
pamćenje i podsećanje.
U
beogradskom naselju Medak polovinom aprila je pronađen pas kojem je neko odsekao
sve četiri �ape.
Zahvaljujući brzoj reakciji
stanovnika tog kraja grada, pas je prebačen kod veterinara gde mu je ukazana
prva pomoć. Prema rečima veterinara, jedina �ansa da pas nastavi da �ivi je uz
pomoć proteza, ali koliko je to izvodljivo, te�ko je predvideti.
Jednogodi�njeg psa me�anca, Milu,
prona�la je ispod automobila u Ulici Radovana Simića Cige u Beogradu Sandra
Spoja. Kada je videla da su psu odsečene sve četiri noge, pozvala je
Dejana Miletića, instruktora pasa.
Rekla mu je
da tamo ima jedan pas kojem su isečene sve noge i da ne mogu da ga izvuku ispod
automobila. Po�to on radi kao vaspitač pasa, odmah
je oti�ao da vidi �ta mo�e
da uradi.
Izvukli su ga i odmah odveli kod veterinara. Pas je bio u
veoma lo�em stanju, dehidriran, nije jeo, rane su već počele malo da zarastaju i
mora da je bio na ulici par dana.
Jovana Jović
koja je pristvovala spasavanju psa isprićala je da
�ivotinja nije pru�ala otpor i da je bila jako iscrpljena zbog bolova.
Pas nije bio agresivan, bio je jako upla�en i već iznemogao, dehidriran,
veoma lo�eg fizičkog i psihičkog stanja.
Pas je odmah preve�en
do ambulante na Be�anijskoj kosi, gde je prema proceni
veterinara, pas osakaćen le�ao vi�e od nedelju dana, zadobio je upalu kostiju,
izgubio dosta krvi i pravo je čudo kako je ostao �iv. Miomir Ranđelović,
veterinar bio je zaprepa�ćen kada su doneli psa, jer
je uočljivo da se radi o psu kome
su odsečene sve četiri noge.
Ovako precizno
sakaćenje nije mogla o da izvr�i jedna osoba, već je morala da ima pomoć. Noge
su jedino mogle da budu odsečeni nekim o�trim predmetom, poput sekire.
Zamislite čoveka kome su isečene
ruke, iznad �aka, i noge iznad stopala, u kakvom je stanju i kako bi mogao da
nastavi da �ivi.
Jedino re�enje za Milu, kako su
nesrećnom psu spasioci dali ime, je ugradnja proteza koje se ne proizvode u
Srbiji, ali i tada bi morala ponovo da uči da hoda. Dok ne bude udomljena,
ostaće u veterinarskom stacionaru.
Veterinarska inspekcija je
istog dana podnela krivičnu prijavu protiv NN lica, a za
počiniocima tragaće policija. Kazne za ovako drastične slučajeve prema Zakonu o
dobrobiti �ivotinja mogu ići do tri godine strogog zatvora.
Dan po objavljivanju vesti o
svirepom sakaćenju psa, predsednik dru�tva za za�titu �ivotinja "SOS animals",
na� poznati reditelj Goran Paskaljević, izjavio je da je �okiran činjenicom da
je tako ne�to uop�te moglo da se dogodi.
"Tra�imo mesto gde će pas biti
operisan, jer kod nas to nije moguće", rekao je
Paskaljević" U �oku sam da je tako
ne�to uop�te moglo da se dogodi i očekujem da će policija učiniti sve da nađe
krivce, bez obzira �to je �ivotinja u pitanju a ne ljudsko biće", rekao je
Paskaljević Tanjugu.
On smatra da su "ti koji su ne�to
tako mostruozno mogli da urade jednom psu koji ne mo�e da se brani i koji
sigurno nije ni�ta na�ao učinio, opasni i po ljude".
Paskaljević je napomenuo da je već
preko "SOS animalsa" krenuo u potragu za mestom gde bi pas mogao da bude poslat
na operaciju, jer kod nas takav zahvat nije moguć.
On je napomenuo da udru�enje za
za�titu �ivotinja čiji je predsednik ima odličnu saradnji sa sličnim dru�tvima u
Francuskoj i Nemačkoj i da u kontaktu sa njima poku�ava da ustanovi gde je
moguće uraditi takvu intervenciju koja podrazumeva pravljenje proteza, makar za
prednje �ape.
Paskaljević je napomenuo da je već i
slanje psa u inostranstvo komplikovan proces, ali da očekuje da će dobiti
precizne podatke gde takav slučaj mo�e da bude tretiran. On je izrazio uverenje
da će finansijska pomoć u Srbiji za to biti pronađena.
I gradonačelnik Beograda Dragan
Đilas
se odmah oglasio ovim povodom i izjavio
da će grad kupiti proteze za psa kome su odsečene sve četiri �ape.
Đilas je Tanjugu rekao da Grad nema
mogućnost "da se bori protiv bolesnih umova koji odsecaju �ape psima", ali da
mo�e, kroz odredjene aktivnosti, kod najmlađih sugrađana da razvija ljubav prema
�ivotinjama. "Takođe, potrebno je da se razvija �elja kod starijih osoba da
sprečavaju takve monstruozne stvari", ukazao je Đilas i naglasio da bi, takođe,
bilo veoma va�no da se počinilac uhvati i adekvatno kazni, jer
bi time bila poslata jasna poruka "svima koji razmi�ljaju na isti način". On je
pozvao sve "normalne ljude" da se zajedno bore protiv takvih osoba.
Relativno brzo, keru�a Mila se
uspe�no oporavila
u veterinarskoj
ambulanti �Art vet� na Be�anijskoj kosi. Iako je pre�ivela veliku tramu, Mila je
i dalje pitoma pa tako svaki posetilac mo�e da joj priđe i pomazi je.
Monstruozni zločin nad nedu�nom �ivotinjom sablaznio je građane kako iz zemlje
tako i inostranstva, a mnogi su spremni da usvoje nesrećnu keru�u i snose sve
tro�kove njenog lečenja.
Iako joj je �ivot gotovo uni�ten �ljudskom� rukom,
�enka stara godinu dana,
barem naizgled delovala spokojno u dru�tvu velikog broja ljudi u dvori�tu
veterinarske ambulante. Osim zaposlenih, keru�u milog pogleda obilazili su i
brojni sugrađani koji su makar blagim dodirom poku�ali da ute�e nesrećnu
�ivotinju.
Odsecanjem �apa Mila je do�ivotno onesposobljena.
Vi�e nije u mogućnosti da se postavi u prirodni fiziolo�ki polo�aj pa joj tako
svako vr�enje nu�de predstavlja veliki problem. Da nesreća bude veća noge joj
nisu isčene na zglobovima već u predelu kostiju gde ima mnogo vi�e nerava pa je
zarastanje rana du�e i bolnije. Međutim, po�to je veliki borac Mila se trudi da
i dalje sama sve obavlja i čak pomalo �eta u dvori�tu. Zadivljujuće da nije ni
malo agresivna iako bi to posle svega �to je do�ivela bilo sasvim logično
pona�anje.
Ipak, da bi koliko toliko mogla normalno da �ivi Mili su neophodne proteze za
sve četiri noge. Snimak odsečenih kostiju je urađen pa preostaje da na osnovu
njega protetičar osmisli re�enje. Potrebno je da se urade trajne proteze koje bi
joj se za�rafile za no�ne kosti. Umesto proteza mogla bi da joj se postavi tvrda
plastika ili guma kako bi se nesmetano oslanjala na noge. U svakom slučaju, Mila
će morati ponovo da uči da hoda. Po�to �ivotinje vr�e pokrete refleksno po
instiktu, a ne toliko svesno, ona
će se lak�e i br�e navići na kretanje sa protezama u odnosu na ljude.
Građani u�asnuti monstruoznim zločinom oformili su i
grupu na �fejsbuku�
pod nazivom �Kazna za monstruma koji je odsekao psu četiri noge� koja je sa samo jedan dan okupila
vi�e od 40.000 članova.
Predsednik Skup�tine Beograda Aleksandar Antić, takođe se oglasio
apelom
je na gradjane da budu humani prema �ivotinjama i istakao da grad čini sve da
otvaranjem azila re�i problem pasa lutalica.
"Odsecanje �apa keru�i je stravičan događaj koji nas
je sve zaprepastio. Grad će učiniti sve da olak�a �ivot ovoj keru�i
i taj preblem će biti re�en", kazao je Antić novinarima u Skup�tini grada.
Antić
je napomenuo
da je svestan ekonomske krize, ali je apelovao na građane
da i u toj situaciji ne odbacuju svoje kućne ljubimce. "Treba da budemo humani i
jedni prema drugima i prema �ivotinjama", rekao je on i
poručio da je grad svestan postojanja velikog broja pasa lutalica i da nastoji
da problem re�i otvaranjem azila,
dodajući,
da će grad preduzeti "niz mera da se re�e problemi iz oblasti zoohigijene".
Dva
dana nakon stravičnog sakaćenja keru�e Mile, rotvajlera
po imenu Rauf, u Ulici Vuka Vrčevića, ubodima no�em u predelu grudi, ubio S.J.
(65). Pas je boravio na �ljunkari �Sintezis� kao čuvar ma�ina i prostorija, a
prema rečima vlasnika rotvajlera i suvlasnika �ljunkare Dragoljuba Ponjavića, on
nije bio agresivan.
"Nisam bio prisutan kada je ubijen,
ali je pas uginuo na mojim rukama. Nije bio agresivan, niti je nekoga ujeo. U
trenutku napada bio je sa čovekom koji se brine o njemu. Dva čoveka su sa malim
terijerom prolazila kroz �ljunkaru i Rale je pri�ao njima, verovatno da se
poigra sa malim �tenetom. Jedan od njih ga je pomazio a zatim izvadio no� i dva,
tri puta ga ubo u grudi
-
rekao je
za ,,Blic�� vlasnik psa i suvlasnik �ljunkare Dragoljub Ponjavić napominjući da
je Rauf bio star četiri godine.
Nakon �to je uboden, pas je uspeo da dođe nadomak
�ljunkare gde je ne�to kasnije i iskrvario. Očevici tvrde da Rale nije ni
zalajao dok je prilazio ljudima sa psom.
"Na moje oči je pomazio psa a onda
ga i zaklao. Imao je kapu i brkove. Nakon �to sam ga pitao za�to je to uradio
rekao mi je �ćuti, nemoj sad i tebe da zakoljem� - priča
Abazim Muharem, čovek koji se brinuo o nastradalom psu.
Nakon �to je pas ubijen, Abazim je dotrčao do gazde
psa, koji je krenuo da se razračuna sa ubicom. Očevici su ga u tome sprečili.
"Rauf je bio kao član porodice, bio
je toliko dobar prema ljudima da je na kraju dozvolio da ga neko ubode. Imam
dete od �est godina koje se često igralo sa njim gurajući mu ruke u usta. Gejzir
krvi je liptio iz psa nakon uboda a on je uspeo da pobegne. Čovek koji je ovo
uradio je poznat ljudima na �ljunkari i često dolazi u ribarsko naselje koje se
nalazi pored nas"
- priča Dragoljub Ponjavić i dodaje da ovaj zločin ne sme proći neka�njeno.
Nakon zločina S.J.
je no� kojim je zaklao psa obrisao o svoju jaknu, bacio je i poku�ao da pobegne.
Kako saznajemo iz policijskih izvora, monstrum koji je ubio psa ipak je nedugo
zatim uhap�en.
Ljudi koji ubijaju i muče �ivotinje su psihopate ili �izoidne ličnosti. Onaj ko
je danas povredio �ivotinju, sutra isto mo�e i da učini čoveku. Za ovakav model
pona�anja odgovorni su geni, ali i vaspitanje.
Za samo nekoliko dana u Beogradu su jednom psu odsečene �ape, a drugi je ubijen
no�em u pobela dana pred drugim ljudima. Ukoliko ne
postoji racionalan razlog poput toga da je pas napao čoveka, ovakva dela rade
psihopate.
Njihova glavna osobina je nedostatak saosećanja za druge. Sebični su na vrlo
primitivan način, jer su potpuno okrenuti svojim egoističnim ciljevima, ne
uva�avajući ni�ta drugo osim sebe, dok ljude i druga �iva bića do�ivljavaju kao
predmete. Ovakve ljude karakteri�e nedostatak moralnog kodeksa, a uzorci za to
se mogu pronaći u vaspitanju, ali i genetici.
Neka deca od malih nogu matretiraju �ivotinje, �to mo�e biti genetski poremećaj,
ali i rezultat porodičnih odnosa. Često su ta deca i bila zanemarivana i
zlostavljana, ali mo�e da bude i obrnuto,
da su roditelji potpuno bez agresije. Preterana agresivnost roditelja tera dete
da sopstvenu agresivnost sabija u sebi i da je prazni gde mo�e. Sa druge strane,
preterana tolerancija ne mo�e da obuzda agresivne nagone deteta, pa ono �rtve
nalazi svuda oko sebe.
Međutim, osobe koje muče i ubijaju �ivotinje, ne mogu se samo svrstati u grupu
psihopata, već mogu da pripadaju i kategoriji �izoida. To su povučeni, hladni
ljudi koji se malo ili nimalo dru�e sa ljudima. Ne mogu da se saosećaju i mogu u
određenim trenucima da reaguju ekstremno. Poremećaj ličnosti mo�e da se primeti
pre počinjenog dela. Moguće je, na osnovu njihovog stava prema �ivotu i drugim
�ivim bićima uočiti problem. Ljudi gre�e kada misle da su
ovakve osobe otvoreno agresivne. Kada se ne�to dogodi, ljudi uvek budu začuđeni,
govoreći da je počinilac bio fin i tih. Kod ljudi koji ispolje psihotične
simptome obično se u njihovoj pro�losti vidi da su bili surovi prema
�ivotinjama. Za�to se agresivnost pre svega ispoljava prema �ivotinjama svi
stručnjaci su se sla�u
da je to posledica dru�tvene klime, odnosno blage kaznene politike i mi�ljenja
ljudi da je dozvoljeno maltretirati �ivotinje.
26.
aprila, vi�e stotina Beograđana
okupilo se na protesnom skupu �Stop nasilju nad �ivotinjama� koji su ispred
Starog dvora organizovala udru�enja za za�titu �ivotinja �Feniks� i �Evropska
inicijativa 17�.
Povod za odr�avanje skupa je, po rečima organizatora, sve učestalije ubijanje i
zlostavljanje uličnih pasa, čija je kulminacija slučaj keru�e Mile kojoj su
odsečene sve četiri �ape.
Pored gradonačelnika Dragana Đilasa protest su
podr�ali i Predrag Petrović, sekretar za komunalne i stambene poslove i njegov
pomoćnik Vladimir Terzin.
"Plan gradske vlasti je da u
narednih godinu i po dana izgradi tri azila za napu�tene �ivotinje. Azil u
Rakovici je otvoren već nekoliko meseci, a ovakvih objekata će biti u Mladenovcu
i na Paliluli. Sa Veterinarskim fakultetom je pokrenuta i akcija
za
sterilizaciju i kastraciju �ivotinja, a u saradnji sa MUP biće obezbeđeno
specijalno vozilo za dva člana �animal police� čiji će se obuka finansirati u
inostranstvu" -
rekao je tom prilikom
Predrag Petrović.
Đaci Osnovne �kole �Banović
Strahinja� za samo
tri dana
prikupili su 23.665 dinara za pomoć psu Mili. Sav novac
učenici osnovne �kole Banović Strahinja pokloniće Fondu Mila. Taj novac biće
iskori�ćen kako za pomoć jednogodi�njoj me�anki kojoj će uskoro u Nemačkoj biti
ugrađene proteze, tako i za borbu protiv nasilja nad �ivotinjama.
Grad
Beograd je tih dana
stupio u kontakt sa klinikom "Dieter Pfaff Tierorthopadietechnik" u Nemačkoj,
koja se bavi problemima
invalidnih �ivotinja i izradom proteza, kako bi u toj
ustanovi bile ugrađene proteze keru�i Mili. Na istu adresu poslate su i
kompletni nalazi i procene koje se odnose na stanje keru�e koja
će, po proceni veterinara, biti vakcinisana i samim
tim spremna za eventualne hiru�ke zahvate. Njen oporavak će biti dug i
zahtevaće, pored veterinarske nege, veliku pa�nju dresera, jer će morati ponovo
da uči da hoda".
Na
istoj
klinici u Nemačkoj je
ranije ugrađen implant psu iz Bugarske, koga je zadesila ista sudbina kao keru�u
Milu.
Prema rečima veterinara, u Srbiji do sada nije bilo
slučajava ugradnje
trajnih proteza od metala ili nekog drugog tvrdog materijala, direktno u kost,
ali u inostranstvu takvih primera ima dosta.
Keru�i
Mili, stalno previjanje i banda�iranje nogu omogućava da sve samostalnije hoda,
�to utiče i na dalje popravljanje njenog zdravstvenog stanja.
Sve
vitalne funkcije keru�i se vraćaju, a utrđeno je
da je pas u trenutku kad je bio zlostavljan pre�iveo infarkt, koji je ostavio
o�iljak na desnoj srčanoj komori.
Početkom juna
Keru�a Mila se uspe�no oporavila. Veterinari su izlečili
keru�u i od upale pluća, te je spremna da počnu pripreme za operaciju ugradnje
proteza. Počela je lagano �eta, �to joj je omogućilo stalno previjanje i
banda�iranje nogu, a ovakvo stanje veoma pozitivno utiče i na njeno
raspolo�enje, a telesna te�ina joj se uvećala za 4,5 kilograma, tako da je
povratila te�inu koju je imala pre napada.
1. jula komisija koju je formirao Sekretarijat za
komunalne poslove
je odlučila da keru�a Mila neće biti operisana kako je
ranije bilo planirano. Mili će biti ugrađene eksterne proteze,
koje se skidaju i
omogućavaju lak�e odr�avanje higijene. Na osnovu detaljnog sagledavanja zdravstvenog stanja keru�e, stručna komisija je ustanovila da su
primenjene terapije u Veterinarskoj ustanovi �Veterina Beograd� dale rezultate,
i da je povreda u zavr�noj fazi zarastanja. Ovakvu odluku, komisija je donela
nakon �to su i stručnjaci iz specijalizovanih klinika iz Nemačke i �vajcarske
konstatovali da prvobitni stav o operaciji sa ugradnjom proteza nije najbolje
re�enje.
Eksterne
proteze biće izrađene na Institutu �Rudo� u Beogradu.
Keru�i Mili će biti napravljene
probne egzogene proteze, koje se neće ugrađivati već po potrebi stavljati i
skidati sa njenih ekstremiteta.
Posle te intervencije i adaptacije
na nove uslove predviđeno je da keru�a Mila bude usvojena.
Specijalista ortopedske hirurgije i
traumatologije Instituta
"Rudo" Branislav Marković istakao je da će keru�i biti
napravljene proteze od poliuretana i karbonskih vlakana, podeljene na tri dela.
Takva proteza bi trebalo da predstavlja odgovarajuću zamenu za
amputirane �ape, a ukoliko se poka�e suprotno, radiće se na drugim re�enjima.
Krajem jula Mila je već bila
sposobna da sa privremenim banda�ima trči, igra se i obavlja sve
ostale potrebe.
A, onda su na red stigli i usvojitelji.
Da
bi, međutim, neko dobio Milu za ljubimca, po�eljno je da bude Beograđanin, da
danonoćno bude dostupan ljubimcu, ali da ima obezbeđene finansije, da �ivi u
kući koja ima izlaz na zelenu povr�inu, da nema drugih kućnih ljubimaca... Uz
sve to saglasnost o najpodobnijem kandidatu davaće se - komisijski. A,
veterinarska ustanova će imati pravo da se, jednom mesečno, uveri da sa keru�om
postupaju kao �to je zami�ljeno.
Po uslovima, koje je propisala stručna komisija
Gradskog sekretarijata za komunalne poslove, reklo bi se da Srbija nema
konkurencije kada je u pitanju za�tita �ivotinja. No, da li je ba� tako? Dok bi
se na prste jedne ruke mogli prebrojati oni koji su odgovarali zbog
zlostavljanja i zanemarivanja �ivotinja, budući Milin vlasnik treba da ispunjava
uslove, koji se u malo čemu razlikuju od onih za usvajanje maloletne dece!
Prema mi�ljenju pomoćnika gradskog sekretara za
komunalne poslove Vladimira Terzina, uslovi za usvajanje nisu prestrogi, jer je
reč o netipičnom slučaju: "Čuvanje zdravog psa je velika odgovornost i obaveza,
a voditi računa o �ivotinji sa ovakvim invaliditetom u nekim slučajevima je i
te�e nego sa invalidnim detetom. Kad imate psa bez jednog ekstremiteta, on mo�e te�ko
da se kreće na tri noge. Bez sve četiri, kao keru�a Mila, to je skoro nemoguće.
Nju će, mo�da, na�uljati proteza, ili će joj se pohabati, a o svemu tome vlasnik
mora da brine u saradnji sa veterinarima. Zahtevajući ovakve uslove �elimo da
uradimo najbolje za nju. Imala je i infarkt kada su joj odsečene �ape, pa sada
mora da jede posebnu, �kardiolo�ku hranu�, koja je veoma skupa. Ako vlasnik ne
bude imao stabilna primanja da je prehrani, to mo�e predstavljati problem za
njen dalji �ivot..."
Do
30. jula nijedan zahtev za usvajanje keru�e Mile nije stigao na adresu
Sekretarijata za komunalne poslove grada Beograda. Ovo bi moglo da otvori dilemu
- da li su uslovi koje je odredila komisija prestrogi, ili je, pak, saosećanje
javnosti prema povređenoj �ivotinji bilo kratkog daha.
Keru�a Mila je postala medijska zvezda, a ona je
samo ugro�en pas. Njoj je neophodna celodnevna nega, daleko od publiciteta. Nije
pametno praviti medijsku priču i halabuku oko toga, jer to mo�e samo da �teti
Mili, koja je svakako zaslu�ila da ostatak �ivota pro�ivi u najboljim mogućim
uslovima. Nikako ne bi bilo dobro da je usvoji neko ko će to po�eleti da
iskoristi za ličnu medijsku promociju, već neko iz Srbije ko bi �eleo da ostane
nepoznat javnosti, jer je toliko manipulacije oko tog psa da je to stra�no. Kada
je keru�a Mila tek pronađena, sa te�kim povredama koje joj je naneo jo�
neotkriveni nasilnik, javnost je danima brujala od osuda, ali i ponuda za pomoć
i zbrinjavanje. Tri meseca od tada, deluje da nema mnogo onih koji bi se zbog
nje i �rtvovali. Neva�no je da li je budući vlasnik bogat, niti da li ima kuću
sa dvori�tem. Potrebno je samo da novom ljubimcu posveti pa�nju, ljubav i
strpljenje.
Vrh strane >>> |